Postavka fotografija Stanka Kostića u Galeriji SANU osvetljava fascinantne priče o drvenim crkvama Republike Srpske – mestima vere, istorije i narodne snage.
Galerija nauke i tehnike SANU u Beogradu biće domaćin izložbe fotografija pod nazivom "Crkve brvnare Republike Srpske – Čuvari duhovnog života i narodne samosvesti" autora Stanka Kostića. Ova postavka, dostupna posetiocima od 6. februara do 1. marta, predstavlja ne samo umetnički i istraživački poduhvat, već i svojevrsno duhovno putovanje kroz vekove srpske crkvene arhitekture.
Crkve brvnare, skromne i tihe u svojoj spoljašnjosti, ali bogate u duhovnoj i istorijskoj dimenziji, svedoče o istrajnosti pravoslavnog naroda s one strane Drine. Ovi drveni hramovi, koje su podigli vernici, nisu samo građevine, već i svedoci nepokolebljive vere i narodne svesti. Postavka izložbe nastavak je istraživačkog serijala započetog krajem 2023. godine, koji otvara nova poglavlja u proučavanju srpskog narodnog graditeljstva.
RINA
Crkva brvnara
Kroz objektiv Stanka Kostića, posetioci će moći da sagledaju crkve brvnare iz jedinstvene umetničke perspektive. Fotografije, precizno komponovane, donose do sada nedovoljno istražene aspekte sakralne baštine Republike Srpske, osvetljavajući njihov značaj u kontekstu duhovnog i nacionalnog identiteta. Pod okriljem Srpske pravoslavne crkve, ove svetinje pripadaju Mitropoliji dabrobosanskoj, kao i eparhijama Banjalučkoj, Zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj, te Zvorničko-tuzlanskoj, a njihov značaj prevazilazi lokalne i regionalne okvire.
Osobitu pažnju izazivaju crkve iz 19. i 20. veka, koje su, uprkos turbulentnim istorijskim prilikama, očuvane kao svetionici pravoslavne vere. Njihova postojanost nije samo materijalna – one su mesta sećanja, duhovna sidrišta i živi spomenici narodnog neimarstva. U svojim tišinama kriju neizbrisive tragove prošlosti, dok se u njihovim ikonostasima, freskama i drvorezima ogleda spoj tradicije i umetničkog izraza.
Rina.rs
Crkva brvnara
Ono što ovu izložbu čini jedinstvenom jeste činjenica da je po prvi put dokumentovan celokupan broj crkava brvnara na teritoriji Republike Srpske, uključujući i njihova likovna dela. Ovaj poduhvat otvara nova vrata istraživanjima kulturnih i naučnih radnika, omogućavajući dublje razumevanje uloge ovih svetinja u istoriji srpskog naroda.
Izložba je dostupna posetiocima radnim danima od 10 do 20 sati, a subotom od 10 do 15 sati. Svaka fotografija priča svoju priču, svaka crkva nosi svoju tajnu, a svaki posetilac ima priliku da u tihoj lepoti ovih svetinja susretne vekovno očuvano duhovno nasleđe.
U Konaku kneginje Ljubice otvorena je postavka koja kroz radove međunarodnih umetnika istražuje duhovnu snagu svetih mučenika, spajajući religijske vrednosti i savremene umetničke pristupe.
U srdačnom susretu u Prijepolju, mitropolit mileševski pohvalio rad Kluba i značaj časopisa Savindan koji čuva svetosavske vrednosti za nove generacije.
Mati Minodora (Ružić) poziva verni narod da zajedničkim snagama izgrade prvu svetinju u opštini Foča, koja će postati simbol duhovne snage i zajedništva.
Iako su ovi stihovi postali simbol vere i ljubavi prema Svetom Savi, pominju se imena nekoliko sveštenika i jednog monaha kao potencijalnih autora. Otkrijte sve o njenoj istoriji, uticaju i tragovima koji vode do misterioznog stihopisca.
Ovaj ugodnik Božji iz prvih vekova hrišćanstva ostavio je snažno svedočanstvo o hrabrosti: pomagao je zatvorenicima, javno ispovedio Hrista i nadživeo teška mučenja.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve u besedi u hramu Svetog Georgija poručio da se istinska pobeda ne meri moći, već vernošću Hristovom pozivu i zajednicom koja prevazilazi pravila ovog sveta.
Od antičkih predstava jahača do pravoslavne ikonografije, lik Svetog Georgija otkriva slojevito tumačenje borbe, vere i unutrašnje promene, koje i danas privlače pažnju vernika i umetnika.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U Nacionalnom muzeju istorije Rumunije otvorena je potresna izložba o najugroženijim svetinjama Evrope – manastirima na Kosovu i Metohiji koji, uprkos nasilju i pokušajima brisanja, ostaju stubovi pravoslavne vere i identiteta jednog naroda.
Uz prisustvo najviših zvaničnika i duhovnih vođa predstavljeno delo koje svedoči o bogatoj kulturnoj i duhovnoj baštini Srba u Sarajevu od 1468. do 1941. godine.
U Istorijskom muzeju Srbije predstavljaju se dela pedeset i dva umetnika, koju će svečano otvoriti patrijarh srpski Porfirije. Izložba će biti dostupna do marta 2025. godine, uz bogat prateći program.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve u besedi u hramu Svetog Georgija poručio da se istinska pobeda ne meri moći, već vernošću Hristovom pozivu i zajednicom koja prevazilazi pravila ovog sveta.
Od promocija i predavanja do liturgije i svečane litije, višednevni program donosi bogat sadržaj i centralne događaje koji svake godine okupljaju veliki broj posetilaca.
U hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Topčideru vladika Dositej je na praznik Svetog vladike Nikolaja rukopoložio dugogodišnjeg đakona i pojca Željka Jovanovića u sveštenički čin.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U besedi za sredu 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Žički i Ohridski objašnjava kako se čovekov unutrašnji pogled može neprimetno zamutiti i zašto to utiče na njegovu sposobnost da prepozna istinu.