Postavka fotografija Stanka Kostića u Galeriji SANU osvetljava fascinantne priče o drvenim crkvama Republike Srpske – mestima vere, istorije i narodne snage.
Galerija nauke i tehnike SANU u Beogradu biće domaćin izložbe fotografija pod nazivom "Crkve brvnare Republike Srpske – Čuvari duhovnog života i narodne samosvesti" autora Stanka Kostića. Ova postavka, dostupna posetiocima od 6. februara do 1. marta, predstavlja ne samo umetnički i istraživački poduhvat, već i svojevrsno duhovno putovanje kroz vekove srpske crkvene arhitekture.
Crkve brvnare, skromne i tihe u svojoj spoljašnjosti, ali bogate u duhovnoj i istorijskoj dimenziji, svedoče o istrajnosti pravoslavnog naroda s one strane Drine. Ovi drveni hramovi, koje su podigli vernici, nisu samo građevine, već i svedoci nepokolebljive vere i narodne svesti. Postavka izložbe nastavak je istraživačkog serijala započetog krajem 2023. godine, koji otvara nova poglavlja u proučavanju srpskog narodnog graditeljstva.
RINA
Crkva brvnara
Kroz objektiv Stanka Kostića, posetioci će moći da sagledaju crkve brvnare iz jedinstvene umetničke perspektive. Fotografije, precizno komponovane, donose do sada nedovoljno istražene aspekte sakralne baštine Republike Srpske, osvetljavajući njihov značaj u kontekstu duhovnog i nacionalnog identiteta. Pod okriljem Srpske pravoslavne crkve, ove svetinje pripadaju Mitropoliji dabrobosanskoj, kao i eparhijama Banjalučkoj, Zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj, te Zvorničko-tuzlanskoj, a njihov značaj prevazilazi lokalne i regionalne okvire.
Osobitu pažnju izazivaju crkve iz 19. i 20. veka, koje su, uprkos turbulentnim istorijskim prilikama, očuvane kao svetionici pravoslavne vere. Njihova postojanost nije samo materijalna – one su mesta sećanja, duhovna sidrišta i živi spomenici narodnog neimarstva. U svojim tišinama kriju neizbrisive tragove prošlosti, dok se u njihovim ikonostasima, freskama i drvorezima ogleda spoj tradicije i umetničkog izraza.
Rina.rs
Crkva brvnara
Ono što ovu izložbu čini jedinstvenom jeste činjenica da je po prvi put dokumentovan celokupan broj crkava brvnara na teritoriji Republike Srpske, uključujući i njihova likovna dela. Ovaj poduhvat otvara nova vrata istraživanjima kulturnih i naučnih radnika, omogućavajući dublje razumevanje uloge ovih svetinja u istoriji srpskog naroda.
Izložba je dostupna posetiocima radnim danima od 10 do 20 sati, a subotom od 10 do 15 sati. Svaka fotografija priča svoju priču, svaka crkva nosi svoju tajnu, a svaki posetilac ima priliku da u tihoj lepoti ovih svetinja susretne vekovno očuvano duhovno nasleđe.
U Konaku kneginje Ljubice otvorena je postavka koja kroz radove međunarodnih umetnika istražuje duhovnu snagu svetih mučenika, spajajući religijske vrednosti i savremene umetničke pristupe.
U srdačnom susretu u Prijepolju, mitropolit mileševski pohvalio rad Kluba i značaj časopisa Savindan koji čuva svetosavske vrednosti za nove generacije.
Mati Minodora (Ružić) poziva verni narod da zajedničkim snagama izgrade prvu svetinju u opštini Foča, koja će postati simbol duhovne snage i zajedništva.
Iako su ovi stihovi postali simbol vere i ljubavi prema Svetom Savi, pominju se imena nekoliko sveštenika i jednog monaha kao potencijalnih autora. Otkrijte sve o njenoj istoriji, uticaju i tragovima koji vode do misterioznog stihopisca.
Restauracija u rimskoj bazilici Svetog Lorenca dovela je do zvanične istrage, otvorivši pitanje da li sveti prostori smeju da nose obrise savremene politike.
Nakon godina nejasnih sudskih upisa i institucionalnih borbi, federalni sud priznao je istorijsko vlasništvo nad Sabornom crkvom Presvete Bogorodice, što se tumači kao važan signal za rešavanje i drugih otvorenih imovinskih pitanja SPC u BiH.
Na liturgiji u hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Mladenovcu, mitropolit šumadijski govorio o borbi sa strastima, smislu posta i pokajanju kao ličnom preokretu, a ne spoljašnjoj navici.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
U Nacionalnom muzeju istorije Rumunije otvorena je potresna izložba o najugroženijim svetinjama Evrope – manastirima na Kosovu i Metohiji koji, uprkos nasilju i pokušajima brisanja, ostaju stubovi pravoslavne vere i identiteta jednog naroda.
Uz prisustvo najviših zvaničnika i duhovnih vođa predstavljeno delo koje svedoči o bogatoj kulturnoj i duhovnoj baštini Srba u Sarajevu od 1468. do 1941. godine.
U Istorijskom muzeju Srbije predstavljaju se dela pedeset i dva umetnika, koju će svečano otvoriti patrijarh srpski Porfirije. Izložba će biti dostupna do marta 2025. godine, uz bogat prateći program.
Nakon godina nejasnih sudskih upisa i institucionalnih borbi, federalni sud priznao je istorijsko vlasništvo nad Sabornom crkvom Presvete Bogorodice, što se tumači kao važan signal za rešavanje i drugih otvorenih imovinskih pitanja SPC u BiH.
Na liturgiji u hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Mladenovcu, mitropolit šumadijski govorio o borbi sa strastima, smislu posta i pokajanju kao ličnom preokretu, a ne spoljašnjoj navici.
Uz arhijerejsku liturgiju i dirljivo pojanje fočanskog hora „Pobratimstvo“, vernici su primili poruke o duhovnom sazrevanju i svedočanstvu neprekinute svetosavske tradicije u slovenačkoj prestonici.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Recept sa puterom, jajima i citrusnom kremom bogat po ukusu, namenjen danima mrsne trpeze kada se kolači ne mere izgledom, već osećajem koji ostavljaju za stolom.
Iza kratkog čina koji se svake godine 3. februara obavlja u crkvama stoji priča o svetitelju, njegovom mučeništvu i čudu koje je obeležilo jedan od najneobičnijih običaja hrišćanske tradicije.