Postavka fotografija Stanka Kostića u Galeriji SANU osvetljava fascinantne priče o drvenim crkvama Republike Srpske – mestima vere, istorije i narodne snage.
Galerija nauke i tehnike SANU u Beogradu biće domaćin izložbe fotografija pod nazivom "Crkve brvnare Republike Srpske – Čuvari duhovnog života i narodne samosvesti" autora Stanka Kostića. Ova postavka, dostupna posetiocima od 6. februara do 1. marta, predstavlja ne samo umetnički i istraživački poduhvat, već i svojevrsno duhovno putovanje kroz vekove srpske crkvene arhitekture.
Crkve brvnare, skromne i tihe u svojoj spoljašnjosti, ali bogate u duhovnoj i istorijskoj dimenziji, svedoče o istrajnosti pravoslavnog naroda s one strane Drine. Ovi drveni hramovi, koje su podigli vernici, nisu samo građevine, već i svedoci nepokolebljive vere i narodne svesti. Postavka izložbe nastavak je istraživačkog serijala započetog krajem 2023. godine, koji otvara nova poglavlja u proučavanju srpskog narodnog graditeljstva.
RINA
Crkva brvnara
Kroz objektiv Stanka Kostića, posetioci će moći da sagledaju crkve brvnare iz jedinstvene umetničke perspektive. Fotografije, precizno komponovane, donose do sada nedovoljno istražene aspekte sakralne baštine Republike Srpske, osvetljavajući njihov značaj u kontekstu duhovnog i nacionalnog identiteta. Pod okriljem Srpske pravoslavne crkve, ove svetinje pripadaju Mitropoliji dabrobosanskoj, kao i eparhijama Banjalučkoj, Zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj, te Zvorničko-tuzlanskoj, a njihov značaj prevazilazi lokalne i regionalne okvire.
Osobitu pažnju izazivaju crkve iz 19. i 20. veka, koje su, uprkos turbulentnim istorijskim prilikama, očuvane kao svetionici pravoslavne vere. Njihova postojanost nije samo materijalna – one su mesta sećanja, duhovna sidrišta i živi spomenici narodnog neimarstva. U svojim tišinama kriju neizbrisive tragove prošlosti, dok se u njihovim ikonostasima, freskama i drvorezima ogleda spoj tradicije i umetničkog izraza.
Rina.rs
Crkva brvnara
Ono što ovu izložbu čini jedinstvenom jeste činjenica da je po prvi put dokumentovan celokupan broj crkava brvnara na teritoriji Republike Srpske, uključujući i njihova likovna dela. Ovaj poduhvat otvara nova vrata istraživanjima kulturnih i naučnih radnika, omogućavajući dublje razumevanje uloge ovih svetinja u istoriji srpskog naroda.
Izložba je dostupna posetiocima radnim danima od 10 do 20 sati, a subotom od 10 do 15 sati. Svaka fotografija priča svoju priču, svaka crkva nosi svoju tajnu, a svaki posetilac ima priliku da u tihoj lepoti ovih svetinja susretne vekovno očuvano duhovno nasleđe.
U Konaku kneginje Ljubice otvorena je postavka koja kroz radove međunarodnih umetnika istražuje duhovnu snagu svetih mučenika, spajajući religijske vrednosti i savremene umetničke pristupe.
U srdačnom susretu u Prijepolju, mitropolit mileševski pohvalio rad Kluba i značaj časopisa Savindan koji čuva svetosavske vrednosti za nove generacije.
Mati Minodora (Ružić) poziva verni narod da zajedničkim snagama izgrade prvu svetinju u opštini Foča, koja će postati simbol duhovne snage i zajedništva.
Iako su ovi stihovi postali simbol vere i ljubavi prema Svetom Savi, pominju se imena nekoliko sveštenika i jednog monaha kao potencijalnih autora. Otkrijte sve o njenoj istoriji, uticaju i tragovima koji vode do misterioznog stihopisca.
U trenucima kada čovek ostaje bez unutrašnjeg oslonca, reči shiarhimandrita Joanikija podsećaju na snagu koja deluje neprimetno - tiho sabira, leči i dopire dalje nego što možemo da sagledamo.
Jevanđeljska poruka otkriva šta čovek zaista može da izgubi dok juri za prolaznim stvarima, a snažna pouka iz svakodnevnog života upozorava koliko odlaganje duhovnog buđenja može biti kobno.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U Nacionalnom muzeju istorije Rumunije otvorena je potresna izložba o najugroženijim svetinjama Evrope – manastirima na Kosovu i Metohiji koji, uprkos nasilju i pokušajima brisanja, ostaju stubovi pravoslavne vere i identiteta jednog naroda.
Uz prisustvo najviših zvaničnika i duhovnih vođa predstavljeno delo koje svedoči o bogatoj kulturnoj i duhovnoj baštini Srba u Sarajevu od 1468. do 1941. godine.
U Istorijskom muzeju Srbije predstavljaju se dela pedeset i dva umetnika, koju će svečano otvoriti patrijarh srpski Porfirije. Izložba će biti dostupna do marta 2025. godine, uz bogat prateći program.
Jevanđeljska poruka otkriva šta čovek zaista može da izgubi dok juri za prolaznim stvarima, a snažna pouka iz svakodnevnog života upozorava koliko odlaganje duhovnog buđenja može biti kobno.
Od rimskog vojnika koji je postao svetac do imperija i vođa koji su u njemu tražili moć - trag ove svetinje vodi od Jerusalima do Beča, Vatikana i Jermenije, dok nauka još nije dala poslednju reč.
Susreti sa srpskim svetinjama i razgovori sa monaštvom pokreću lične odluke koje prevazilaze vojnu misiju – jedan od njih već se priprema za krštenje u manastiru Draganac.
U nekoliko pažljivo biranih rečenica otvoren je prostor za razumevanje i priznanje duhovnog truda. Istovremeno, podseća se da poštovanje ne poznaje granice među ljudima.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Od rimskog vojnika koji je postao svetac do imperija i vođa koji su u njemu tražili moć - trag ove svetinje vodi od Jerusalima do Beča, Vatikana i Jermenije, dok nauka još nije dala poslednju reč.
Mnogi vernici ne znaju da morski plodovi bez kičme, poput lignji, nisu zabranjeni u danima posta na ulju – isprobajte tradicionalni recept koji spaja post i gozbu.
U besedi za subotu četvrte sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz granice telesnog pogleda, otkrivajući kako duh razotkriva ono što očima ostaje skriveno i otvara vrata unutrašnjih tajni.