Postavka fotografija Stanka Kostića u Galeriji SANU osvetljava fascinantne priče o drvenim crkvama Republike Srpske – mestima vere, istorije i narodne snage.
Galerija nauke i tehnike SANU u Beogradu biće domaćin izložbe fotografija pod nazivom "Crkve brvnare Republike Srpske – Čuvari duhovnog života i narodne samosvesti" autora Stanka Kostića. Ova postavka, dostupna posetiocima od 6. februara do 1. marta, predstavlja ne samo umetnički i istraživački poduhvat, već i svojevrsno duhovno putovanje kroz vekove srpske crkvene arhitekture.
Crkve brvnare, skromne i tihe u svojoj spoljašnjosti, ali bogate u duhovnoj i istorijskoj dimenziji, svedoče o istrajnosti pravoslavnog naroda s one strane Drine. Ovi drveni hramovi, koje su podigli vernici, nisu samo građevine, već i svedoci nepokolebljive vere i narodne svesti. Postavka izložbe nastavak je istraživačkog serijala započetog krajem 2023. godine, koji otvara nova poglavlja u proučavanju srpskog narodnog graditeljstva.
RINA
Crkva brvnara
Kroz objektiv Stanka Kostića, posetioci će moći da sagledaju crkve brvnare iz jedinstvene umetničke perspektive. Fotografije, precizno komponovane, donose do sada nedovoljno istražene aspekte sakralne baštine Republike Srpske, osvetljavajući njihov značaj u kontekstu duhovnog i nacionalnog identiteta. Pod okriljem Srpske pravoslavne crkve, ove svetinje pripadaju Mitropoliji dabrobosanskoj, kao i eparhijama Banjalučkoj, Zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj, te Zvorničko-tuzlanskoj, a njihov značaj prevazilazi lokalne i regionalne okvire.
Osobitu pažnju izazivaju crkve iz 19. i 20. veka, koje su, uprkos turbulentnim istorijskim prilikama, očuvane kao svetionici pravoslavne vere. Njihova postojanost nije samo materijalna – one su mesta sećanja, duhovna sidrišta i živi spomenici narodnog neimarstva. U svojim tišinama kriju neizbrisive tragove prošlosti, dok se u njihovim ikonostasima, freskama i drvorezima ogleda spoj tradicije i umetničkog izraza.
Rina.rs
Crkva brvnara
Ono što ovu izložbu čini jedinstvenom jeste činjenica da je po prvi put dokumentovan celokupan broj crkava brvnara na teritoriji Republike Srpske, uključujući i njihova likovna dela. Ovaj poduhvat otvara nova vrata istraživanjima kulturnih i naučnih radnika, omogućavajući dublje razumevanje uloge ovih svetinja u istoriji srpskog naroda.
Izložba je dostupna posetiocima radnim danima od 10 do 20 sati, a subotom od 10 do 15 sati. Svaka fotografija priča svoju priču, svaka crkva nosi svoju tajnu, a svaki posetilac ima priliku da u tihoj lepoti ovih svetinja susretne vekovno očuvano duhovno nasleđe.
U Konaku kneginje Ljubice otvorena je postavka koja kroz radove međunarodnih umetnika istražuje duhovnu snagu svetih mučenika, spajajući religijske vrednosti i savremene umetničke pristupe.
U srdačnom susretu u Prijepolju, mitropolit mileševski pohvalio rad Kluba i značaj časopisa Savindan koji čuva svetosavske vrednosti za nove generacije.
Mati Minodora (Ružić) poziva verni narod da zajedničkim snagama izgrade prvu svetinju u opštini Foča, koja će postati simbol duhovne snage i zajedništva.
Iako su ovi stihovi postali simbol vere i ljubavi prema Svetom Savi, pominju se imena nekoliko sveštenika i jednog monaha kao potencijalnih autora. Otkrijte sve o njenoj istoriji, uticaju i tragovima koji vode do misterioznog stihopisca.
Spor oko zida na kojem se nekada nalazio lik blaženopočivšeg poglavara SPC ponovo je otvorio pitanja o pravu na očuvanje verskog i nacionalnog identiteta.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U Nacionalnom muzeju istorije Rumunije otvorena je potresna izložba o najugroženijim svetinjama Evrope – manastirima na Kosovu i Metohiji koji, uprkos nasilju i pokušajima brisanja, ostaju stubovi pravoslavne vere i identiteta jednog naroda.
Uz prisustvo najviših zvaničnika i duhovnih vođa predstavljeno delo koje svedoči o bogatoj kulturnoj i duhovnoj baštini Srba u Sarajevu od 1468. do 1941. godine.
U Istorijskom muzeju Srbije predstavljaju se dela pedeset i dva umetnika, koju će svečano otvoriti patrijarh srpski Porfirije. Izložba će biti dostupna do marta 2025. godine, uz bogat prateći program.
Nakon pomena postradalima na Kosovu polju i vojnicima sa Sočanskog fronta, episkop je govorio o smislu sećanja na junake, ljubavi prema bližnjima i značaju očuvanja svetinja za buduće naraštaje.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
U razgovoru za grčku Pemptousa TV, mitropolit bački Irinej govorio je o velikom odzivu vernika u Beogradu, posledicama komunističkog nasleđa i misiji Crkve u duhovnoj obnovi čoveka.
Posle čitanja Jevanđelja, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio o lepoti Božije tvorevine, blagodati Duha Svetog i pozvao vernike da svoju svakodnevicu usklade sa Svetim pismom.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Dok savremeni čovek sve više vremena provodi u trci za novcem i uspehom, pravoslavno učenje podseća da posao nema smisla ako nije usmeren na pošteno izdržavanje porodice i pomoć onima kojima je to potrebno.