Postavka fotografija Stanka Kostića u Galeriji SANU osvetljava fascinantne priče o drvenim crkvama Republike Srpske – mestima vere, istorije i narodne snage.
Galerija nauke i tehnike SANU u Beogradu biće domaćin izložbe fotografija pod nazivom "Crkve brvnare Republike Srpske – Čuvari duhovnog života i narodne samosvesti" autora Stanka Kostića. Ova postavka, dostupna posetiocima od 6. februara do 1. marta, predstavlja ne samo umetnički i istraživački poduhvat, već i svojevrsno duhovno putovanje kroz vekove srpske crkvene arhitekture.
Crkve brvnare, skromne i tihe u svojoj spoljašnjosti, ali bogate u duhovnoj i istorijskoj dimenziji, svedoče o istrajnosti pravoslavnog naroda s one strane Drine. Ovi drveni hramovi, koje su podigli vernici, nisu samo građevine, već i svedoci nepokolebljive vere i narodne svesti. Postavka izložbe nastavak je istraživačkog serijala započetog krajem 2023. godine, koji otvara nova poglavlja u proučavanju srpskog narodnog graditeljstva.
RINA
Crkva brvnara
Kroz objektiv Stanka Kostića, posetioci će moći da sagledaju crkve brvnare iz jedinstvene umetničke perspektive. Fotografije, precizno komponovane, donose do sada nedovoljno istražene aspekte sakralne baštine Republike Srpske, osvetljavajući njihov značaj u kontekstu duhovnog i nacionalnog identiteta. Pod okriljem Srpske pravoslavne crkve, ove svetinje pripadaju Mitropoliji dabrobosanskoj, kao i eparhijama Banjalučkoj, Zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj, te Zvorničko-tuzlanskoj, a njihov značaj prevazilazi lokalne i regionalne okvire.
Osobitu pažnju izazivaju crkve iz 19. i 20. veka, koje su, uprkos turbulentnim istorijskim prilikama, očuvane kao svetionici pravoslavne vere. Njihova postojanost nije samo materijalna – one su mesta sećanja, duhovna sidrišta i živi spomenici narodnog neimarstva. U svojim tišinama kriju neizbrisive tragove prošlosti, dok se u njihovim ikonostasima, freskama i drvorezima ogleda spoj tradicije i umetničkog izraza.
Rina.rs
Crkva brvnara
Ono što ovu izložbu čini jedinstvenom jeste činjenica da je po prvi put dokumentovan celokupan broj crkava brvnara na teritoriji Republike Srpske, uključujući i njihova likovna dela. Ovaj poduhvat otvara nova vrata istraživanjima kulturnih i naučnih radnika, omogućavajući dublje razumevanje uloge ovih svetinja u istoriji srpskog naroda.
Izložba je dostupna posetiocima radnim danima od 10 do 20 sati, a subotom od 10 do 15 sati. Svaka fotografija priča svoju priču, svaka crkva nosi svoju tajnu, a svaki posetilac ima priliku da u tihoj lepoti ovih svetinja susretne vekovno očuvano duhovno nasleđe.
U Konaku kneginje Ljubice otvorena je postavka koja kroz radove međunarodnih umetnika istražuje duhovnu snagu svetih mučenika, spajajući religijske vrednosti i savremene umetničke pristupe.
U srdačnom susretu u Prijepolju, mitropolit mileševski pohvalio rad Kluba i značaj časopisa Savindan koji čuva svetosavske vrednosti za nove generacije.
Mati Minodora (Ružić) poziva verni narod da zajedničkim snagama izgrade prvu svetinju u opštini Foča, koja će postati simbol duhovne snage i zajedništva.
Iako su ovi stihovi postali simbol vere i ljubavi prema Svetom Savi, pominju se imena nekoliko sveštenika i jednog monaha kao potencijalnih autora. Otkrijte sve o njenoj istoriji, uticaju i tragovima koji vode do misterioznog stihopisca.
Sezona slava u Srbiji donosi i pitanje koje mnogi vernici svake godine postavljaju – da li se slobodan dan "prenosi" ako krsna slava padne u subotu ili nedelju? Evo jasnog odgovora prema zakonu i crkvenoj tradiciji.
U Sabornom hramu u Novom Sadu služena je sveta liturgija i parastos svim upokojenim pravoslavnim hrišćanima, a posebno postradalima u tragičnom događaju na Železničkoj stanici prošle godine.
Upravo preko vračara i gatara, đavo pokušava da uđe u tuđe živote, da razori porodice, posvađa ljude, poseje sumnju i strah, i da čoveka odvoji od Hrista.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
U Nacionalnom muzeju istorije Rumunije otvorena je potresna izložba o najugroženijim svetinjama Evrope – manastirima na Kosovu i Metohiji koji, uprkos nasilju i pokušajima brisanja, ostaju stubovi pravoslavne vere i identiteta jednog naroda.
Uz prisustvo najviših zvaničnika i duhovnih vođa predstavljeno delo koje svedoči o bogatoj kulturnoj i duhovnoj baštini Srba u Sarajevu od 1468. do 1941. godine.
U Istorijskom muzeju Srbije predstavljaju se dela pedeset i dva umetnika, koju će svečano otvoriti patrijarh srpski Porfirije. Izložba će biti dostupna do marta 2025. godine, uz bogat prateći program.
U Sabornom hramu u Novom Sadu služena je sveta liturgija i parastos svim upokojenim pravoslavnim hrišćanima, a posebno postradalima u tragičnom događaju na Železničkoj stanici prošle godine.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
U Hramu Svetog Save na Vračaru biće služen pomen nastradalima u nesreći na novosadskoj železničkoj stanici, ali i svim upokojenim pravoslavnim hrišćanima povodom Zadušnica.
Istraživanja arheologa otkrivaju pečat, dodatne prostorije manastirskog kompleksa i predmete koji menjaju sve ono što se do sada znalo o ovoj svetinji.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Ove subote pravoslavni vernici širom srpskih zemalja okupljaju se u hramovima i na grobljima da upale sveće i pomole se za svoje preminule, verujući da molitva spaja žive i upokojene u ljubavi Hristovoj.
U besedi za 21. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da samo Bog ostaje živ i krepak, a da svaka duša prepoznaje tu istinu u sopstvenoj žeđi.