HRABRO MALJEM PORUŠIO SVE PAGANSKE IDOLE I ŽIVOT POLOŽIO ZA HRISTA! Sutra slavimo Svetog mučenika Emilijana!
Sveti Emilijan živeo je u vreme cara Julijana Odstupnika, jednog od najžešćih progonitelja hrišćana u Rimskom carstvu.
Crkvena nova godina ujedno označava i početak godišnjeg bogoslužbenog kruga, a njega čine praznici koje proslavljamo u toku godine.
SPC danas proslavlja crkvenu Novu godinu.
Ona se proslavlja 1. septembra po starom kalendaru, odnosno 14. septembra po novom, prema odluci Prvog Vaseljenskog sabora. Na ovaj dan se praznuje i spomen na Prepodobnog Simeona Stolpnika, koji se odlučio na težak podvig – život na stubu (stolpu), po čemu je nazvan Stolpnik. On je danonoćno stajao na stubu u neprestanoj molitvi i postu.
Crkvena nova godina ujedno označava i početak godišnjeg bogoslužbenog kruga, a njega čine praznici koje proslavljamo u toku godine. Prvi u nizu tih praznika jeste Rođenje Presvete Bogorodice – Mala Gospojina, koja se proslavlja 21. septembra.
Kako je objašnjeno na sajtu vjeronauka.net, načalo indikta ili crkvene Nove godine vuče poreklo iz perioda cara Konstantina, koji je 312. odlučio je da se početak nove godine proslavlja ne 1. januara, već 1/14. septembra.
To je, pre svega, bilo zbog sistema utvrđivanja i naplate poreza, odnosno početka nove finansijske godine, a nazivao se indikt (od latinskog indictio - odrediti cenu, proceniti).
Kasnije je etimologija reči "indikt“ u grčkom jeziku pretrpela izmenu i postala je sinonim za reč "godina“. Smatra se, takođe, da je 1. septembra 312. godine, Sveti ravnoapostolni car Konstantin Veliki pobedio rimskog cara Maksencija.
Upravo u uoči ove odlučujuće bitke svetom caru Konstantinu se prikazao Krst na nebu. Ova bitka otvorila je put potpisivanju Milanskog edikta 313. godine, značajnog dokumenta koji je izjednačio prava hrišćana i pagana. Ovaj dokument zaustavio je progon hrišćana i omogućio slobodu.
Oci Prvog vaseljenskog sabora 325. godine, u znak sećanja na ovaj veliki događaj, odlučili su da se Nova godina otpočne 1. septembra – od dana koji je postao početak "hrišćanske slobode“. Inače, mesec septembar bio je kod Jevreja početak nove građanske godine (2 Mojs 23,16), mesec zbiranja plodova i prinošenja žrtvi blagodarnosti Bogu.
Ipak, u hrišćanskoj crkvi ova tradicija nije odmah prihvaćena. Tek u 6. veku, za vreme vladavine cara Justinijana I, u život Crkve ulazi tradicija proslavljanja početka nove godine 1/14. septembra.
Sveti Emilijan živeo je u vreme cara Julijana Odstupnika, jednog od najžešćih progonitelja hrišćana u Rimskom carstvu.
Ime Marina nosi drevno značenje povezano sa morem, ali i priču o 15-godišnjoj devojci iz Antiohije koja je zbog vere u Hrista pretrpela mučeničko stradanje koje vekovima čuva crkveno predanje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Marinu – Ognjenu Mariju po starom kalendaru, i Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Petra Krizologa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Zbog toga što nije želela da se odrekne vere u Hrista, Svete Marine odrekao se i rođeni otac.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
U snažnoj besedi za četvrtak 9. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da duša, kao i telo, traži svakodnevnu hranu, a da se vera ne čuva jednim susretom sa istinom, već njenim stalnim življenjem.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Marinu – Ognjenu Mariju po starom kalendaru, i Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Petra Krizologa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka velikog svetogorskog duhovnika otkriva da životinje, prema pravoslavnom učenju, ne reaguju samo na čovekove postupke, već osećaju ljubav, blagost i ono što čovek nosi duboko u sebi.