Gusta čorba od mesa i povrća koja se vekovima pripremala u selima, danas vraća miris doma i tradiciju starih majstora kuhinje.
Postoje jela koja nisu samo hrana, već i uspomena, sećanje i tiha molitva za ognjišta naših predaka. Jedno od takvih jela jeste rinštajh – gusta čorba ili ragu koji su seljaci u srpskim krajevima spremali u hladnim danima, kada je toplina lonca bila jednaka toplini doma.
U pravoslavnoj tradiciji, gde je svako okupljanje za trpezom više od običnog obedovanja, rinštajh je nosio posebnu simboliku. Bio je to obrok koji se kuvao polako i strpljivo, dok se oko stola okupljala porodica, prizivajući mir i zahvalnost Bogu za darove zemlje i ruku koje rade.
Seljačko jelo sa dubokim korenima
Rinštajh spaja ono što srpsko selo oduvek daje: meso iz dvorišta i povrće iz bašte. Njegova jednostavnost krije bogatstvo ukusa i priču o skromnosti – da se od malo napravi mnogo i da se od svakodnevnih sastojaka stvori jelo koje hrani i telo i dušu.
U mnogim domovima, rinštajh se kuvao nedeljom ili nakon velikih poslova u polju, kada je bilo potrebno jelo koje jača i daje snagu. Zato ga i danas mnogi doživljavaju kao pravu seosku utehu i miris detinjstva.
Sastojci:
500 g svinjetine ili govedine
4 krompira
2 šargarepe
2 glavice crnog luka
2 čena belog luka
1 lovorov list
so i biber po ukusu
vezica svežeg peršuna
voda ili bujon (da pokrije sastojke)
shutterstock.com/Olga Miltsova
Staro srpsko seljačko jelo rinštajh u različitim krajevima ima različite nazive
Priprema:
Meso isecite na kocke i propržite u velikom loncu zajedno sa sitno seckanim crnim i belim lukom, dok ne dobije zlatnu boju. Dodajte krompir i šargarepu isečene na kocke i kratko prodinstajte. Ubacite lovorov list, posolite, pobiberite i nalijte vodom ili bujonom tako da sastojci budu potpuno pokriveni.
Kuvajte na laganoj vatri oko sat vremena, dok meso i povrće ne omekšaju, a čorba ne postane gusta i mirisna. Pred kraj dodajte sitno seckani peršun, koji će jelu dati svežinu i aromu.
Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.
Donosimo tradicionalni recept kraljice bajramske sofre – čorbe koja krije mudrost predaka i mirise dana kada su begovi i age okupljali narod oko svojih trpeza.
Zaboravljen recept sačuvan tek u ponekoj rukom pisanoj požuteloj beležnici. otkriva kako se od nekoliko sastojaka, uz malo strpljenja i mnogo ljubavi, sprema ručak koji vraća mir u dušu – baš onako kako su ga nekada pripremale naše bake u vreme posta.
Ova posebna varijanta omiljenog jela Balkana spaja kukuruzno brašno, jaja, mleko, mast i kajmak u bogat i sočan obrok, koji budi uspomene na detinjstvo i miris toplog doma.
Nekada nezaobilazno jelo na trpezama u Bosni, Sandžaku i na Kosovu i danas budi nostalgiju, dok jednostavni sastojci pričaju priču o okupljanju za Bajram, ali i za druge svečane prilike.
Pravoslavci danas proslavljaju Svetog proroka Nauma po starom kalendaru, dok po novom kalendaru proslavljaju Svete mučenike Tirsa, Levkiju i Kalinika. Katolici obeležavaju Svetog Ivana od Križa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
U trenucima kada se bolest vraća, nemir ne popušta, a rešenja blede, reči matuške Antonije otvaraju prostor za drugačiju vrstu borbe - onu koja zahteva istrajnost, a ne obećava brz ishod.
Od apostola Pavla do Svetog Nikolaja Žičkog – pravoslavno predanje pokazuje kako astrologija i okultizam ne nude znanje ni sigurnost, već tiho uvode u duhovno ropstvo i udaljavaju od slobode koju daruje Hristos.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Sporo krčkano od pšenice i mesa, ovo jelo donosilo je miris praznika u domove pravoslavnih, katoličkih i muslimanskih porodica i ostalo simbol okupljanja za istom trpezom.
Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.
Ova tradicionalna pita sa mesom i sušenom ovčetinom krasila je nedeljne trpeze u planinskim domaćinstvima, šireći miris koji budi uspomene i donosi osećaj zajedništva.
Recept iz "Srbski kuvara" koji kombinuje mirise povrća i začina, idealan za posne dane kada je riba dozvoljena, a svaki zalogaj spaja ukus posta i bogatstvo tradicije.
Otac Onufrije Hilandarac u svojoj knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ otkrio je kako nastaje ovaj skroman hleb s prazilukom koji je vekovima hranio bratstvo.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Kratak razgovor koji počinje bezazleno, a završava se neprijatnim ogledalom u kome se prepoznaju vera bez napora, pobožnost bez dela i razlog zbog kog mnogi beže od istine o sebi.
U besedi za 27. subotu po Duhovima, saznajte Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako svakodnevno preispitivanje i pokajanje mogu vratiti svetlost u život.