Ovaj specijalitet od jednostavnih sastojaka danas doživljava renesansu i podseća na ognjišta koja su grejala srpska sela.
U živopisnim planinskim krajevima Crne Trave, gde se vekovima živelo skromno, ali dostojanstveno, domaćinska trpeza imala je svoje svetkovine i postove, dane radosti i uzdržanja. U danima kada je crkveni tipik dopuštao mrsnu hranu, domaćice su iznosile pred porodicu i goste jelo koje je postalo simbol tog kraja – crnotravski zeljanik, tradicionalna pita od zelja.
To nije bila samo pita, već hleb života spleten sa prirodom, molitvom i običajem. Na ovim jelima odrastale su generacije, a miris zeljanika, dok se širio iz peći, podsećao je ljude da i jednostavna trpeza može biti praznik duše i tela. Slične pite od zelja nalazimo i u drugim krajevima Srbije, ali crnotravski zeljanik nosi poseban pečat – priču o ljudima koji su živeli u skladu s verom i prirodom, i iz tog sklada stvorili jelo koje traje vekovima.
Danas, kada tražimo povratak izvornim ukusima i toplini zajedničke trpeze, ovaj stari srpski recept nije samo podsećanje na prošlost – on je poziv da se u domu ponovo zapali ognjište tradicije.
Sastojci:
Za testo:
500 g brašna
2 jaja
1 kašika ulja
prstohvat soli
voda po potrebi
Za fil:
1 kg svežeg zelja
1 glavica crnog luka (sitno iseckana)
2 čena belog luka (sitno iseckana)
100 g slanine (iseckane na kockice – opciono)
200 g kisele pavlake (opciono)
100 g sira po izboru (rendano)
so i biber po ukusu
ulje za prženje
Shutterstock/Esin Deniz
Crnotravski zeljanik
Priprema:
U većoj činiji prosejte brašno i dodajte prstohvat soli. Napravite udubljenje u sredini i dodajte umućena jaja i ulje. Postepeno dodajte vodu i mesite testo dok ne postane glatko i elastično. Pokrijte krpom i ostavite da odstoji oko 30 minuta.
Operite i sitno naseckajte zelje. Na malo ulja propržite crni i beli luk dok ne postanu staklasti. Dodajte naseckano zelje i pržite dok omekša i upije višak tečnosti. Posolite i pobiberite po ukusu. Ako koristite slaninu, posebno je propržite dok ne postane hrskava, pa dodajte u fil.
Razvaljajte testo na tanku koru. U podmazan pleh stavite prvu koru, pa rasporedite polovinu fila. Prekrijte drugom korom i dodajte preostali fil. Pokrijte pleh aluminijskom folijom i pecite na srednje niskoj temperaturi oko 20–25 minuta, dok donja kora ne porumeni.
Kada je zeljanik gotov, premažite ga kiselom pavlakom i pospite rendanim sirom. Vratite kratko u rernu da se sir istopi. Poslužite toplo, isečeno na kocke ili trouglove.
Otkrijte tajne autorke „Velikog srpskog kuvara“ i pripremite autentičan ajvar za manje od dva sata – jednostavno, brzo i sa neodoljivim ukusom, pogodan i za dane posta na ulju.
Od pastirskih ognjišta do svečanih trpeza – saznajte kako da pripremite jedno od najčuvenijih jela sa Durmitora, koje je vekovima hranilo porodice i okupljalo goste.
Svaka domaćica ima svoj oprobani recept za neodoljiva peciva, a mi vam donosimo jedan zapisan rukom u požuteloj svesci jedne bake koja poručuje da ovakve kiflice nemaju konkurenciju.
Od sumnje do ispovesti „Gospod moj i Bog moj“ - šta zapravo znači Antipasha, zašto je ovaj dan poseban u crkvenom kalendaru i kako su ga pratili stari narodni običaji.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog reči apostola Pavla dobijaju smisao koji se tiče svakog čoveka i njegovog odnosa prema smrti, grehu i strahu..
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Tominu nedelju po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Lava IX, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ova posebna varijanta omiljenog jela Balkana spaja kukuruzno brašno, jaja, mleko, mast i kajmak u bogat i sočan obrok, koji budi uspomene na detinjstvo i miris toplog doma.
Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.
Jednostavna poslastica od kajmaka, mleka i kukuruznog brašna vekovima je nosila miris detinjstva, praznika i zajedništva, a u Krušedolu se čuva poseban recept s jajima koji vraća duh prošlih vremena.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
Jednostavno testo punjeno mesom, zaliveno pavlakom i puterom, ponovo postaje hit domaće kuhinje jer spaja nostalgiju, sitost i osećaj zajedništva koji ne zastareva.
Sezonska biljka iz šumskih predela, cenjena u pravoslavnoj tradiciji zbog snažnog dejstva na imunitet i prirodnog balansa koji uspostavlja nakon bogate praznične ishrane.
Ono što obično ostane na kraju praznika u ovom receptu postaje brz, ukusan i praktičan obrok, baš onako kako su nekada znale naše bake - bez bacanja i bez komplikacija.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Od detinjstva u siromaštvu do monaškog podviga na Atosu i povratka u rodno selo, gde je decenijama bio oslonac ljudima u nevolji - život starca Akakija obeležili su molitva, skromnost i susreti sa znamenitim duhovnicima.