Jednostavna poslastica od kajmaka, mleka i kukuruznog brašna vekovima je nosila miris detinjstva, praznika i zajedništva, a u Krušedolu se čuva poseban recept s jajima koji vraća duh prošlih vremena.
U kuhinjama naših baka, uz miris domaćeg mleka i kajmaka, nastajala su jednostavna, a ukusna jela koja su okupljala celu porodicu. Jedno od takvih jela je cicvara - zlatno jelo srpskog naroda, koje je vekovima krasilo i seljačke i manastirske trpeze.
Hrana iz naroda, jelo iz vere
Cicvara nije samo obrok, ona je deo sećanja i kulturnog identiteta. U starim vremenima, kada su srpske porodice živele u skladu sa ritmom prirode i crkvenim kalendarom, cicvara je bila jelo koje je spajalo svakodnevicu sa praznikom.
U pravoslavnoj tradiciji, monasi nikada ne jedu meso, ali u dane koji nisu posni, koriste mleko, kajmak i jaja. Tako je cicvara postala jedno od onih jela koje su i narodne i manastirske kuhinje brižno čuvale, prenoseći ga s kolena na koleno. Toplina ovog jela nije bila samo u ukusu, već i u zajedništvu – jer se cicvara obavezno jela za stolom, sa najbližima.
Manastirski recept iz Krušedola
U bogatoj riznici recepata srpskih manastira, cicvara zauzima posebno mesto. Među njima se čuva i jedan gotovo zaboravljen recept iz manastira Krušedol – cicvara sa jajima.
shutterstock.com/Green Mountain Montenegro
Cicvara sa jajima
Sastojci:
500 ml mleka
3-4 žumanca
100 g kukuruznog brašna
250 g užičkog kajmaka
Priprema:
U hladno mleko dodati kukuruzno brašno i žumanca, pa dobro izmešati da se masa ujednači. U šerpu staviti kajmak i lagano ga otopiti na tihoj vatri. Postepeno dodavati pripremljenu masu od mleka, brašna i jaja, neprestano mešajući. Kuvati polako, uz stalno mešanje, dok cicvara ne postane gusta, mirisna i zlatne boje.
Zaboravljeni ukus koji spaja prošlost i sadašnjost
Cicvara sa jajima, ovako pripremljena, bila je jelo koje su monasi spremali u dane kada post nije zahtevao uzdržanje od mlečnih proizvoda. Na narodnim trpezama, često se nalazila za praznike, kada se okupljala rodbina i kada se hleb lomio uz radost i zahvalnost Bogu.
Danas, kada tragamo za jednostavnim, ali duhovno i emotivno bogatim jelima, cicvara se vraća kao podsećanje da prava toplina ne leži u raskošnim obrocima, već u mirisu domaće hrane i u ljubavi kojom se ona priprema.
Kad bi prehlada oborila ukućane, domaćice su posezale za ovim receptom — jednostavna, ali moćna pileća supa s kukuruznim brašnom i kajmakom obnavljala je snagu, grejala telo i vraćala osmeh na lice.
Otkrijte tajne autorke „Velikog srpskog kuvara“ i pripremite autentičan ajvar za manje od dva sata – jednostavno, brzo i sa neodoljivim ukusom, pogodan i za dane posta na ulju.
U Srpskom kuvaru jeromonaha Jerotija Draganovića iz 1855. sačuvan je dragoceni zapis o jednostavnom, a raskošnom kolaču posta, koji spaja molitvu, duhovnost i toplinu domaće trpeze.
Od pastirskih ognjišta do svečanih trpeza – saznajte kako da pripremite jedno od najčuvenijih jela sa Durmitora, koje je vekovima hranilo porodice i okupljalo goste.
Mnogi se pitaju da li moraju oba dana u crkvu, da li je kupanje obavezno i šta se zaista računa pred Bogom - evo šta kaže crkvena praksa, a šta narodno predanje.
U besedi za 32. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas podseća da sva dela koja nemaju izvor u Hristu ostaju prazna, poput loze koja ne može doneti plod ako nije povezana sa čokotom.
Hramovi širom zemlje otvaraju vrata vernicima koji se okupljaju da se prisete prvih hrišćana, učestvuju u vodoosvećenju i potvrde svoj duhovni put kroz post i molitvu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Krstovdan po starom kalendaru i Svetog Atanasija Velikog po novom. Katolici obeležavaju spomendan Svete Margarete Ugarske, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Ova posebna varijanta omiljenog jela Balkana spaja kukuruzno brašno, jaja, mleko, mast i kajmak u bogat i sočan obrok, koji budi uspomene na detinjstvo i miris toplog doma.
Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.
U vremenu kada se trpeza nije merila bogatstvom već dušom domaćina, jelo od jagnjetine i pasulja krasilo je praznične dane metohijskih kuća – donosimo autentičan recept koji čuva toplinu predanja i sećanje na zajedništvo oko stola.
Jednostavno jelo iz rerne, sastavljeno od onoga što se nađe u kuhinji, idealno je za sporu nedelju, razgovore za stolom i decu koja već posle prvog zalogaja pitaju ima li još.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Dok ruska obaveštajna služba tvrdi da patrijarh Vartolomej planira da prizna samostalnu crkvenu organizaciju u Crnoj Gori, arhijerej Fanara ističe da nikada nije bilo kontakta sa ovom grupom.
U istom datumu susreću se priča o čaši otrova koja nije naudila i praznik koji priprema verne za Bogojavljenje – a iza toga stoji poruka koja se tiče svakog čoveka.
Jednostavno jelo iz rerne, sastavljeno od onoga što se nađe u kuhinji, idealno je za sporu nedelju, razgovore za stolom i decu koja već posle prvog zalogaja pitaju ima li još.