Kad bi prehlada oborila ukućane, domaćice su posezale za ovim receptom — jednostavna, ali moćna pileća supa s kukuruznim brašnom i kajmakom obnavljala je snagu, grejala telo i vraćala osmeh na lice.
U valjevskim selima, gde su zime duge, a kuće mirisale na domaći hleb i supu s ognjišta, bake su tačno znale šta prija umornom telu i klonuloj duši. Kada bi prehlada, grip ili slabost pokucali na vrata, iz njihovih ruku stizala je okrepljujuća pileća supa — jednostavna, a lekovita, puna topline, ljubavi i vere u isceljujuću moć prirode.
U pravoslavnim domaćinstvima, gde se post poštuje s punom svešću, a mrs dolazi u pravo vreme, ova tradicionalna supa nije bila samo obrok već i izraz brige, pažnje i tihe molitve za ozdravljenje. Stari recept za valjevsku supu sa kukuruznim brašnom, jajima i kašikom domaćeg kajmaka prenosio se generacijama — kao prirodni lek, uteha i znak domaćinske mudrosti.
Shutterstock/NDanko
Okrepljujuća pileća supa po receptu iz valjevskog kraja
Priprema:
Isecite očišćeno pile na uobičajene komade i stavite ga da se kuva u oko dva i po litra vode. Kada provri, posolite po ukusu i kuvajte dok meso ne omekša. Izvadite meso iz supe i ostavite ga sa strane.
U malo hladne vode razmutite kukuruzno brašno, pa ga polako sipajte u ključalu supu, neprestano mešajući kako ne bi nastale grudvice. Kada se supa blago zgusne, sklonite je sa šporeta i ostavite da se hladi oko pet minuta.
Umutite jaja, pa ih najpre u tankom, zatim u nešto jačem mlazu dodajte u supu, sve vreme lagano mešajući. Jaja će stvoriti sitne dronjke koji, zajedno sa kukuruznim brašnom, daju ovoj tradicionalnoj supi pun, domaći ukus. Na kraju dodajte kašiku mladog kajmaka, promešajte i supa je spremna za posluženje.
Savet:
Ova supa je blaga, lako svarljiva i preporučuje se osobama koje se oporavljaju od bolesti, kao i svima koji žele lagan, ali hranljiv obrok. Kuvano pile iz supe možete poslužiti uz stari srpski umak od belog luka, čiji recept možete pronaći OVDE.
Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.
Saznajte kako se priprema tradicionalna jagnjeća kapama sa spanaćem, koja budi nostalgiju za detinjstvom, bakinom kuhinjom i prazničnom tišinom pred ikonama.
Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
Stari srpski recept za umak od belog luka vraća toplinu detinjstva i mirise posta na trpezu. Pravi se brzo, od jednostavnih sastojaka, a uz jedno malo prilagođavanje – postaje i posno čudo koje oplemenjuje svaki zalogaj.
U vremenu kada se trpeza nije merila bogatstvom već dušom domaćina, jelo od jagnjetine i pasulja krasilo je praznične dane metohijskih kuća – donosimo autentičan recept koji čuva toplinu predanja i sećanje na zajedništvo oko stola.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Bez kiselog kupusa i bez komplikovanja, ova letnja varijanta tradicionalnog specijaliteta donosi bogat ukus uz sveže povrće, paradajz, začine i nezaobilaznu aromu pečenja u rerni.
Ja dobro znam da nema boljeg mesta, možda zvuči paradoksalno, od bolnice da bi čovek razumeo koliko smo upućeni jedni na druge, koliko smo potrebni jedni drugima, istakao je patrijarh.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Jednostavna poslastica od kajmaka, mleka i kukuruznog brašna vekovima je nosila miris detinjstva, praznika i zajedništva, a u Krušedolu se čuva poseban recept s jajima koji vraća duh prošlih vremena.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
Kulinarski tim Artis centra rekonstruisao je jelo nadahnuto srednjovekovnom kuhinjom, a završni premaz od meda i crnog vina daje mesu rubinsku, hrskavu koricu.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
Odnos prema majci i ocu zauzima posebno mesto u hrišćanskom učenju, a jedna od deset Božjih zapovesti upravo nalaže: "Poštuj oca svojega i mater svoju".