Kad bi prehlada oborila ukućane, domaćice su posezale za ovim receptom — jednostavna, ali moćna pileća supa s kukuruznim brašnom i kajmakom obnavljala je snagu, grejala telo i vraćala osmeh na lice.
U valjevskim selima, gde su zime duge, a kuće mirisale na domaći hleb i supu s ognjišta, bake su tačno znale šta prija umornom telu i klonuloj duši. Kada bi prehlada, grip ili slabost pokucali na vrata, iz njihovih ruku stizala je okrepljujuća pileća supa — jednostavna, a lekovita, puna topline, ljubavi i vere u isceljujuću moć prirode.
U pravoslavnim domaćinstvima, gde se post poštuje s punom svešću, a mrs dolazi u pravo vreme, ova tradicionalna supa nije bila samo obrok već i izraz brige, pažnje i tihe molitve za ozdravljenje. Stari recept za valjevsku supu sa kukuruznim brašnom, jajima i kašikom domaćeg kajmaka prenosio se generacijama — kao prirodni lek, uteha i znak domaćinske mudrosti.
Shutterstock/NDanko
Okrepljujuća pileća supa po receptu iz valjevskog kraja
Priprema:
Isecite očišćeno pile na uobičajene komade i stavite ga da se kuva u oko dva i po litra vode. Kada provri, posolite po ukusu i kuvajte dok meso ne omekša. Izvadite meso iz supe i ostavite ga sa strane.
U malo hladne vode razmutite kukuruzno brašno, pa ga polako sipajte u ključalu supu, neprestano mešajući kako ne bi nastale grudvice. Kada se supa blago zgusne, sklonite je sa šporeta i ostavite da se hladi oko pet minuta.
Umutite jaja, pa ih najpre u tankom, zatim u nešto jačem mlazu dodajte u supu, sve vreme lagano mešajući. Jaja će stvoriti sitne dronjke koji, zajedno sa kukuruznim brašnom, daju ovoj tradicionalnoj supi pun, domaći ukus. Na kraju dodajte kašiku mladog kajmaka, promešajte i supa je spremna za posluženje.
Savet:
Ova supa je blaga, lako svarljiva i preporučuje se osobama koje se oporavljaju od bolesti, kao i svima koji žele lagan, ali hranljiv obrok. Kuvano pile iz supe možete poslužiti uz stari srpski umak od belog luka, čiji recept možete pronaći OVDE.
Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.
Saznajte kako se priprema tradicionalna jagnjeća kapama sa spanaćem, koja budi nostalgiju za detinjstvom, bakinom kuhinjom i prazničnom tišinom pred ikonama.
Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
Stari srpski recept za umak od belog luka vraća toplinu detinjstva i mirise posta na trpezu. Pravi se brzo, od jednostavnih sastojaka, a uz jedno malo prilagođavanje – postaje i posno čudo koje oplemenjuje svaki zalogaj.
U vremenu kada se trpeza nije merila bogatstvom već dušom domaćina, jelo od jagnjetine i pasulja krasilo je praznične dane metohijskih kuća – donosimo autentičan recept koji čuva toplinu predanja i sećanje na zajedništvo oko stola.
Na samom pragu stradanja, Hristos govori o času kada će svako stati pred istinu bez izgovora, trenutku koji jedne uzdiže, a druge suočava sa onim od čega su bežali čitav život.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Dok su današnje trpeze često pretrpane egzotičnim ukusima, ajmokac – jednostavan sos od belog luka i pilećeg mesa – podseća nas na vreme kada su mirisi iz kuhinje bili najtačniji sat i najlepši poziv za okupljanje oko stola.
Otkrijte tajne jobroka koji se nekada spremao u svakoj seoskoj kuhinji - miris pečene piletine i zapečenog testa vratiće vas pravo za bakin sto, gde se toplina doma merila punim tanjirom i zajedničkim obrokom.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
Dok danas jurimo za egzotičnim receptima i brzom hranom, jedno skromno, a čudesno jelo od piletine i belog luka podseća nas kako su naše bake kuvale – tiho, s ljubavlju i bez žurbe. Otkrivamo recept za ćerviš, zaboravljeni klasik domaće kuhinje koji greje i telo i srce.
Zapis iz „Srbskog kuvara“ otkriva jednostavan način pripreme hleba na kiselu vodu, čuvan u domaćinstvima i manastirima gde se testo mesi strpljenjem, a deli rukama uz osećaj zajedništva i blagoslova.
Mnogi vernici ne znaju da morski plodovi bez kičme, poput lignji, nisu zabranjeni u danima posta na ulju – isprobajte tradicionalni recept koji spaja post i gozbu.
Monahinja manastira Rukumija u knjizi „Ko posti, dušu gosti“ deli tajnu skromnog, ali izuzetno ukusnog paprikaša, koji svaki zalogaj pretvara u trenutak pažnje, topline i harmonije tokom dana posta.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.