KULINARSKI POVRATAK KORENIMA: Starinski recepti za savršenu čorbu od bundeve koja podseća na toplotu doma
Ova jednostavna i mirisna čorba nije samo hrana – ona je simbol tradicije, topline i sreće, koja se prenosi iz generacije u generaciju.
Dok danas jurimo za egzotičnim receptima i brzom hranom, jedno skromno, a čudesno jelo od piletine i belog luka podseća nas kako su naše bake kuvale – tiho, s ljubavlju i bez žurbe. Otkrivamo recept za ćerviš, zaboravljeni klasik domaće kuhinje koji greje i telo i srce.
Postoje ukusi koji ne žive samo na trpezi, već i u sećanju — u starim, izbledelim sveskama naših baka, u pričama oko ognjišta i u mirisima koji se šapatom vraćaju iz detinjstva. Ćerviš je jedno od takvih jela: jednostavno, skromno, a opet bogato dušom i značenjem. Iako gotovo zaboravljen, ovaj gusti pileći sos sa belim lukom nosi dah starine i toplinu doma.
U različitim krajevima srpskih zemalja prave se različite varijacije ovog starinskog jela, a mi vam ovoga puta donosimo tradicionalni recept iz U Šumadije, gde je ćerviš bio omiljeno jelo za okrepljenje nakon napornog dana. Ćerviš je tiho svedočanstvo o ljubavi koja se meša varjačom i predaje s kolena na koleno.
Sastojci:
1 pileće belo meso
1 batak sa karabatakom
5 čenova belog luka
3 do 5 kašika brašna
1 l vode
So po ukusu
Biber po ukusu
Priprema:
U veću šerpu sipajte litar vode i stavite da provri. Dodajte pileće meso i kuvajte dok ne omekša.
Prohlađeno meso iscepkajte prstima. Nemojte koristiti nož – potrebna je vlaknasta tekstura koja se dobija cepkanjem rukom.
U tiganj sipajte malo ulja i lagano propržite sitno iseckan beli luk, sve dok ne zamiriše i dobije zlatnu boju.
Dodajte dve kašike brašna u luk i nastavite da mešate na tihoj vatri, dok se ne napravi blaga zaprška.
Polako dodajte bujon uz neprestano mešanje, dok ne dobijete gust sos. Po potrebi dodajte još brašna kako biste postigli željenu gustinu.
Posolite i pobiberite po ukusu, pa umešajte iscepkano pileće meso.
Dodir prošlosti i toplina sadašnjosti
Jedna starica iz srca Šumadije, poznata po tome što je ćerviš pravila „na sluh i osećaj“, govorila je da se najbolje zgusne kada se kuva u tišini. „Jer tada“, šaptala bi, „duša bolje sluša šta jelu treba.“ U toj jednostavnoj rečenici krije se mudrost mnogih domaćica koje su znale da toplina doma ne dolazi od peći, već iz srca koje sprema.
Ćerviš poslužite uz parče domaćeg hleba, po mogućstvu pečenog pod sačem, ili uz kuvani krompir. I obavezno u društvu – jer ovo jelo, koliko god bilo skromno, ne voli da se jede samo.
U svetu koji žuri, zaboravlja i prečesto preskače večeru sa voljenima, ćerviš nas podseća da postoji vrednost u vraćanju osnovama: toplom obroku, mirnom razgovoru i ljubavi koja se ne mora reći – jer se već nalazi u svakom zalogaju.
Ova jednostavna i mirisna čorba nije samo hrana – ona je simbol tradicije, topline i sreće, koja se prenosi iz generacije u generaciju.
SIropusna nedelja idealna je da se podsetimo obroka koji sa sobom nosi duh prošlih vremena i donosi neponovljiv ukus domaće trpeze, posebno kada se na kraju prelije rastopljenim kajmakom.
Ova jednostavna, a neodoljiva pita od krompira i luka bila je nezaobilazna na slavskim trpezama naših predaka. Isprobajte autentičan recept i vratite duh starih vremena u svoj dom! Savršen obrok u siropusnoj nedelji.
Ova jednostavna, a neodoljiva pita bez nadeva, prelivena kiselim mlekom i belim lukom, vekovima je simbol topline vranjskih domaćinstava i savršen izbor za siropusnu nedelju pred početak Velikog posta.
Ove zlatne, mekane kuglice nisu samo hrana, već uspomena na porodična okupljanja, radost deljenja i neprolaznu toplinu domaće trpeze.
U periodu kada priroda daruje svoje najlekovitije biljke, donosimo vam recept za čorbu koja se vekovima kuva u srpskim domaćinstvima – jednostavna, okrepljujuća i bogata blagodatima za telo i dušu.
Saznajte kako da pripremite jelo koje je nekada bilo nezaobilazno na slavskim trpezama i nedeljnim porodičnim ručkovima, a danas predstavlja pravo kulinarsko blago.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Ova tradicionalna pita sa mesom i sušenom ovčetinom krasila je nedeljne trpeze u planinskim domaćinstvima, šireći miris koji budi uspomene i donosi osećaj zajedništva.
Autentični recept iz Ohrida u kojem sporo kuvanje i pažljivo birani sastojci pretvaraju jednostavne namirnice u raskoš ukusa i mirisa koji vraćaju toplinu doma na trpezu.
Prirodna slast koja osvežava i greje dom, idealna za porodične trenutke i male sladokusce.
Zapis iz „Srbskog kuvara“ otkriva jednostavan način pripreme hleba na kiselu vodu, čuvan u domaćinstvima i manastirima gde se testo mesi strpljenjem, a deli rukama uz osećaj zajedništva i blagoslova.
Mnogi vernici ne znaju da morski plodovi bez kičme, poput lignji, nisu zabranjeni u danima posta na ulju – isprobajte tradicionalni recept koji spaja post i gozbu.
Monahinja manastira Rukumija u knjizi „Ko posti, dušu gosti“ deli tajnu skromnog, ali izuzetno ukusnog paprikaša, koji svaki zalogaj pretvara u trenutak pažnje, topline i harmonije tokom dana posta.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Bio je veliki učitelj, podvižnik i branilac pravoslavne vere.
Predavanje u crkvi Svetog Spasa u Toploj pokazuje kako post, molitva i smirenje osnažuju dušu i pripremaju vernika za Veliku nedelju.
Očevici opisuju trenutke neizvesnosti, dok su nadležni odmah pokrenuli istragu i proveru svih okolnosti nezgode.