KULINARSKI POVRATAK KORENIMA: Starinski recepti za savršenu čorbu od bundeve koja podseća na toplotu doma
Ova jednostavna i mirisna čorba nije samo hrana – ona je simbol tradicije, topline i sreće, koja se prenosi iz generacije u generaciju.
Dok danas jurimo za egzotičnim receptima i brzom hranom, jedno skromno, a čudesno jelo od piletine i belog luka podseća nas kako su naše bake kuvale – tiho, s ljubavlju i bez žurbe. Otkrivamo recept za ćerviš, zaboravljeni klasik domaće kuhinje koji greje i telo i srce.
Postoje ukusi koji ne žive samo na trpezi, već i u sećanju — u starim, izbledelim sveskama naših baka, u pričama oko ognjišta i u mirisima koji se šapatom vraćaju iz detinjstva. Ćerviš je jedno od takvih jela: jednostavno, skromno, a opet bogato dušom i značenjem. Iako gotovo zaboravljen, ovaj gusti pileći sos sa belim lukom nosi dah starine i toplinu doma.
U različitim krajevima srpskih zemalja prave se različite varijacije ovog starinskog jela, a mi vam ovoga puta donosimo tradicionalni recept iz U Šumadije, gde je ćerviš bio omiljeno jelo za okrepljenje nakon napornog dana. Ćerviš je tiho svedočanstvo o ljubavi koja se meša varjačom i predaje s kolena na koleno.
Sastojci:
1 pileće belo meso
1 batak sa karabatakom
5 čenova belog luka
3 do 5 kašika brašna
1 l vode
So po ukusu
Biber po ukusu
Priprema:
U veću šerpu sipajte litar vode i stavite da provri. Dodajte pileće meso i kuvajte dok ne omekša.
Prohlađeno meso iscepkajte prstima. Nemojte koristiti nož – potrebna je vlaknasta tekstura koja se dobija cepkanjem rukom.
U tiganj sipajte malo ulja i lagano propržite sitno iseckan beli luk, sve dok ne zamiriše i dobije zlatnu boju.
Dodajte dve kašike brašna u luk i nastavite da mešate na tihoj vatri, dok se ne napravi blaga zaprška.
Polako dodajte bujon uz neprestano mešanje, dok ne dobijete gust sos. Po potrebi dodajte još brašna kako biste postigli željenu gustinu.
Posolite i pobiberite po ukusu, pa umešajte iscepkano pileće meso.
Dodir prošlosti i toplina sadašnjosti
Jedna starica iz srca Šumadije, poznata po tome što je ćerviš pravila „na sluh i osećaj“, govorila je da se najbolje zgusne kada se kuva u tišini. „Jer tada“, šaptala bi, „duša bolje sluša šta jelu treba.“ U toj jednostavnoj rečenici krije se mudrost mnogih domaćica koje su znale da toplina doma ne dolazi od peći, već iz srca koje sprema.
Ćerviš poslužite uz parče domaćeg hleba, po mogućstvu pečenog pod sačem, ili uz kuvani krompir. I obavezno u društvu – jer ovo jelo, koliko god bilo skromno, ne voli da se jede samo.
U svetu koji žuri, zaboravlja i prečesto preskače večeru sa voljenima, ćerviš nas podseća da postoji vrednost u vraćanju osnovama: toplom obroku, mirnom razgovoru i ljubavi koja se ne mora reći – jer se već nalazi u svakom zalogaju.
Ova jednostavna i mirisna čorba nije samo hrana – ona je simbol tradicije, topline i sreće, koja se prenosi iz generacije u generaciju.
SIropusna nedelja idealna je da se podsetimo obroka koji sa sobom nosi duh prošlih vremena i donosi neponovljiv ukus domaće trpeze, posebno kada se na kraju prelije rastopljenim kajmakom.
Ova jednostavna, a neodoljiva pita od krompira i luka bila je nezaobilazna na slavskim trpezama naših predaka. Isprobajte autentičan recept i vratite duh starih vremena u svoj dom! Savršen obrok u siropusnoj nedelji.
Ova jednostavna, a neodoljiva pita bez nadeva, prelivena kiselim mlekom i belim lukom, vekovima je simbol topline vranjskih domaćinstava i savršen izbor za siropusnu nedelju pred početak Velikog posta.
Ove zlatne, mekane kuglice nisu samo hrana, već uspomena na porodična okupljanja, radost deljenja i neprolaznu toplinu domaće trpeze.
U periodu kada priroda daruje svoje najlekovitije biljke, donosimo vam recept za čorbu koja se vekovima kuva u srpskim domaćinstvima – jednostavna, okrepljujuća i bogata blagodatima za telo i dušu.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Patrijarh se, zajedno sa prisutnima, pomolio za boljitak naroda, kako bi svi bili u milosti Božijoj. Tom prilikom on je pozvao vernike da se pomole za dušu preminulog protojereja-stavrofora Vojislava Bilbije.
Molitva nije rezervisana samo za trenutke velike nevolje, bolesti ili straha, već predstavlja važan deo svakodnevnog života hrišćanina.
Sveti velikomučenik Dimitrije ostao je upamćen kao zaštitnik Soluna, ali i kao svetitelj kome se vernici obraćaju u trenucima straha, bolesti i životnih iskušenja.
Sveti Dimitrije rođen je u Solunu, u uglednoj i pobožnoj porodici.
Hrišćanin je pozvan da svoju savest oblikuje prema Jevanđelju, čak i onda kada ga to udaljava od stavova i načina života koji preovlađuju u njegovom okruženju.
Ne treba očajavati ako na Zadušnice ne možete da odete u crkvu i na grobove svojih najmilijih.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Nežne mesne loptice u kiselkastom sosu, nekada su se spremali pod sačem, a danas svojim mirisom i ukusom i dalje okupljaju porodicu oko stola – posebno na prvi dan Ramazanskog bajrama
Dok su današnje trpeze često pretrpane egzotičnim ukusima, ajmokac – jednostavan sos od belog luka i pilećeg mesa – podseća nas na vreme kada su mirisi iz kuhinje bili najtačniji sat i najlepši poziv za okupljanje oko stola.
Otkrijte tajne jobroka koji se nekada spremao u svakoj seoskoj kuhinji - miris pečene piletine i zapečenog testa vratiće vas pravo za bakin sto, gde se toplina doma merila punim tanjirom i zajedničkim obrokom.
Ovaj stari specijalitet, napravljen od čvaraka i začina, nekada je bio nezaobilazan deo trpeze, a danas se vraća kao gurmanski hit koji spaja prošlost i sadašnjost.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Mleveno meso, kiseli kupus i suva rebra slažu se red po red, a zatim se sve polako krčka dok se ukusi ne sjedine.
Priprema je jednostavnija nego što izgleda, a ova elegantna poslastica može da bude pravi ukras trpeze za mrsnu slavu.
Hrskave spolja, nežne iznutra i pune bogatog krema, ove starinske poslastice vraćaju ukus mrsnih slava kakve pamtimo.
Patrijarh se, zajedno sa prisutnima, pomolio za boljitak naroda, kako bi svi bili u milosti Božijoj. Tom prilikom on je pozvao vernike da se pomole za dušu preminulog protojereja-stavrofora Vojislava Bilbije.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Obeležavanje Zadušnica trebalo bi da počne odlaskom u crkvu, gde se služi Sveta liturgija i pominju imena preminulih.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.
Svako žrtvoprinošenje je pagansko i nema uporišta u Svetoj nam Crkvi, istakao je otac Milan.
Odnos prema majci i ocu zauzima posebno mesto u hrišćanskom učenju, a jedna od deset Božjih zapovesti upravo nalaže: "Poštuj oca svojega i mater svoju".