KAČAMAK OD HELJDE – STARINSKI RECEPT KOJI SE VRAĆA NA TRPEZE: Zaboravljeno tradicionalno blago srpske kuhinje
Ovaj specijalitet iz zapadne Srbije odiše duhom tradicije, a može se pripremiti i u neodoljivoj slatkoj varijanti, sa medom i orasima.
Ove zlatne, mekane kuglice nisu samo hrana, već uspomena na porodična okupljanja, radost deljenja i neprolaznu toplinu domaće trpeze.
Postoje mirisi i ukusi koji nisu samo deo svakodnevice, već most koji nas spaja s uspomenama, domom i radošću detinjstva. Među njima, priganice zauzimaju posebno mesto u crnogorskoj kuhinji – skromne, a raskošne u svom jednostavnom savršenstvu. Ove male zlatne kuglice, pržene u vrelom ulju, vekovima su znak dobrodošlice, radosti okupljanja i simbol topline domaćeg ognjišta.
Priganice su starinsko jelo koje se ne meri samo merama i sastojcima, već emocijama i ljubavlju onoga ko ih priprema. One su najlepše onda kada se dele – uz čašu domaćeg mleka, med, sir, džem ili šećer u prahu. U mnogim crnogorskim domovima miris svežih priganica najavljuje posebne trenutke – slave, rođenja, porodična okupljanja ili jednostavne, mirne večeri uz razgovor i osmeh.
Sastojci:
500 g brašna
Priprema:
U mlakoj vodi rastvoriti kvasac sa šećerom i ostaviti desetak minuta da se aktivira. U crnogorskim domovima priganice su više od običnog jela – one su deo rituala gostoprimstva, uspomena na detinjstvo, mirisi koji prizivaju dom i ukus koji ostaje zauvek urezan u srcu. Svaka priganica nosi toplinu domaće kuhinje, osmeh majke ili bake dok ih sprema i neizostavnu ljubav koju nesebično darujemo kroz hranu.
Ovaj specijalitet iz zapadne Srbije odiše duhom tradicije, a može se pripremiti i u neodoljivoj slatkoj varijanti, sa medom i orasima. SIropusna nedelja idealna je da se podsetimo obroka koji sa sobom nosi duh prošlih vremena i donosi neponovljiv ukus domaće trpeze, posebno kada se na kraju prelije rastopljenim kajmakom. Jelo koje su s ljubavlju spremale naše bake sada se vraća na trpeze, donoseći toplinu doma i ukus detinjstva, savršen je obrok u siropusnoj nedelji. Ova jednostavna, a neodoljiva pita od krompira i luka bila je nezaobilazna na slavskim trpezama naših predaka. Isprobajte autentičan recept i vratite duh starih vremena u svoj dom! Savršen obrok u siropusnoj nedelji.
1 kašičica soli
1 kašika šećera
1 kesica suvog kvasca (ili pola kocke svežeg kvasca)
300 ml mlake vode
1 jaje (za posnu verziju jaje izostaviti)
1 kašika rakije (po želji, za hrskavost)
Ulje za prženje

U posudu prosejati brašno, dodati so, a zatim postepeno dolivati vodu sa kvascem, lagano mešajući varjačom ili rukama dok se ne dobije glatko, mekano testo. Dodati umućeno jaje i sjediniti ga sa testom.
Pokriti testo krpom i ostaviti na toplom mestu oko sat vremena, dok ne naraste.
Kada testo nadođe, kašikom ili rukama kidati manje delove i spuštati ih u zagrejano ulje.
Priganice pržiti dok ne dobiju zlatno-smeđu boju sa svih strana, a zatim ih vaditi na papirni ubrus kako bi upile višak masnoće.
Služiti ih tople, uz sir ili kajmak, ili za slatku verziju posute šećerom u prahu, uz domaći med, ili džem po želji.
KAČAMAK OD HELJDE – STARINSKI RECEPT KOJI SE VRAĆA NA TRPEZE: Zaboravljeno tradicionalno blago srpske kuhinje
ZABORAVLJENI RECEPT NAŠIH BAKA KOJI OSVAJA DUŠU I NEPCA: Bunarska pita je zbog jednog tajnog sastojka ukusnija od svih ostalih peciva
NA OVOM STARINSKOM JELU SU ODRASLI NAŠI PRECI: Tarana - zaboravljena pesma ognjišta koja ponovo osvaja domove
STARINSKA PITA NEOBIČNOG NAZIVA I OČARAVAJUĆEG UKUSA: Probajte kljukušu po tradicionalnom receptu iz bakinog kuvara
Pomalo zaboravljeni recept za jelo koje donosi miris domaće kuhinje i podseća nas na vrednosti porodice, ljubavi prema prirodi i jednostavnom životu. Prikladan obrok za siropusnu sedmicu, dok se pripremamo za početak Velikog posta.
Ova jednostavna, a neodoljiva pita bez nadeva, prelivena kiselim mlekom i belim lukom, vekovima je simbol topline vranjskih domaćinstava i savršen izbor za siropusnu nedelju pred početak Velikog posta.
Ova jednostavna i mirisna čorba nije samo hrana – ona je simbol tradicije, topline i sreće, koja se prenosi iz generacije u generaciju.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
Priprema se od nekoliko skromnih namirnica, a zahvaljujući pečenju u rerni dobija blagu koricu i punoću ukusa koja podseća na trpezu pravoslavnih manastira.
Spoj meke teletine, domaćih mlečnih proizvoda i tradicionalnog načina pripreme čini ovo jelo nezaobilaznim delom bogate trpeze.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
Pravio se nakon berbe u mnogim krajevima Srbije, nije sadržao šećer, a njegova posebnost bila je u bogatom ukusu ukuvane šire.
Policija sumnjiči 29-godišnjeg muškarca za krađu iz Sabornog hrama Svete Trojice, a pažnju javnosti privukao je snimak na kojem se vidi njegova navodna ravnodušnost dok zna da ga neko snima.
Dva brata na putu ka moru otkrila su da najveće blago nije ono koje se može poneti u rancu, već ono koje ostaje zauvek u srcu.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Efimiju po starom, dok se po novom kalendaru slavi Sveta mučenica Hristina. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Šarbela, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja ostavio je snažnu pouku o trenucima kada vernik ne sme da se povuče pred pritiskom ljudi, već da sačuva vernost Bogu i onome što smatra svetim.
Sećanje na događaj iz Halkidona 451. godine, kada je preko njenih moštiju, prema crkvenom predanju, potvrđeno učenje Pravoslavne crkve o dve prirode Gospoda Isusa Hrista.