Tanjug/AP Photo/Kirsty WigglesworthBolnica u kojoj je smešten papa Franja
Vatikan je saopštio da je Sveti Otaci već drugi dan za redom potrebna neinvazivna, mehanička ventilacija, naizmenično između ove i "dugih perioda terapije kiseonikom visokog protoka".
Papa Franja, koji je u bolnici nešto više od dve nedelje zbog obostrane upale pluća, u stabilnom je stanju i nije imao nove krize s disanjem, saopštio je u subotu Vatikan, a prema najnovijim informacija objavljenim u nedelju "Papa Franja odmara nakon mirne noći".
Osamdesetosmogodinji poglavar Rimokatoličke crkve je u petak imao suženje disajnih puteva, slično napadu astme, što je obnovilo zabrinutost za njegovo stanje.
Međutim, u optimističnijem saopštenju u subotu, Vatikan je naveo da papa nije imao temperaturu i da nije pokazao znake povećanog broja belih krvnih zrnaca, dodajući da su njegov protok krvi i cirkulacija ostali stabilni.
Povišen broj belih krvnih zrnaca često ukazuje na prisustvo aktivne infekcije ili upale.
"Kliničko stanje Svetog oca ostalo je stabilno", saopštio je Vatikan, dodajući da je prognoza i dalje oprezna, što znači da još nije van životne opasnosti.
Papa je nastavio da jede i u svesnom je stanju, navodi se u saopštenju.
Šta se desilo sa papom?
Tanjug/AP Photo/Andrew Medichini
Bolnica u kojoj je smešten papa Franja
Papa Franja je primljen u rimsku bolnicu Gemeli 14. februara s teškim respiratornim problemima koji su se brzo pretvorili u ozbiljnu infekciju na oba plućna krila koja može da ostavi ožiljke, otežavajući disanje.
Franja je imao nekoliko zdravstvenih problema u poslednje dve godine i sklon je infekcijama pluća jer je kao mlad imao pleuritis i uklonjen mu je deo jednog plućnog krila.
Papa nije viđen u javnosti od kada je ušao u bolnicu, što je njegovo najduže odsustvo od kada je postao poglavar Katoličke crkve u martu 2013. godine, a njegovi lekari nisu rekli koliko dugo može trajati lečenje.
Kako se očekivalo, Vatikan je saopštio da papa već treću nedelju zaredom neće predvoditi svoje uobičajene nedeljne molitve sa hodočasnicima i da će ponovo tekst molitve Anđela biti objavljen, ali ne i pročitan.
Nakon što je Vatikan ozvaničio blagoslov istopolnih zajednica, Ruska pravoslavna crkva izražava zabrinutost i upozorava na duboku duhovnu krizu koja može ugroziti međuhrišćanski dijalog.
Papa, koji je vernicima u sredu rekao da boluje od jake prehlade, održaće sastanke u vatikanskoj rezidenciji gde živi, navodi se u saopštenju, koje prenosi Rojters.
Poglavar Rimokatoličke crkve uputio je dopis američkim biskupima, upozoravajući na posledice masovne deportacije migranata i pozivajući vernike i ljude dobre volje da se odupru diskriminatornim narativima.
Od učenika do igumana, od progona do mirnog kraja, njegov put otkriva kako je mala monaška zajednica u Carigradu postala poslednja linija odbrane svetih ikona.
U crkvi Pokrova Presvete Bogorodice služena zaupokojena liturgija, a poruka njegovog sina Nemanje Krivokapića podsetila okupljene da zajedništvo u veri nadilazi granice života i smrti.
Bez struje i ikakvih oznaka, crkva-brvnara kod Duba vekovima krije ruske ikone, ratne tajne i neobično predanje o sili koja ju je sklonila od očiju ljudi, a do nje se ne dolazi slučajno.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Doktor Sergio Alfier potvrdio je da je tokom lečenja u bolnici poglavar katoličke crkve preživeo dva kritična trenutka, kada mu je život bio u opasnosti.
Povodom 40 godina od nuklearne katastrofe, poglavar Katoličke crkve povezao ekološku krizu, sukobe i tehnološku moć u poruku koja otvara pitanje savremene etike odlučivanja i granica globalne vlasti.
Dok vernici obeležavaju njen dan molitvama i procesijama, istorijski izvori otkrivaju složen životni put, ali i neslaganja o poreklu, identitetu i načinu na koji je vekovima predstavljana u različitim sredinama.
Poglavar Katoličke crkve ponovio stav o blagoslovima istopolnih parova, osvrnuo se na nemačke inicijative i upozorio da bi dalje zaoštravanje rasprave moglo produbiti podele unutar Crkve.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 3. sedmice po Vaskrsu otvara se pitanje koje ne nudi utehu, već suočavanje sa silama koje nadilaze ljudsku prirodu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Simeona Persijskog po starom i Svetog prepodobnog Jakova Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Pija V, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.