"OVO JE BOŽJI ZNAK" Vatra progutala sve u Novom Pazaru, jedino netaknut ostao Kuran
Ono što je neverevotano jeste da je u plamenu sveta knjiga muslimana Kuran ostala netaknuta.
Cilj je iz Ramazana izaći bolji, zdraviji, duhovno obnovljen, sa oproštenim gresima.
Ramazan, sveti mesec za vernike muslimanske veroispovesti, je počeo 1. marta 2025. godine. Ramazanski post najveća je verska obaveza za sve punoletne, zdrave muslimane koji nisu na putu. Ako se propusti, obavezno se nadoknađuje.
To je deveti mesec muslimanske lunarne godine, i ove godine traje 29 dana. Tokom Ramazana, odnosno u persijskoj verziji, Ramadana, obavezan je post, jedan od stubova islama.
Cilj je iz Ramazana izaći bolji, zdraviji, duhovno obnovljen, sa oproštenim gresima.
U pojedinim delovima sveta, pripremaju se Ramadanski paketi, sa osnovnim namirnicama, i dele kao pomoć onima koji ne mogu da obezbede iftar, večernji obrok, koji svoj puni smisao ima samo ako se podeli sa drugima. Dobrotvorstvo je važan deo islama, još značajnije tokom Ramazana kada se muslimani podsećaju na velikodušnost i povećavaju svoje dobrotvorne aktivnosti.

Posebno se poštuje onaj ko nahrani gladnog. Ramazanski post, podrazumeva samoodricanje, odnosno potpuno uzdržavanje od jela i pića i telesnih zadovoljstava od zore do zalaska sunca.
Posle posta slavi se Ramazanski Bajram, jedan od dva najznačajnija islamska praznika, ove godine 30. marta.
Ramazanski bajram je jedan od najvažnijih islamskih praznika koji označava kraj Ramazana, islamskog svetog meseca posta. Ramazan je jedan od posebnih meseci u Islamu. Jedna od pet temeljnih dužnosti svakog muslimana je i post koji se provodi u ovom mesecu. Tokom trideset dana ramazana muslimani se moraju uzdržavati od hrane, pića i polnog kontakta sa svojim suprugama, i to od zore pa do zalaska sunca.
Po isteku ovog meseca sledi mesec Ševal i prva tri dana tog meseca je jedan od dva praznika u Islamu, Ramazanski bajram (1. 2. i 3. dan u mesecu). Njim se obeležava kraj posta. Prvi dani (oba) Bajrama su dani kada post nije dozvoljen.
Ramazan je uvek na isti dan u islamskom kalendaru, datum na gregorijanskom kalendaru varira iz godine u godinu, budući da je gregorijanski kalendar solarni kalendar a Islamski kalendar je lunarni kalendar.
Ramazanski bajram se kod Bošnjaka obično čestita ovako: "Bajram šerif mubarek olsun". U prevodu: "Neka je plemeniti Bajram blagoslovljen. " Odgovara se ovako: "Allah razi olsun, u prevodu": "Neka je Allah zadovoljan".
Ono što je neverevotano jeste da je u plamenu sveta knjiga muslimana Kuran ostala netaknuta.
Muslimani širom sveta ritualno žrtvuju različite životinje. Tradicionalno je taj čin obavezan ako osoba poseduje bogatstvo koje nadilazi njene potrebe.
Iako Kuran ne zahteva nošenje kufija, mnogi muškarci ga nose kao znak skromnosti, verske pripadnosti i kulturnog ponosa. U islamskim tradicijama, često je povezan sa skromnošću i posvećenošću.
Istoričarka Betani Hjuz ističe da se muslimani i dalje sećaju godine Hatidžine smrti kao "godine tuge". Na kraju se Muhamed ponovo oženio i ovaj put je bio poligaman.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Bajramom, koji traje tri dana, muslimani širom svijeta obeležavaju kraj ramazana, meseca posta.
Praznik označava kraj tridesetodnevnog ramazanskog posta, tokom kojeg su se vernici uzdržavali od svih grehova, obnovili svoja znanja i potvrdili svoju pokornost Bogu.
Restauracija u rimskoj bazilici Svetog Lorenca dovela je do zvanične istrage, otvorivši pitanje da li sveti prostori smeju da nose obrise savremene politike.
Iza kratkog čina koji se svake godine 3. februara obavlja u crkvama stoji priča o svetitelju, njegovom mučeništvu i čudu koje je obeležilo jedan od najneobičnijih običaja hrišćanske tradicije.
Svaka skrivena misao i odluka oblikuje život. Kada nestanu svedoci, istina izlazi na videlo i otvara put za unutrašnju snagu.
Osnivač salezijanaca i katolički svetac Ivan Bosco kazao je da u haosu sveta samo vera i pobožnost mogu očuvati Crkvu od oluje poslednjih vremena.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Da biste se oslobodili straha, govorio je otac Teognost, treba imati veru, veru ne samo u Boga, jer i demoni veruju i drhte.
Recept sa puterom, jajima i citrusnom kremom bogat po ukusu, namenjen danima mrsne trpeze kada se kolači ne mere izgledom, već osećajem koji ostavljaju za stolom.
Iza kratkog čina koji se svake godine 3. februara obavlja u crkvama stoji priča o svetitelju, njegovom mučeništvu i čudu koje je obeležilo jedan od najneobičnijih običaja hrišćanske tradicije.