"OVO JE BOŽJI ZNAK" Vatra progutala sve u Novom Pazaru, jedino netaknut ostao Kuran
Ono što je neverevotano jeste da je u plamenu sveta knjiga muslimana Kuran ostala netaknuta.
Cilj je iz Ramazana izaći bolji, zdraviji, duhovno obnovljen, sa oproštenim gresima.
Ramazan, sveti mesec za vernike muslimanske veroispovesti, je počeo 1. marta 2025. godine. Ramazanski post najveća je verska obaveza za sve punoletne, zdrave muslimane koji nisu na putu. Ako se propusti, obavezno se nadoknađuje.
To je deveti mesec muslimanske lunarne godine, i ove godine traje 29 dana. Tokom Ramazana, odnosno u persijskoj verziji, Ramadana, obavezan je post, jedan od stubova islama.
Cilj je iz Ramazana izaći bolji, zdraviji, duhovno obnovljen, sa oproštenim gresima.
U pojedinim delovima sveta, pripremaju se Ramadanski paketi, sa osnovnim namirnicama, i dele kao pomoć onima koji ne mogu da obezbede iftar, večernji obrok, koji svoj puni smisao ima samo ako se podeli sa drugima. Dobrotvorstvo je važan deo islama, još značajnije tokom Ramazana kada se muslimani podsećaju na velikodušnost i povećavaju svoje dobrotvorne aktivnosti.

Posebno se poštuje onaj ko nahrani gladnog. Ramazanski post, podrazumeva samoodricanje, odnosno potpuno uzdržavanje od jela i pića i telesnih zadovoljstava od zore do zalaska sunca.
Posle posta slavi se Ramazanski Bajram, jedan od dva najznačajnija islamska praznika, ove godine 30. marta.
Ramazanski bajram je jedan od najvažnijih islamskih praznika koji označava kraj Ramazana, islamskog svetog meseca posta. Ramazan je jedan od posebnih meseci u Islamu. Jedna od pet temeljnih dužnosti svakog muslimana je i post koji se provodi u ovom mesecu. Tokom trideset dana ramazana muslimani se moraju uzdržavati od hrane, pića i polnog kontakta sa svojim suprugama, i to od zore pa do zalaska sunca.
Po isteku ovog meseca sledi mesec Ševal i prva tri dana tog meseca je jedan od dva praznika u Islamu, Ramazanski bajram (1. 2. i 3. dan u mesecu). Njim se obeležava kraj posta. Prvi dani (oba) Bajrama su dani kada post nije dozvoljen.
Ramazan je uvek na isti dan u islamskom kalendaru, datum na gregorijanskom kalendaru varira iz godine u godinu, budući da je gregorijanski kalendar solarni kalendar a Islamski kalendar je lunarni kalendar.
Ramazanski bajram se kod Bošnjaka obično čestita ovako: "Bajram šerif mubarek olsun". U prevodu: "Neka je plemeniti Bajram blagoslovljen. " Odgovara se ovako: "Allah razi olsun, u prevodu": "Neka je Allah zadovoljan".
Ono što je neverevotano jeste da je u plamenu sveta knjiga muslimana Kuran ostala netaknuta.
Muslimani širom sveta ritualno žrtvuju različite životinje. Tradicionalno je taj čin obavezan ako osoba poseduje bogatstvo koje nadilazi njene potrebe.
Iako Kuran ne zahteva nošenje kufija, mnogi muškarci ga nose kao znak skromnosti, verske pripadnosti i kulturnog ponosa. U islamskim tradicijama, često je povezan sa skromnošću i posvećenošću.
Istoričarka Betani Hjuz ističe da se muslimani i dalje sećaju godine Hatidžine smrti kao "godine tuge". Na kraju se Muhamed ponovo oženio i ovaj put je bio poligaman.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Bajramom, koji traje tri dana, muslimani širom svijeta obeležavaju kraj ramazana, meseca posta.
Praznik označava kraj tridesetodnevnog ramazanskog posta, tokom kojeg su se vernici uzdržavali od svih grehova, obnovili svoja znanja i potvrdili svoju pokornost Bogu.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Prva stvar koju treba da shvatite jeste da Bog brine o vama, bez obzira gde radite.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Prva tri dana meseca ševala donose posebne molitve, darove za decu i porodične gozbe koje simbolizuju zahvalnost, milosrđe i zajedništvo.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Arhiepiskop sumski Nikodim tvrdi da je telo patrijarha Filareta premešteno protivno njegovoj poslednjoj volji, dok dve crkvene strukture ulaze u otvoren sukob oko opela i mesta sahrane.
Odluka lokalnih islamskih zajednica da proslavu svog praznika prilagode danu žalosti u Gruziji pokazuje međureligijsko poštovanje i solidarnost u zemlji gde muslimani čine značajan deo stanovništva.
Opelo služi patrijarh Vartolomej uz prisustvo brojnih crkvenih delegacija, dok Tbilisi ispraća patrijarha Iliju II ka mestu njegovog večnog počinka