"OVO JE BOŽJI ZNAK" Vatra progutala sve u Novom Pazaru, jedino netaknut ostao Kuran
Ono što je neverevotano jeste da je u plamenu sveta knjiga muslimana Kuran ostala netaknuta.
Cilj je iz Ramazana izaći bolji, zdraviji, duhovno obnovljen, sa oproštenim gresima.
Ramazan, sveti mesec za vernike muslimanske veroispovesti, je počeo 1. marta 2025. godine. Ramazanski post najveća je verska obaveza za sve punoletne, zdrave muslimane koji nisu na putu. Ako se propusti, obavezno se nadoknađuje.
To je deveti mesec muslimanske lunarne godine, i ove godine traje 29 dana. Tokom Ramazana, odnosno u persijskoj verziji, Ramadana, obavezan je post, jedan od stubova islama.
Cilj je iz Ramazana izaći bolji, zdraviji, duhovno obnovljen, sa oproštenim gresima.
U pojedinim delovima sveta, pripremaju se Ramadanski paketi, sa osnovnim namirnicama, i dele kao pomoć onima koji ne mogu da obezbede iftar, večernji obrok, koji svoj puni smisao ima samo ako se podeli sa drugima. Dobrotvorstvo je važan deo islama, još značajnije tokom Ramazana kada se muslimani podsećaju na velikodušnost i povećavaju svoje dobrotvorne aktivnosti.

Posebno se poštuje onaj ko nahrani gladnog. Ramazanski post, podrazumeva samoodricanje, odnosno potpuno uzdržavanje od jela i pića i telesnih zadovoljstava od zore do zalaska sunca.
Posle posta slavi se Ramazanski Bajram, jedan od dva najznačajnija islamska praznika, ove godine 30. marta.
Ramazanski bajram je jedan od najvažnijih islamskih praznika koji označava kraj Ramazana, islamskog svetog meseca posta. Ramazan je jedan od posebnih meseci u Islamu. Jedna od pet temeljnih dužnosti svakog muslimana je i post koji se provodi u ovom mesecu. Tokom trideset dana ramazana muslimani se moraju uzdržavati od hrane, pića i polnog kontakta sa svojim suprugama, i to od zore pa do zalaska sunca.
Po isteku ovog meseca sledi mesec Ševal i prva tri dana tog meseca je jedan od dva praznika u Islamu, Ramazanski bajram (1. 2. i 3. dan u mesecu). Njim se obeležava kraj posta. Prvi dani (oba) Bajrama su dani kada post nije dozvoljen.
Ramazan je uvek na isti dan u islamskom kalendaru, datum na gregorijanskom kalendaru varira iz godine u godinu, budući da je gregorijanski kalendar solarni kalendar a Islamski kalendar je lunarni kalendar.
Ramazanski bajram se kod Bošnjaka obično čestita ovako: "Bajram šerif mubarek olsun". U prevodu: "Neka je plemeniti Bajram blagoslovljen. " Odgovara se ovako: "Allah razi olsun, u prevodu": "Neka je Allah zadovoljan".
Ono što je neverevotano jeste da je u plamenu sveta knjiga muslimana Kuran ostala netaknuta.
Muslimani širom sveta ritualno žrtvuju različite životinje. Tradicionalno je taj čin obavezan ako osoba poseduje bogatstvo koje nadilazi njene potrebe.
Iako Kuran ne zahteva nošenje kufija, mnogi muškarci ga nose kao znak skromnosti, verske pripadnosti i kulturnog ponosa. U islamskim tradicijama, često je povezan sa skromnošću i posvećenošću.
Istoričarka Betani Hjuz ističe da se muslimani i dalje sećaju godine Hatidžine smrti kao "godine tuge". Na kraju se Muhamed ponovo oženio i ovaj put je bio poligaman.
U nekoliko pažljivo biranih rečenica otvoren je prostor za razumevanje i priznanje duhovnog truda. Istovremeno, podseća se da poštovanje ne poznaje granice među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U dirljivoj poruci upućenoj islamskim vernicima, poglavar SPC pozvao je na molitvu, razumevanje i građenje društva zasnovanog na vrednostima milosrđa, dobra i međusobnog poštovanja.
Bajramom, koji traje tri dana, muslimani širom svijeta obeležavaju kraj ramazana, meseca posta.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Sedam dana provode u posebno napravljenim kolibama, koriste četiri biljke u obredu, a na trpezi se pojavljuju med, sezonske namirnice i punjeni kupus.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Policija je uhapsila 31-godišnjeg državljanina Ukrajine, dok nadležni organi utvrđuju sve okolnosti napada i njegov mogući motiv.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Sveštenik Jevgenije Murzin objašnjava zbog čega su radost spasenja i sećanje na Hristovo stradanje neraskidivo povezani.
: U besedi za nedelju 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta takvo jedinstvo zaista znači i kako se čovek po blagodati Božjoj približava Gospodu kroz ljubav, poslušnost, dobrotu i žrtvu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vozdviženje časnog Krsta, Krstovdan, po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti mučenik Kalistrat i 49 mučenika sa njim. Katolička crkva obeležava Svetog Vinka Paulskog, dok Jevreji danas praznuju drugi dan Sukota, a muslimani nemaju neki veliki praznik.