Istoričarka Betani Hjuz ističe da se muslimani i dalje sećaju godine Hatidžine smrti kao "godine tuge". Na kraju se Muhamed ponovo oženio i ovaj put je bio poligaman.
Hatidža, žena rođena u šestom veku u današnjoj Saudijskoj Arabiji, bila je cenjena, bogata i moćna osoba, koja je odbila mnoge bračne ponude. Nakon što se udavala dvaput odlučila je da se više neće udavati dok nije upoznala Muhameda, svog trećeg i poslednjeg muža.
Hatidža je prepoznala njegove izuzetne kvalitete, pa je bila ta koja je zaprosila njega, iako je imala 40 godina, dok je on imao 25. Njihov brak nije bio samo ljubavna priča već i temelj nastanka Islama jer je Muhamed ubrzo postao prorok Islama.
Trgovkinja
Robert Hojlend, profesor drevne bliskoistočne istorije, ističe da je teško tačno rekonstruisati Hatidžin život jer su podaci o njoj zapisani mnogo godina nakon njene smrti. Ipak, većina izvora sugeriše da je bila ambiciozna, slobodnog duha i snažne volje. Odbila je da se uda za rođaka, želeći da sama bira partnera.
Hatidža je bila ćerka trgovca, a nakon što je njen otac stradao, preuzela je porodični posao, pokazujući izuzetnu poslovnu snalažljivost, koja će je na kraju odvesti na put koji će promeniti istoriju sveta, a više o tome kako je Hatidže pomogla Muhamedu da uvidi da je prorok u posebnoj vesti.
"Godina tuge"
Schutterstock
Hatidža je učinila sve što je mogla da podrži muža i Islam - ali ona se 619. razbolela i umrla. Nakon 25 godina koje su proveli zajedno Muhamed je bio neutešan.
- Nikad se zapravo nije oporavio od Hatidžine smrti. Ono što je izuzetno u vezi s izvorima iz tog vremena jeste da oni govore o Hatidži kao o Muhamedovom najboljem prijatelju, čak i više nego što su to bili njegovi najbliži pratioci, kao što je Abu Bakar ili Omar - kaže profesor Hojlend.
Istoričarka Betani Hjuz ističe da se muslimani i dalje sećaju godine njene smrti kao "godine tuge". Na kraju se Muhamed ponovo oženio i ovaj put je bio poligaman.
U BBC emisiji Fatima Barkatula, muslimanski učenjak i autorka dečje knjige o Hatidži, kaže da većina onoga što znamo o Hatidži potiče iz hadita - priča, tradicija i izreka o Muhamedovom životu. Njih su prvo prepričavali i sećali ih se Muhamedovi najbliži sledbenici, a zapisani su tek kasnije. Jedna od naratorski hadita bila je Ajša, jedna od kasnijih Muhamedovih supruga, i još jedna žena koja je postala istaknuta figura u Islamu.
- Prorok joj je očigledno ispričao priču o Hatidži, a ona je posle prepričavala šta se desilo na samom početku otkrovenja, kad je on postao prorok - kaže Fatima Barkatula.
Iako Ajša nije lično prisustvovala ovom ranom periodu u Muhamedovom životu, ona je „ozbiljno shvatila dužnost da prenese drugim muslimanima - ono što joj je rečeno, kaže autorka.
Uzor
Schutterstock
Za Foziju Boru, učenje o Hatidžinom istorijatu ključno je za rušenje mita iz ranih muslimanskih zajednica da su žene bile osuđene na kuću. Muhamed nije tražio od Hatidže da prestane da se bavi onim što želi.
Štaviše, kaže ona, islam je davao više prava i važnosti ženama tog vremena.
- Za mene, kao istoričarku i muslimanku, Hatidža je inspirativna ličnost, baš kao i Fatima (jedna od njenih ćerki sa Muhamedom) i Ajša, između ostalih žena - kaže Fozija Bora.
- One su bile intelektualke, politički aktivne, i odigrale su važnu ulogu u širenju vere i oblikovanju islamskog društva."
- Za mene je predivno, kaže Bora, "što mogu da predajem svojim studentima, bilo da su vernici ili ne, o ovim ženama" - piše BBC.
Građena je od kamena, s masivnim zidovima s malo otvora. Sa spoljne severozapadne strane postavljen je minaret, uska kula kupastog krova, sa kružnom terasom pri vrhu.
Muslimanske žene širom sveta nose različite vrste odeće – dok jedne hidžabom pokrivaju glavu, kosu i vrat, neke nose nikab od glave do pete sa otvorom za oči ili, pak, burku koja nema čak ni takav otvor, već samo jedva prozirnu mrežicu.
Patrijarh Porfirije služio opelo u hramu Uspenja Presvete Bogorodice, gde su se sabrili monasi, rodbina, prijatelji i građani da odaju poslednju počast voljenom pastiru Eparhije bačke.
U petak devedesetjednogodišnji nastojatelj manastira Svete Katarine se povlači sa funkcije, nakon burnih dana, međunarodnih pritisaka i unutrašnjih sukoba oko budućnosti jedne od najvažnijih pravoslavnih svetinja.
Dok je služio veličanstvenu misu na Trgu Svetog Petra, svetitelj je pokazao spontanost i ljudskost u trenutku koji je postao viralan na društvenim mrežama.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Retko totalno pomračenje Meseca ujedinilo muslimane u Salat al-Khusuf molitvi, dok je Mesec poprimio crvenkastu boju i privukao pažnju miliona vernika i posmatrača.
Retko totalno pomračenje Meseca ujedinilo muslimane u Salat al-Khusuf molitvi, dok je Mesec poprimio crvenkastu boju i privukao pažnju miliona vernika i posmatrača.
„Božji influenser“ iz Milana proglašen je svetim pred očima svoje majke, a prisustvo porodice na misi u Vatikanu pokazalo je svetu da vera, ljubav i tehnologija mogu oblikovati večnost.
Snimak koji kruži društvenim mrežama podigao je prašinu - zbog jednog zagrljaja u dvorištu džamije sada im preti kazna za javno vređanje verskih vrednosti.
Dok je služio veličanstvenu misu na Trgu Svetog Petra, svetitelj je pokazao spontanost i ljudskost u trenutku koji je postao viralan na društvenim mrežama.
„Božji influenser“ iz Milana proglašen je svetim pred očima svoje majke, a prisustvo porodice na misi u Vatikanu pokazalo je svetu da vera, ljubav i tehnologija mogu oblikovati večnost.
Snimak koji kruži društvenim mrežama podigao je prašinu - zbog jednog zagrljaja u dvorištu džamije sada im preti kazna za javno vređanje verskih vrednosti.
Nekada nezaobilazno jelo na trpezama u Bosni, Sandžaku i na Kosovu i danas budi nostalgiju, dok jednostavni sastojci pričaju priču o okupljanju za Bajram, ali i za druge svečane prilike.
Vladika Nikolaj nas u svojoj besedi za 14. pondeljak po Duhovima vodi nas kroz svaki šamar, svaku pogrdu i svaki udarac Gospoda, otkrivajući neosporivu moć Božjeg promisla i prisutnost koja sve vidi – spolja i iznutra.