Istoričarka Betani Hjuz ističe da se muslimani i dalje sećaju godine Hatidžine smrti kao "godine tuge". Na kraju se Muhamed ponovo oženio i ovaj put je bio poligaman.
Hatidža, žena rođena u šestom veku u današnjoj Saudijskoj Arabiji, bila je cenjena, bogata i moćna osoba, koja je odbila mnoge bračne ponude. Nakon što se udavala dvaput odlučila je da se više neće udavati dok nije upoznala Muhameda, svog trećeg i poslednjeg muža.
Hatidža je prepoznala njegove izuzetne kvalitete, pa je bila ta koja je zaprosila njega, iako je imala 40 godina, dok je on imao 25. Njihov brak nije bio samo ljubavna priča već i temelj nastanka Islama jer je Muhamed ubrzo postao prorok Islama.
Trgovkinja
Robert Hojlend, profesor drevne bliskoistočne istorije, ističe da je teško tačno rekonstruisati Hatidžin život jer su podaci o njoj zapisani mnogo godina nakon njene smrti. Ipak, većina izvora sugeriše da je bila ambiciozna, slobodnog duha i snažne volje. Odbila je da se uda za rođaka, želeći da sama bira partnera.
Hatidža je bila ćerka trgovca, a nakon što je njen otac stradao, preuzela je porodični posao, pokazujući izuzetnu poslovnu snalažljivost, koja će je na kraju odvesti na put koji će promeniti istoriju sveta, a više o tome kako je Hatidže pomogla Muhamedu da uvidi da je prorok u posebnoj vesti.
"Godina tuge"
Schutterstock
Hatidža je učinila sve što je mogla da podrži muža i Islam - ali ona se 619. razbolela i umrla. Nakon 25 godina koje su proveli zajedno Muhamed je bio neutešan.
- Nikad se zapravo nije oporavio od Hatidžine smrti. Ono što je izuzetno u vezi s izvorima iz tog vremena jeste da oni govore o Hatidži kao o Muhamedovom najboljem prijatelju, čak i više nego što su to bili njegovi najbliži pratioci, kao što je Abu Bakar ili Omar - kaže profesor Hojlend.
Istoričarka Betani Hjuz ističe da se muslimani i dalje sećaju godine njene smrti kao "godine tuge". Na kraju se Muhamed ponovo oženio i ovaj put je bio poligaman.
U BBC emisiji Fatima Barkatula, muslimanski učenjak i autorka dečje knjige o Hatidži, kaže da većina onoga što znamo o Hatidži potiče iz hadita - priča, tradicija i izreka o Muhamedovom životu. Njih su prvo prepričavali i sećali ih se Muhamedovi najbliži sledbenici, a zapisani su tek kasnije. Jedna od naratorski hadita bila je Ajša, jedna od kasnijih Muhamedovih supruga, i još jedna žena koja je postala istaknuta figura u Islamu.
- Prorok joj je očigledno ispričao priču o Hatidži, a ona je posle prepričavala šta se desilo na samom početku otkrovenja, kad je on postao prorok - kaže Fatima Barkatula.
Iako Ajša nije lično prisustvovala ovom ranom periodu u Muhamedovom životu, ona je „ozbiljno shvatila dužnost da prenese drugim muslimanima - ono što joj je rečeno, kaže autorka.
Uzor
Schutterstock
Za Foziju Boru, učenje o Hatidžinom istorijatu ključno je za rušenje mita iz ranih muslimanskih zajednica da su žene bile osuđene na kuću. Muhamed nije tražio od Hatidže da prestane da se bavi onim što želi.
Štaviše, kaže ona, islam je davao više prava i važnosti ženama tog vremena.
- Za mene, kao istoričarku i muslimanku, Hatidža je inspirativna ličnost, baš kao i Fatima (jedna od njenih ćerki sa Muhamedom) i Ajša, između ostalih žena - kaže Fozija Bora.
- One su bile intelektualke, politički aktivne, i odigrale su važnu ulogu u širenju vere i oblikovanju islamskog društva."
- Za mene je predivno, kaže Bora, "što mogu da predajem svojim studentima, bilo da su vernici ili ne, o ovim ženama" - piše BBC.
Građena je od kamena, s masivnim zidovima s malo otvora. Sa spoljne severozapadne strane postavljen je minaret, uska kula kupastog krova, sa kružnom terasom pri vrhu.
Muslimanske žene širom sveta nose različite vrste odeće – dok jedne hidžabom pokrivaju glavu, kosu i vrat, neke nose nikab od glave do pete sa otvorom za oči ili, pak, burku koja nema čak ni takav otvor, već samo jedva prozirnu mrežicu.
Kako je jedna molitva i isceljenje Jovana Damaskina iz 8. veka oblikovalo vekovne običaje, donelo svetlost u najmračnijim vremenima i postalo simbol večne zaštite manastira Hilandar.
Smešteno na Administrativnoj liniji sa Kosovom i Metohijom selo Štava, koje je nekada bilo poznato po rudnim bogatstvima i lekovitim izvorima, danas je gotovo pusto.
Jedan od najstarijih srpskih manastira u Hrvatskoj, poznat po čudotvornoj ikoni Presvete Bogorodice Lepavinske, bio je ispunjen molitvama i suzama radosnicama dok je vladika Kirilo služio svetu liturgiju, darujući monaštvu i narodu poruku nade i jedinstva.
Ova vernica objašnjava da u manastir Tumane dolazi kako bi se svecima zamolila što su - kako tvrdi, izmolili pomoć od Boga da joj pomogne da povrati zdravlje.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Mađarski premijer ističe da će budućnost dece u Evropi odrediti pitanje koje je staro 1.400 godina i pita zašto evropski narodi dopuštaju masovno doseljavanje iz islamskog sveta dok hrišćani ginu na ratištima Ukrajine.
Sa samo 12 godina, pokrenuo je međureligijske inicijative, kako u školi, tako i van nje, i uspeo da otvori multiverkse molitvene prostorije u osnovnoj i srednjoj školi u gradovima Vitbi i Ošava u kanadskoj provinciji Ontario.
Hapšenje trojice mladića zbog izbegavanja vojnog roka zapalilo je mase u Svetoj zemlji, produbljujući opasni raskol između države i Haredi zajednice i preteći političkom haosu u Izraelu.
Smešteno na Administrativnoj liniji sa Kosovom i Metohijom selo Štava, koje je nekada bilo poznato po rudnim bogatstvima i lekovitim izvorima, danas je gotovo pusto.
Ova vernica objašnjava da u manastir Tumane dolazi kako bi se svecima zamolila što su - kako tvrdi, izmolili pomoć od Boga da joj pomogne da povrati zdravlje.
Umesto uobičajenih letnjih dana, gledali su kako vatra guta njihove domove, štale, životinje, voćnjake, sve ono što su godinama s ljubavlju i trudom stvarali.
Veliki svetitelj iz 4. veka ostavio je pouku koja nam pokazuje zašto nas uvrede toliko bole i kako jednostavnim ćutanjem možemo sačuvati mir i duhovnu snagu.
Otkrivamo recept za beogradsku kapamu, kakvu su naše bake spremale za slave i praznike, kada su kuće mirisale na ljubav, a svaki zalogaj bio blagoslov.