Istoričarka Betani Hjuz ističe da se muslimani i dalje sećaju godine Hatidžine smrti kao "godine tuge". Na kraju se Muhamed ponovo oženio i ovaj put je bio poligaman.
Hatidža, žena rođena u šestom veku u današnjoj Saudijskoj Arabiji, bila je cenjena, bogata i moćna osoba, koja je odbila mnoge bračne ponude. Nakon što se udavala dvaput odlučila je da se više neće udavati dok nije upoznala Muhameda, svog trećeg i poslednjeg muža.
Hatidža je prepoznala njegove izuzetne kvalitete, pa je bila ta koja je zaprosila njega, iako je imala 40 godina, dok je on imao 25. Njihov brak nije bio samo ljubavna priča već i temelj nastanka Islama jer je Muhamed ubrzo postao prorok Islama.
Trgovkinja
Robert Hojlend, profesor drevne bliskoistočne istorije, ističe da je teško tačno rekonstruisati Hatidžin život jer su podaci o njoj zapisani mnogo godina nakon njene smrti. Ipak, većina izvora sugeriše da je bila ambiciozna, slobodnog duha i snažne volje. Odbila je da se uda za rođaka, želeći da sama bira partnera.
Hatidža je bila ćerka trgovca, a nakon što je njen otac stradao, preuzela je porodični posao, pokazujući izuzetnu poslovnu snalažljivost, koja će je na kraju odvesti na put koji će promeniti istoriju sveta, a više o tome kako je Hatidže pomogla Muhamedu da uvidi da je prorok u posebnoj vesti.
"Godina tuge"
Schutterstock
Hatidža je učinila sve što je mogla da podrži muža i Islam - ali ona se 619. razbolela i umrla. Nakon 25 godina koje su proveli zajedno Muhamed je bio neutešan.
- Nikad se zapravo nije oporavio od Hatidžine smrti. Ono što je izuzetno u vezi s izvorima iz tog vremena jeste da oni govore o Hatidži kao o Muhamedovom najboljem prijatelju, čak i više nego što su to bili njegovi najbliži pratioci, kao što je Abu Bakar ili Omar - kaže profesor Hojlend.
Istoričarka Betani Hjuz ističe da se muslimani i dalje sećaju godine njene smrti kao "godine tuge". Na kraju se Muhamed ponovo oženio i ovaj put je bio poligaman.
U BBC emisiji Fatima Barkatula, muslimanski učenjak i autorka dečje knjige o Hatidži, kaže da većina onoga što znamo o Hatidži potiče iz hadita - priča, tradicija i izreka o Muhamedovom životu. Njih su prvo prepričavali i sećali ih se Muhamedovi najbliži sledbenici, a zapisani su tek kasnije. Jedna od naratorski hadita bila je Ajša, jedna od kasnijih Muhamedovih supruga, i još jedna žena koja je postala istaknuta figura u Islamu.
- Prorok joj je očigledno ispričao priču o Hatidži, a ona je posle prepričavala šta se desilo na samom početku otkrovenja, kad je on postao prorok - kaže Fatima Barkatula.
Iako Ajša nije lično prisustvovala ovom ranom periodu u Muhamedovom životu, ona je „ozbiljno shvatila dužnost da prenese drugim muslimanima - ono što joj je rečeno, kaže autorka.
Uzor
Schutterstock
Za Foziju Boru, učenje o Hatidžinom istorijatu ključno je za rušenje mita iz ranih muslimanskih zajednica da su žene bile osuđene na kuću. Muhamed nije tražio od Hatidže da prestane da se bavi onim što želi.
Štaviše, kaže ona, islam je davao više prava i važnosti ženama tog vremena.
- Za mene, kao istoričarku i muslimanku, Hatidža je inspirativna ličnost, baš kao i Fatima (jedna od njenih ćerki sa Muhamedom) i Ajša, između ostalih žena - kaže Fozija Bora.
- One su bile intelektualke, politički aktivne, i odigrale su važnu ulogu u širenju vere i oblikovanju islamskog društva."
- Za mene je predivno, kaže Bora, "što mogu da predajem svojim studentima, bilo da su vernici ili ne, o ovim ženama" - piše BBC.
Građena je od kamena, s masivnim zidovima s malo otvora. Sa spoljne severozapadne strane postavljen je minaret, uska kula kupastog krova, sa kružnom terasom pri vrhu.
Muslimanske žene širom sveta nose različite vrste odeće – dok jedne hidžabom pokrivaju glavu, kosu i vrat, neke nose nikab od glave do pete sa otvorom za oči ili, pak, burku koja nema čak ni takav otvor, već samo jedva prozirnu mrežicu.
Pouka svetogorskog starca otvara pitanje zbog čega se greh više ne krije, već se često predstavlja kao sloboda, dok se moral, uzdržanje i pobožan život sve češće proglašavaju zaostalima.
Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.
Samo nekoliko osnovnih sastojaka potrebno je za mekan i sočan kolač natopljen mlekom, koji se nekada često nalazio na porodičnom stolu, bez čekanja na poseban povod.
Pojedini mediji objavili da bi rad Mitropolije mogao da bude predmet posebne provere, dok izvor blizak mitropolitu Joanikiju tvrdi da nikakva zvanična najava nije stigla i da se takav potez za sada ne očekuje.
Praznik rođenja poslanika Muhameda obeležava se uz mevludske spjevove, salavate, ilahije i kaside, a ovogodišnja okupljanja dolaze nakon dogovora o obnovi jedinstva Islamske zajednice posle gotovo dve decenije podele.
Pojam koji se često vezuje za sukobe i nasilje vekovima izaziva rasprave, ali islamska tradicija o njemu govori mnogo složenije nego što se često prikazuje.
Ispisivanje ustaških simbola na muslimanskom mezarju u Livnu osudili su Međureligijsko veće BiH i Muftijstvo mostarsko, dok policija traga za počiniocima i istražuje okolnosti incidenta.
U islamskoj tradiciji Isus Hristos poznat je kao Isa, alejhi selam, jedan od najvećih Božijih poslanika, a Kuran govori o njegovom čudesnom rođenju, majci Merjemi i posebnoj ulozi koju će imati pred kraj vremena.
Četvorogodišnja saradnja sa čuvenim londonskim klubom Fabric izazvala je oštre kritike, dok iz hrama poručuju da žele da privuku novu publiku i istorijski prostor približe onima koji ga inače ne posećuju.
Nadbiskup beogradski uputio je saučešće bratstvu Svjatogorske lavre, mitropolitu Arseniju i Ukrajinskoj Pravoslavnoj Crkvi, poručivši da je svaki ljudski život svet jer je stvoren po liku Božjem.
Govoreći o duhovnim uzrocima ovakvog stanja, arhimandrit Jovan Jelenkov ističe da tuga može biti povezana sa odsustvom vere, kada čovek u svojoj nemoći prestaje da vidi svetlost i izlaz.
Samo nekoliko osnovnih sastojaka potrebno je za mekan i sočan kolač natopljen mlekom, koji se nekada često nalazio na porodičnom stolu, bez čekanja na poseban povod.
U besedi za četvrtak 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o iskušenju da čovek odbaci Hrista zbog težine Njegovog puta i prihvati onoga koji nudi prividno lakši život, ugađa strastima i vodi u propast.