Ugledni islamski učenjak i filozof otvoreno kritikuje osmansku prošlost i današnje političke igre, ističući potrebu za savezom muslimana i hrišćana u očuvanju istinske vere i mira.
Poznati islamski teolog, filozof i pisac šeih Imran Hosein boravi ovih dana u regionu, gde je tokom predavanja i razgovora s vernicima govorio o mnogim aktuelnim verskim i duhovnim temama. Jedna od njih, koja je izazvala naročitu pažnju i emocije, bila je tema koja duboko dotiče sve hrišćane - pitanje pretvaranja Aje Sofije u džamiju.
Govoreći smireno, ali s prepoznatljivom snagom teološkog uvida, Hosein je izneo niz oštrih, ali i promišljenih stavova o istorijskoj ulozi Osmanskog carstva i savremenoj politici Turske. Njegove reči odjeknule su poput duhovnog upozorenja - ne samo muslimanima već i hrišćanima, kao poziv da se istinska vera ne meri osvajanjima, već pravednošću i mirom.
Hosein smatra da Osmansko carstvo, iako formalno islamsko, u svojoj suštini nije sledilo Božji zakon. Naprotiv, prema njegovim rečima, bilo je to carstvo stvoreno uz pomoć Zapada da bi uništilo istinski islam i pravoslavlje.
- Osmanlije su ratovale ne samo protiv hrišćana već i protiv muslimana koji su se držali Kurana. Njihov cilj nije bio da šire pravednost, već moć - istakao je Hosein, dodajući da današnja Turska, kroz svoju politiku i članstvo u NATO, nastavlja tu istu tradiciju.
"Lažni džihad" i pad Carigrada
Posebnu pažnju izazvalo je Hoseinovo tumačenje osvajanja Carigrada 1453. On taj događaj naziva "lažnim džihadom", ukazujući da je osmanski sultan postupio suprotno Božjem zakonu.
- Kada je osmanski sultan osvojio Konstantinopolj, učinio je to kršeći zakon Kurana - rekao je Hosein za Tanjug i dodao:
- Istinski musliman po zakonu rata u Kuranu dužan je da neprijatelju koji želi mir uzvrati mirom. Patrijarh Konstantinopolja je tražio mir, ali je sultan napustio Kuran i krenuo u rat.
On je dodao da je još veća nepravda učinjena kada je Aja Sofija, hrišćanska crkva, pretvorena u džamiju.
- Kuran govori muslimanima da moraju da zaštite hrišćanske crkve, jevrejske sinagoge i muslimanske džamije. Umesto da zaštiti Aju Sofiju, sultan ju je pretvorio u džamiju. Na večnu sramotu i obeščašćenje ove zajednice. To je nešto što javno treba da osudimo - naglasio je Hosein.
Govoreći o savremenoj odluci Turske da ponovo pretvori Aju Sofiju u džamiju, Hosein je poručio da se protivi tom potezu, koji smatra političkim, a ne duhovnim činom.
- Aja Sofija je trebalo da ostane dom i hrišćana i muslimana, sveti prostor za sve vernike. Njeno pretvaranje u džamiju bio je korak unazad, simbol pobede nad bratom u veri, a ne simbol Božje pobede - rekao je on.
Za Hoseina, Aja Sofija nije samo građevina već ogledalo ljudskog duha i merilo naše sposobnosti da prepoznamo Boga i u drugome, ne samo u sebi.
Antihrist je već prisutan u svetskoj politici
U završnom delu izlaganja šeih Imran Hosein dotakao se teme koja prožima većinu njegovih dela - eshatološkog smisla savremenog sveta. On upozorava da se čovečanstvo približava vremenu velikog sukoba između sila dobra i zla.
- Antihrist je već prisutan u svetskoj politici, u finansijama, medijima. On stvara svet bez Boga, bez istine i milosti. Protiv toga se mogu boriti samo oni koji veruju muslimani i hrišćani zajedno - poručio je.
Po Hoseinovom viđenju, budućnost pripada onima koji veruju, ne onima koji mrze. On poziva na duhovni savez između muslimana i hrišćana, ističući da obe religije potiču iz istog božanskog korena.
- Vera se ne može spasti mržnjom prema drugima. Takvi ljudi su već izgubili. Bog ne pita kojoj religiji pripadaš, već šta si učinio za istinu - rekao je Hosein.
Njegove reči, iako oštre, odjekuju kao poziv na mir - mir koji ne negira razlike, već ih prevazilazi. Aja Sofija, u njegovom tumačenju, postaje simbol izgubljenog jedinstva koje svet mora ponovo da pronađe, ako želi da preživi.
Potez turskog predsednika da u znamenitom hramu održi molitveni obred dovu za Ismaila Haniju, vođu ličnost Hamasa, naišao je na žestoke kritike Grka, podstičući geopolitičku buru u tom regionu.
Jedna od najvećih svetinja pravoslavlja i čuveni spomenik ljudske civilizacije nalazi se usred kompleksne restauracije, koja je postala neizbežna nakon što su se delovi njene poznate kupole počeli urušavati.
Aja Sofija je jedan od retkih spomenika kulture koji podjednako odražava uticaj istoka i zapada, te tako na njenim zidinama možete primetiti munare i natpise islama, kao i raskošne hrišćanske mozaike.
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
U molitvenoj tišini Svete Sofije, dok traje obnova njenih temelja, čovek s prekrivenim licem i upaljačem u ruci oskrnavio je Sveto pismo, pokušavajući da podmetne požar. Da li je reč o nasumičnom incidentu – ili o znaku vremena u kojem živimo?
U Patrijaršijskom dvoru održan je značajan susret koji naglašava zajedničke vrednosti pravoslavlja i islama, istinu, ljubav i poštovanje kao temelj međusobnog razumevanja u vremenu duhovne zaboravnosti.
U besedi za 27. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako različiti darovi i zvanja povezuju vernike u savršenu harmoniju i svetost.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Alimpija Stolpnika po starom kalendaru, Začeće Svete Ane po novom, a katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Ajeti iz sure Et-Tegabun upozoravaju da imetak i porodica nisu samo dar, već i odgovornost pred Bogom, te da se prava vrednost čoveka meri spremnošću na darežljivost, strahopoštovanje i poverenje u Božiju pravdu.
Svetejši u Al-Magtasu prima dar koji će zlatnim slovima ostati upisan u istoriji SPC, istovremeno jačajući međureligijski dijalog i očuvanje svetih hrišćanskih tragova.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Stub za plakanje, koji je od mermera ima rupu u svojoj sredini i veruje se da se na tom mestu 1200. godine pojavio sveti Georgije čudotvorac, a vlaga koja se pojavila da ima lekovita svojstva. Aja Sofija je čudo arhitekture koje u svojoj unutrašnjosti i trideset miliona zlatnih pločica u širokoj, glatkoj kupoli, i time predstavlja hrabar inženjerski podvig za vreme kada je građena.
Ajeti iz sure Et-Tegabun upozoravaju da imetak i porodica nisu samo dar, već i odgovornost pred Bogom, te da se prava vrednost čoveka meri spremnošću na darežljivost, strahopoštovanje i poverenje u Božiju pravdu.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.