Ugledni islamski učenjak i filozof otvoreno kritikuje osmansku prošlost i današnje političke igre, ističući potrebu za savezom muslimana i hrišćana u očuvanju istinske vere i mira.
Poznati islamski teolog, filozof i pisac šeih Imran Hosein boravi ovih dana u regionu, gde je tokom predavanja i razgovora s vernicima govorio o mnogim aktuelnim verskim i duhovnim temama. Jedna od njih, koja je izazvala naročitu pažnju i emocije, bila je tema koja duboko dotiče sve hrišćane - pitanje pretvaranja Aje Sofije u džamiju.
Govoreći smireno, ali s prepoznatljivom snagom teološkog uvida, Hosein je izneo niz oštrih, ali i promišljenih stavova o istorijskoj ulozi Osmanskog carstva i savremenoj politici Turske. Njegove reči odjeknule su poput duhovnog upozorenja - ne samo muslimanima već i hrišćanima, kao poziv da se istinska vera ne meri osvajanjima, već pravednošću i mirom.
Hosein smatra da Osmansko carstvo, iako formalno islamsko, u svojoj suštini nije sledilo Božji zakon. Naprotiv, prema njegovim rečima, bilo je to carstvo stvoreno uz pomoć Zapada da bi uništilo istinski islam i pravoslavlje.
- Osmanlije su ratovale ne samo protiv hrišćana već i protiv muslimana koji su se držali Kurana. Njihov cilj nije bio da šire pravednost, već moć - istakao je Hosein, dodajući da današnja Turska, kroz svoju politiku i članstvo u NATO, nastavlja tu istu tradiciju.
"Lažni džihad" i pad Carigrada
Posebnu pažnju izazvalo je Hoseinovo tumačenje osvajanja Carigrada 1453. On taj događaj naziva "lažnim džihadom", ukazujući da je osmanski sultan postupio suprotno Božjem zakonu.
- Kada je osmanski sultan osvojio Konstantinopolj, učinio je to kršeći zakon Kurana - rekao je Hosein za Tanjug i dodao:
- Istinski musliman po zakonu rata u Kuranu dužan je da neprijatelju koji želi mir uzvrati mirom. Patrijarh Konstantinopolja je tražio mir, ali je sultan napustio Kuran i krenuo u rat.
On je dodao da je još veća nepravda učinjena kada je Aja Sofija, hrišćanska crkva, pretvorena u džamiju.
- Kuran govori muslimanima da moraju da zaštite hrišćanske crkve, jevrejske sinagoge i muslimanske džamije. Umesto da zaštiti Aju Sofiju, sultan ju je pretvorio u džamiju. Na večnu sramotu i obeščašćenje ove zajednice. To je nešto što javno treba da osudimo - naglasio je Hosein.
Govoreći o savremenoj odluci Turske da ponovo pretvori Aju Sofiju u džamiju, Hosein je poručio da se protivi tom potezu, koji smatra političkim, a ne duhovnim činom.
- Aja Sofija je trebalo da ostane dom i hrišćana i muslimana, sveti prostor za sve vernike. Njeno pretvaranje u džamiju bio je korak unazad, simbol pobede nad bratom u veri, a ne simbol Božje pobede - rekao je on.
Za Hoseina, Aja Sofija nije samo građevina već ogledalo ljudskog duha i merilo naše sposobnosti da prepoznamo Boga i u drugome, ne samo u sebi.
Antihrist je već prisutan u svetskoj politici
U završnom delu izlaganja šeih Imran Hosein dotakao se teme koja prožima većinu njegovih dela - eshatološkog smisla savremenog sveta. On upozorava da se čovečanstvo približava vremenu velikog sukoba između sila dobra i zla.
- Antihrist je već prisutan u svetskoj politici, u finansijama, medijima. On stvara svet bez Boga, bez istine i milosti. Protiv toga se mogu boriti samo oni koji veruju muslimani i hrišćani zajedno - poručio je.
Po Hoseinovom viđenju, budućnost pripada onima koji veruju, ne onima koji mrze. On poziva na duhovni savez između muslimana i hrišćana, ističući da obe religije potiču iz istog božanskog korena.
- Vera se ne može spasti mržnjom prema drugima. Takvi ljudi su već izgubili. Bog ne pita kojoj religiji pripadaš, već šta si učinio za istinu - rekao je Hosein.
Njegove reči, iako oštre, odjekuju kao poziv na mir - mir koji ne negira razlike, već ih prevazilazi. Aja Sofija, u njegovom tumačenju, postaje simbol izgubljenog jedinstva koje svet mora ponovo da pronađe, ako želi da preživi.
Potez turskog predsednika da u znamenitom hramu održi molitveni obred dovu za Ismaila Haniju, vođu ličnost Hamasa, naišao je na žestoke kritike Grka, podstičući geopolitičku buru u tom regionu.
Jedna od najvećih svetinja pravoslavlja i čuveni spomenik ljudske civilizacije nalazi se usred kompleksne restauracije, koja je postala neizbežna nakon što su se delovi njene poznate kupole počeli urušavati.
Aja Sofija je jedan od retkih spomenika kulture koji podjednako odražava uticaj istoka i zapada, te tako na njenim zidinama možete primetiti munare i natpise islama, kao i raskošne hrišćanske mozaike.
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
U molitvenoj tišini Svete Sofije, dok traje obnova njenih temelja, čovek s prekrivenim licem i upaljačem u ruci oskrnavio je Sveto pismo, pokušavajući da podmetne požar. Da li je reč o nasumičnom incidentu – ili o znaku vremena u kojem živimo?
U Patrijaršijskom dvoru održan je značajan susret koji naglašava zajedničke vrednosti pravoslavlja i islama, istinu, ljubav i poštovanje kao temelj međusobnog razumevanja u vremenu duhovne zaboravnosti.
Mitropolit mileševski Atanasije služio je pomen Varnavi Rosiću u Pljevljima, ističući da je ovaj arhijerej i posle svoje smrti nastavio delo započeto za života.
Priprema se od nekoliko skromnih namirnica, a zahvaljujući pečenju u rerni dobija blagu koricu i punoću ukusa koja podseća na trpezu pravoslavnih manastira.
Veliki svetitelj našeg vremena objasnio je kako čovek može da sačuva čistotu duše i onda kada se susretne sa tuđom zavišću, nepravdom i lošim postupcima.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Privedeni Viktorija i Igor tvrdili su da nisu znali da je takav čin zabranjen u nekadašnjoj hrišćanskoj svetinji, dok turske vlasti proveravaju okolnosti događaja i odlučuju o eventualnim daljim merama.
Stub za plakanje, koji je od mermera ima rupu u svojoj sredini i veruje se da se na tom mestu 1200. godine pojavio sveti Georgije čudotvorac, a vlaga koja se pojavila da ima lekovita svojstva. Aja Sofija je čudo arhitekture koje u svojoj unutrašnjosti i trideset miliona zlatnih pločica u širokoj, glatkoj kupoli, i time predstavlja hrabar inženjerski podvig za vreme kada je građena.
Devetog dana meseca ava jevrejska zajednica seća se razaranja Prvog i Drugog hrama u Jerusalimu, progona i odaje poštu žrtvama najvećih tragedija svoje istorije.
Političar iz Liverpula, odrastao u katoličkoj porodici irskih korena, ušao je u istoriju zemlje u kojoj su premijersku funkciju vekovima uglavnom obavljali anglikanci.
Kratka rečenica kojom muslimani počinju mnoge svakodnevne aktivnosti nosi duboko duhovno značenje i podseća vernike na Božju milost, pomoć i blagoslov.
Policija sumnjiči 29-godišnjeg muškarca za krađu iz Sabornog hrama Svete Trojice, a pažnju javnosti privukao je snimak na kojem se vidi njegova navodna ravnodušnost dok zna da ga neko snima.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Efimiju po starom, dok se po novom kalendaru slavi Sveta mučenica Hristina. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Šarbela, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja ostavio je snažnu pouku o trenucima kada vernik ne sme da se povuče pred pritiskom ljudi, već da sačuva vernost Bogu i onome što smatra svetim.
Sećanje na događaj iz Halkidona 451. godine, kada je preko njenih moštiju, prema crkvenom predanju, potvrđeno učenje Pravoslavne crkve o dve prirode Gospoda Isusa Hrista.