Stub za plakanje, koji je od mermera ima rupu u svojoj sredini i veruje se da se na tom mestu 1200. godine pojavio sveti Georgije čudotvorac, a vlaga koja se pojavila da ima lekovita svojstva. Aja Sofija je čudo arhitekture koje u svojoj unutrašnjosti i trideset miliona zlatnih pločica u širokoj, glatkoj kupoli, i time predstavlja hrabar inženjerski podvig za vreme kada je građena.
Svako ko poseti Istanbul obiđe i Aja Sofiju, građevinu koja spaja sve religije.Istanbul je poznat po svojoj multikulturalnosti, a više od jednog veka u Turskoj ravnopravno žive muslimani, jevreji i hrišćani. Aja Sofija predstavlja simbol ove religijske tolerancije, harmonije i mira u Turskoj. Ona odiše magičnim spojem islamskih i hrišćanskih simbola, a tokom svoje istorije služila je kao crkva, kao džamija, a danas i kao muzej. Zbog toga je poznata kao mesto gde se susreću religije sveta, a arhitektonska obeležja različitih kultura postoje u savršenom skladu.
Prva Aja Sofija, drvenih kupola, izgrađena je na mestu nekadašnjeg paganskog hrama. Aja Sofija građena je ukupno pet godina, u šestom veku, kao vizantijska crkva. Nakon što su Turci osvojili Konstantinopolj, 1453. godine, Aja Sofija doživela je istu sudbinu kao i većina hrišćanskih crkava na teritoriji Istanbula – pretvorena je u džamiju, i njena uloga bila je da služi Islamu. 1935. godine, nakon što je Turska postala republika, njen prvi predsednik Mustafa Kemal Ataturk rešio je da transformiše Aja Sofiju u muzej koji će pričati priču o istoriji Konstantinopolja, Istanbula, i naroda koji su ga naseljavali.
Serkan Senturk / Zuma Press / Profimedia
Unutrašnjost Aja Sofije
Aja Sofija turbulentno je menjala uloge tokom istorije. Tokom Balkanskih ratova služila je čak i kao bolnica za pacijente obolele od kolere. Danas, međutim, ova graciozna arhitektonska struktura predstavlja muzej i svojevrsni vremeplov kroz dugu i dinamičnu istoriju Istanbula. Kada je turski predsednik Ataturk doneo odluku da se džamija pretvori u muzej, prvi put posle dugih godina sklonjen je tepih na kome su se muslimani molili, i otkriveni su hrišćanski mozaici dizajnirani na podu Aja Sofije.
Za izgradnju Aja Sofije korišćeni su opeka i mermer iz Egipta, Rima, Aubeje i Afrike. Srebrne i zlatne ploče korišćene su za vrata i oltare, a slonovača za široke lukove. U crkvu se ulazi kroz masivna mramorna vrata, a gotovo sve površine prekrivene su mozaicima. Na izgradnji je radilo desetine hiljada građevinskih radnika, a umetnici toga doba potrudili su se da Aja Sofija nikoga ne ostavi ravnodušnim.
Vizantijski elementi Aja Sofije prisutni su u unutrašnjosti velike kupole, njenim masivnim mermernim stubovima i kompleksnim mozaicima Isusa i Device Marije, kao i anđela i svetaca, koji su otkriveni kada je džamija pretvorena u muzej. Neki od ovih mozaika smatraju se remek-delima vizantijske umetnosti. Međutim, tu su i dalje prisutni islamski elementi – poput velikih visećih lustera i okruglih plakata sa imenima Muhameda i Alaha.
Tanjug/AP
Vernici iz celog sveta ispred Aja Sofije
Stub Želja je izvanredan deo enterijera. Poznat i kao Stub za plakanje, ova mermerna postava ima rupu u svojoj sredini i delimično je prekriven bronzanim pločama. Veruje se da se na tom mestu 1200. godine pojavio sveti Georgije čudotvorac, i od tada je stub vlažan. Ova vlaga vernicima ima lekovita svojstva.
Iza zavese nalazilo se najsvetije mesto drevnog Izrailja, u koje niko osim prvosveštenika nije imao pristup, a njegovo značenje vekovima kasnije dobilo je još dublji smisao u hrišćanstvu.
Eparhija raško-prizrenska zahteva hitnu i nezavisnu istragu slučaja Nenada Raškovića, ali upozorava da njegov slučaj nije usamljen i da među Srbima na severu Kosova i Metohije raste osećaj straha, nepoverenja i nezaštićenosti.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Tokom obeležavanja godišnjice pada Carigrada, turski predsednik poručio je da čežnja za osvajanjem nikada neće nestati iz srca nacije i pred hiljadama okupljenih recitovao stihove iz Kurana u Aja Sofiji.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Kamerni hor Emanuel, uz blagoslov episkopa valjevskog Isihija, otvorio je tradicionalne Gospојinske susrete crkvenih horova u Eparhiji valjevskoj, slaveći veru i zajedništvo kroz molitvu i pojanjе.
Snažno podrhtavanje tla magnitude 7,4 pogodilo je zapad Kolumbije. U mnogim gradovima oštećene su zgrade i istorijski objekti, dok su stanovnici u strahu bežali na ulice, a spasilačke ekipe krenule u potragu za mogućim preživelima.
Otac Čad Riperger povezao je drevna proročanstva sa moralnim padom, razvojem digitalnih tehnologija i globalnim finansijskim sistemom koji bi mogao da promeni način na koji ljudi pristupaju novcu i osnovnim dobrima.
Italijanski dizajner kreirao je liturgijske odežde za Benedikta XVI, Franju i Lava XIV, dok njegove izjave o prihvatanju različitih ljudi sada izazivaju oštre reakcije u katoličkim krugovima.
Na skupu pro-LGBT katoličke organizacije u Meksiku, biskup Vera Lopes rekao je da seksualna orijentacija pripada ljudskoj prirodi, što je otvorilo raspravu o granicama pastoralnog pristupa i tradicionalnog crkvenog učenja.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
U Tornju kod Pakraca vernici i sestrinstvo Manastira Jasenovac okupili su se na Svetoj liturgiji, dok drevna svetinja na seoskom groblju čuva svedočanstvo o viševekovnom prisustvu Srba u zapadnoj Slavoniji.
U besedi za sredu 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da će nestati zemlja i dela na njoj, ali ne i odgovornost čoveka pred Bogom.