Crkva naglašava poštovanje prema upokojenima, molitvu za njihove duše i veru u vaskrsenje, a ne poistovećivanje smrti s groteskom.
Širom sveta 31. oktobra biće obeležena Noć veštica - praznik koji potiče iz zapadnih zemalja, a koji poslednjih godina postaje sve popularniji i među mladima u Srbiji.
Obeležava se maskenbalima, dekoracijom u vidu bundeva, kostura, duhova i drugim "strašnim" motivima, a deca i odrasli često organizuju tematske zabave i igre.
Iako mnogi Noć veštica doživljavaju kao veselu i zabavnu manifestaciju, bez dubljeg značenja, u osnovi je ovaj običaj povezan sa starim keltskim praznikom Samhain, koji je označavao kraj žetve i početak zime. Verovalo se da se tada briše granica između sveta živih i mrtvih, pa su se ljudi maskirali da bi "prevarili" zle duhove.
Schutterstock/Profimedia
Otac Bojan poziva decu da se okrenu pravoslavnim praznicima kojima se slavi život
U pravoslavnoj tradiciji, međutim, ne postoji običaj obeležavanja Noći veštica. Crkva naglašava poštovanje prema upokojenima, molitvu za njihove duše i veru u vaskrsenje, a ne poistovećivanje smrti sa strahom i groteskom.
O tome govori i otac Bojan Krstanović, koji ističe da obeležavanje Noći veštica ne pripada hrišćanskom duhovnom nasleđu i da može imati pogrešan uticaj na decu i mlade:
- Što se tiče Noći veštica (ili kako se već piše) biću stvarno kratak: Mislim, deco, kako god hoćete, ali to je ismevanje naših pokojnika. Nisu naše deke i bake, i svi naši upokojeni, nekakva čudovišta sa strašnim očima i krvavim zubima. Oni su duše najlepše u naručju Božijem. Ne napadaju nas, nego nas čuvaju, mole se za nas. Reći ćete mi da je to kultura nekih drugih naroda. Dobro, pa šta će vam onda to.
Otac Bojan poručuje da bi deca i mladi trebalo da se okrenu radosnim i svetlim tradicijama svog naroda, koje slave život, ljubav i zajedništvo, umesto da preuzimaju običaje koji veličaju strah i tamu.
- Zar mi nemamo prelepe običaje koji pozivaju na ljubav, radost, porodične vrednosti... šta će nam nešto gadno i strašno što unosi nemir. Ide nam najlepši deo godine, pun veličanstvenih praznika koji pozivaju na ljubav. Hajde da tu budemo kreativni. Deco, živite i slavite život.
U doba kada paganske manifestacije sve češće nalaze put do našeg društva, protojerej-stavrofor Stojan Pavlović poziva roditelje i nastavnike da odbace „noć veštica” i ostanu postojani u očuvanju hrišćanske svetlosti, prateći primer Svetog Petra Cetinjskog u odbrani vere i mira među ljudima.
Dan kada pravoslavni vernici slave Svetog Luku i Svetog Petra Cetinjskog, je ujedno i datum kada se proslavlja paganski praznik "Halovin", a koji iz godine u godinu postaje sve uobičajeniji događaj u Srbiji.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
On je naglasio da ne smemo dozvoliti da deca, umesto da se uče molitvi, dobroti i svetosti, uče da se igraju sa onim što je Hristos pobedio, sa mrakom, strahom i smrću.
Sveštenik upozorava da stanje koje liči na duhovno prosvetljenje može postati ozbiljna obmana koja čoveka odvaja od Crkve i narušava njegov odnos prema drugima.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.