Crkva naglašava poštovanje prema upokojenima, molitvu za njihove duše i veru u vaskrsenje, a ne poistovećivanje smrti s groteskom.
Širom sveta 31. oktobra biće obeležena Noć veštica - praznik koji potiče iz zapadnih zemalja, a koji poslednjih godina postaje sve popularniji i među mladima u Srbiji.
Obeležava se maskenbalima, dekoracijom u vidu bundeva, kostura, duhova i drugim "strašnim" motivima, a deca i odrasli često organizuju tematske zabave i igre.
Iako mnogi Noć veštica doživljavaju kao veselu i zabavnu manifestaciju, bez dubljeg značenja, u osnovi je ovaj običaj povezan sa starim keltskim praznikom Samhain, koji je označavao kraj žetve i početak zime. Verovalo se da se tada briše granica između sveta živih i mrtvih, pa su se ljudi maskirali da bi "prevarili" zle duhove.
Schutterstock/Profimedia
Otac Bojan poziva decu da se okrenu pravoslavnim praznicima kojima se slavi život
U pravoslavnoj tradiciji, međutim, ne postoji običaj obeležavanja Noći veštica. Crkva naglašava poštovanje prema upokojenima, molitvu za njihove duše i veru u vaskrsenje, a ne poistovećivanje smrti sa strahom i groteskom.
O tome govori i otac Bojan Krstanović, koji ističe da obeležavanje Noći veštica ne pripada hrišćanskom duhovnom nasleđu i da može imati pogrešan uticaj na decu i mlade:
- Što se tiče Noći veštica (ili kako se već piše) biću stvarno kratak: Mislim, deco, kako god hoćete, ali to je ismevanje naših pokojnika. Nisu naše deke i bake, i svi naši upokojeni, nekakva čudovišta sa strašnim očima i krvavim zubima. Oni su duše najlepše u naručju Božijem. Ne napadaju nas, nego nas čuvaju, mole se za nas. Reći ćete mi da je to kultura nekih drugih naroda. Dobro, pa šta će vam onda to.
Otac Bojan poručuje da bi deca i mladi trebalo da se okrenu radosnim i svetlim tradicijama svog naroda, koje slave život, ljubav i zajedništvo, umesto da preuzimaju običaje koji veličaju strah i tamu.
- Zar mi nemamo prelepe običaje koji pozivaju na ljubav, radost, porodične vrednosti... šta će nam nešto gadno i strašno što unosi nemir. Ide nam najlepši deo godine, pun veličanstvenih praznika koji pozivaju na ljubav. Hajde da tu budemo kreativni. Deco, živite i slavite život.
U doba kada paganske manifestacije sve češće nalaze put do našeg društva, protojerej-stavrofor Stojan Pavlović poziva roditelje i nastavnike da odbace „noć veštica” i ostanu postojani u očuvanju hrišćanske svetlosti, prateći primer Svetog Petra Cetinjskog u odbrani vere i mira među ljudima.
Dan kada pravoslavni vernici slave Svetog Luku i Svetog Petra Cetinjskog, je ujedno i datum kada se proslavlja paganski praznik "Halovin", a koji iz godine u godinu postaje sve uobičajeniji događaj u Srbiji.
Kada je 303. godine car Dioklecijan organizovao progon hrišćana, deseti po redu i najveći ikada, svetitelj je podelio imovinu siromašnima i oslobodio svoje robove.
Stariji muškarac iz Ufe mesecima je obijao hramove tražeći novac za osnovne potrebe, a potom se vraćao na ista mesta, pokušavajući da na neobičan način umiri savest i ispravi ono što je učinio
Dok patrijarh carigradski Vartolomej upozorava na nuklearne rizike i posledice rata u Ukrajini, iz Moskve stižu optužbe koje dodatno produbljuju već narušene odnose među crkvenim centrima moći.
Od promocija i predavanja do liturgije i svečane litije, višednevni program donosi bogat sadržaj i centralne događaje koji svake godine okupljaju veliki broj posetilaca.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Dok patrijarh carigradski Vartolomej upozorava na nuklearne rizike i posledice rata u Ukrajini, iz Moskve stižu optužbe koje dodatno produbljuju već narušene odnose među crkvenim centrima moći.
Stariji muškarac iz Ufe mesecima je obijao hramove tražeći novac za osnovne potrebe, a potom se vraćao na ista mesta, pokušavajući da na neobičan način umiri savest i ispravi ono što je učinio
Dok patrijarh carigradski Vartolomej upozorava na nuklearne rizike i posledice rata u Ukrajini, iz Moskve stižu optužbe koje dodatno produbljuju već narušene odnose među crkvenim centrima moći.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U "Srbskom kuvaru" monaha manastira Krušedol čuva se neobična manastirska verzija jela koja spaja krompir, jabuku i beli mrs u ukus koji i danas iznenađuje, a nastala je u danima kada post nije bio strog.