Mladi Britanci primili su Svetu tajnu krštenja u parohiji Svetog Jovana Krstitelja u Halifaksu i postali deo duhovne porodice Srpske patrijaršije.
U parohiji Svetog Jovana Krstitelja u Halifaksu, u oblasti Vest Jorkšir u Engleskoj, pod okriljem Srpske pravoslavne crkve, odigrao se događaj koji je radošću ispunio sve vernike. Na dan kada je Kolo srpskih sestara proslavljalo svoju krsnu slavu – Svetu Petku, devetoro mladih Engleza pristupilo je pravoslavlju, primivši Svetu tajnu krštenja u srpskom hramu.
Eparhija britansko-irska
Među novokrštenima je i i jedna mlada porodica sa dvoje male dece
Svetu liturgiju, kojoj je prisustvovao veliki broj vernika, služili su protojerej-stavrofor Aleksandar Ilić i protojerej Branimir Jokić. Kršteni su katihumeni koji su se već duže vreme pripremali za ovaj uzvišeni čin, a među njima je bila i jedna mlada porodica sa dvoje male dece. Po blagoslovu vladike Nektarija, svi su zadržali svoja rođena imena, kako bi kao Englezi po narodnosti svedočili Pravoslavlje u svojoj zemlji.
Poseban blagoslov dobili su time što im je vladika Nektarije dodelio krsne slave, koje će proslavljati po uzoru na vekovnu tradiciju Srpske patrijaršije, pod čijim su omoforom i primili Svetu tajnu krštenja. Tako su novokršteni postali ne samo članovi Crkve, već i deo živog duhovnog nasleđa srpskog naroda.
Eparhija britansko-irska
Posle Svete liturgije i prvog pričešća novokrštenih, usledilo je osvećenje slavskog žita i kolača, koje su ove godine pripremili kumovi slave – porodica Gutić. Kumstvo za sledeću godinu preuzela je porodica Erić.
Praznična radost nastavljena je u sali hrama, gde je priređen bogat kulturni program. Posebno je oduševio prvi istorijski nastup mlade folklorne grupe „Hilandar“, čiji su najmlađi članovi pod vođstvom Natalije Grbe izveli ersko kolo, uz podršku starijih igrača.
Slavlje je završeno trpezom ljubavi – uz pesmu, radost i zajedništvo koje je toga dana spojilo Srbe i Engleze u jedno srce vere.
Ovaj svečani dan u Halifaksu ostaće upamćen kao živo svedočanstvo misionarske snage pravoslavlja, koje prevazilazi sve granice naroda i jezika, i u svakom čoveku budi svetlost Božije ljubavi.
Priča Partenijusa Tarnera pokazuje da pravoslavlje u Americi nije egzotična tradicija, već univerzalni odgovor na žeđ za smislom, autentičnošću i zajedništvom.
Nakon godinu dana pripreme i učešća na bogosluženjima mladi ljudi iz Holandije kršteni su i miropomazani u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, potvrđujući da sve više Evropljana traži mir i istinu u pravoslavlju.
U prisustvu tridesetak Srba i prijatelja iz Francuske, Fransoa iz Strazbura je posle dvadeset godina čekanja primio sveto krštenje u Velikoj Hoči, dok su pojci bili svi prisutni u hramu.
Košarkaš koji je osvojio svet, posle bronzane medalje na EuroBasketu 2025, otvara dušu i govori o detinjstvu u Atini, značaju Crkve i trenutku kada je kroz krštenje osetio da njegov život dobija dublji smisao.
Za Kanađanina čačanskih korena i njegovu izabranicu iz Azije, odluka da izgovore „da“ upravo u Srbiji predstavlja simbol ljubavi koja prevazilazi granice, čuva tradiciju i spaja porodice kroz veru i zajedništvo.
Jerusalimska patrijaršija tvrdi da je crkvena imovina u Silvanu nezakonito zauzeta i upozorava da bi slučaj mogao da ugrozi prava hrišćanskih zajednica u Svetoj zemlji.
U hramu kod Bijeljine, mitropolit zvorničko-tuzlanski govorio je o sveštenicima kao duhovnim junacima, važnosti veronauke, ali i o potrebi da se obnovi veza sa zemljom koju su nasledili od svojih predaka.
Ubrzan tempo života, stalni pritisci, neizvesnost i preopterećenost dovode do toga da mnogi žive sa osećajem unutrašnje napetosti, umora i gubitka unutrašnjeg mira.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Vernici prikupljaju 90.000 evra za nekadašnju kapelu kod Korka koja bi postala drugo stalno bogoslužbeno mesto Srpske pravoslavne crkve na irskom ostrvu.
U parohiji Svetog Jovana Bogoslova na Long Ajlendu, preobraćenici, među kojima je i jedno dete, ušli su u katekumenski put, dok protojerej Džonatan Ivanov poručuje da interesovanje za pravoslavlje u zajednici raste.
U hramu kod Bijeljine, mitropolit zvorničko-tuzlanski govorio je o sveštenicima kao duhovnim junacima, važnosti veronauke, ali i o potrebi da se obnovi veza sa zemljom koju su nasledili od svojih predaka.
Grčki pevač bio je gost u Patrijaršijskom dvoru, a razgovor nije ostao samo na muzici i predstojećem koncertu. Dotakli su se vere, umetnosti i vrednosti koje povezuju bratske narode.
U razgovoru za radio emisiju „Iz perspektive večnosti“, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o pritiscima, klevetama i reakcijama tokom velikog sabranja vernika u Hramu Svetog Save.
Devetogodišnji Marko i njegova majka, u blagoslovenom stanju, stajali su u redu pred svetinjom, a onda je dečak napustio kolonu da pomogne nepoznatom detetu koje je plakalo.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
U autorskom tekstu verskog analitičara Bogdana Despotovića, koji prenosimo u celosti, analiziraju se okolnosti incidenta u Atini, reakcija Aleksandrijske crkve i moguće posledice po njen ugled.
Zadužbina kralja Stefana Dečanskog sačuvala je gotovo netaknut izgled, jedinstven freskopis i dokumente koji otkrivaju kako je izgledao život u srednjovekovnoj Srbiji.