ANDREW CABALLERO-REYNOLDS / AFP / Profimedia,Montgomery County Public Schools | Rockville, Montgomery County Public
Jedina muslimanka u predsedničkom telu za verska prava, Samira Munši, podnela je ostavku uz optužbe da američka politika primorava građane da finansiraju rat na Bliskom istoku.
Jedina muslimanka u sastavu predsedničke Komisije za verske slobode, Samira Munši, podnela je ostavku u znak protesta protiv spoljne politike Bele kuće i pritisaka na kolege, objavila je na svom nalogu na društvenoj mreži X. Učešće u radu komisije nazvala je podrškom „zlu“ i zamolila Boga za oproštaj zbog rada u sadašnjoj administraciji.
"Nezakonit rat" kao kap koja je prelila čašu
Kao glavni razlog za odlazak Munši je navela „nezakoniti rat“ protiv Irana, koji vlada SAD vodi bez odobrenja Kongresa i bez ustavnih ovlašćenja. Podsetila je i na nedavni raketni udar koji je pogodio školu za devojčice i odneo živote 175 osoba, od kojih su većina bila deca. Prema njenim rečima, američki poreski obveznici danas su prinuđeni da finansiraju nasilje koje kategorično ne podržavaju.
Montgomery County Public
Samira Munši bila je jedina muslimanka u sastavu predsedničke Komisije za verske slobode
Smena katoličke aktivistkinje izazvala novi sukob
Drugi povod za njen istup bilo je razrešenje iz komisije Keri Predžan Boler, katoličke aktivistkinje koja je iz saveta isključena zbog svojih uverenja. Boler je javno izjavila da se anticionizam ne može izjednačavati sa antisemitizmom, nakon čega ju je rukovodstvo komisije optužilo da „preuzima“ dnevni red sastanaka. Samira Munši je naglasila da je i sama bila izložena sličnom pritisku: nakon njenog govora u odbranu prava studenata da protestuju protiv postupaka Izraela u Gazi, faktički je izolovana iz rada komisije – prestali su da joj šalju spiskove svedoka i rasporede saslušanja.
Od heroine Bele kuće do otvorenog kritičara
U Savetu za američko-islamske odnose (CAIR) navode da administracija Donalda Trampa samo na rečima podržava slobodu veroispovesti. U praksi, tvrde, komisija se pretvorila u instrument lobizma čiji je cilj prećutkivanje kritike na račun strane vlade i progon američkih muslimana i katolika zbog njihovih stavova. Sama Munši je svoj stav sažela rečima da ona podržava Ameriku, a ne Izrael, i da zato više ne može da ostane u timu aktuelnog predsednika.
Podsetimo, Samira Munši je privukla pažnju Trampa 2023. godine kada je predvodila protest roditelja u Merilendu protiv nametanja LGBT literature u školama. Tada ju je Bela kuća pohvalila zbog hrabre borbe protiv radikalne rodne ideologije. Međutim, sada se pokazalo da je zaštita verskih sloboda u SAD selektivna i da prestaje kada je reč o onima koji kritikuju vojne akcije na Bliskom istoku.
Fetva i poziv ajatolaha Sistanija na kolektivni „džihad“ dodatno uzburkao region, dok analitičari strahuju od nove, dramatične eskalacije sukoba između Teherana, SAD i Izraela.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve čestitao je Modžtabi Hamneiju izbor za vrhovnog lidera Irana, naglašavajući dijalog između pravoslavnih i muslimana i uz želju da persijska zemlja što pre dočeka mir.
Ajeti 6:61-62 iz sure El-Enam podsećaju da nijedna duša ne prolazi mimo Allahove volje, da meleki prate svaki trenutak i da svaki vernik mora biti spreman za konačni obračun pred Stvoriteljem.
Jedina muslimanka u predsedničkom telu za verska prava, Samira Munši, podnela je ostavku uz optužbe da američka politika primorava građane da finansiraju rat na Bliskom istoku.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Dolazak zamenika državnog sekretara SAD Mihaila Rigasa na sveto tlo Atosa tumači se kao poruka da se dijalog Istoka i Zapada sve češće vodi i kroz tišinu manastira.
Tokom istorijskog obraćanja u Knesetu, američki predsednik javno je govorio o Ivankinoj odluci da promeni veru, povezujući porodičnu priču sa političkim savezom između SAD i Izraela.
Prvi razgovor u četiri oka otvorio teme od opstanka hrišćana u Turskoj i na Bliskom Istoku, preko rata u Ukrajini, do priprema za obeležavanje 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
Poglavar Rimokatoličke crkve uputio je dopis američkim biskupima, upozoravajući na posledice masovne deportacije migranata i pozivajući vernike i ljude dobre volje da se odupru diskriminatornim narativima.
Ajeti 6:61-62 iz sure El-Enam podsećaju da nijedna duša ne prolazi mimo Allahove volje, da meleki prate svaki trenutak i da svaki vernik mora biti spreman za konačni obračun pred Stvoriteljem.
Mala Lutfije džamija, poznata i kao „Odbegla džamija“, skriva više od jednog veka istorije i vere, dok šum vode ispod temelja stvara jedinstvenu atmosferu koju turisti i vernici pamte zauvek.
Premijer Izraela je novinarima rekao da se izraelski narod nada da će dosegnuti carstvo i dočekati dolazak Mesije, ali da država mora izdržati pretnje i sukobe kako bi sačuvala sopstveni opstanak.
Fetva i poziv ajatolaha Sistanija na kolektivni „džihad“ dodatno uzburkao region, dok analitičari strahuju od nove, dramatične eskalacije sukoba između Teherana, SAD i Izraela.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Mala Lutfije džamija, poznata i kao „Odbegla džamija“, skriva više od jednog veka istorije i vere, dok šum vode ispod temelja stvara jedinstvenu atmosferu koju turisti i vernici pamte zauvek.