ANDREW CABALLERO-REYNOLDS / AFP / Profimedia,Montgomery County Public Schools | Rockville, Montgomery County Public
Jedina muslimanka u predsedničkom telu za verska prava, Samira Munši, podnela je ostavku uz optužbe da američka politika primorava građane da finansiraju rat na Bliskom istoku.
Jedina muslimanka u sastavu predsedničke Komisije za verske slobode, Samira Munši, podnela je ostavku u znak protesta protiv spoljne politike Bele kuće i pritisaka na kolege, objavila je na svom nalogu na društvenoj mreži X. Učešće u radu komisije nazvala je podrškom „zlu“ i zamolila Boga za oproštaj zbog rada u sadašnjoj administraciji.
"Nezakonit rat" kao kap koja je prelila čašu
Kao glavni razlog za odlazak Munši je navela „nezakoniti rat“ protiv Irana, koji vlada SAD vodi bez odobrenja Kongresa i bez ustavnih ovlašćenja. Podsetila je i na nedavni raketni udar koji je pogodio školu za devojčice i odneo živote 175 osoba, od kojih su većina bila deca. Prema njenim rečima, američki poreski obveznici danas su prinuđeni da finansiraju nasilje koje kategorično ne podržavaju.
Montgomery County Public
Samira Munši bila je jedina muslimanka u sastavu predsedničke Komisije za verske slobode
Smena katoličke aktivistkinje izazvala novi sukob
Drugi povod za njen istup bilo je razrešenje iz komisije Keri Predžan Boler, katoličke aktivistkinje koja je iz saveta isključena zbog svojih uverenja. Boler je javno izjavila da se anticionizam ne može izjednačavati sa antisemitizmom, nakon čega ju je rukovodstvo komisije optužilo da „preuzima“ dnevni red sastanaka. Samira Munši je naglasila da je i sama bila izložena sličnom pritisku: nakon njenog govora u odbranu prava studenata da protestuju protiv postupaka Izraela u Gazi, faktički je izolovana iz rada komisije – prestali su da joj šalju spiskove svedoka i rasporede saslušanja.
Od heroine Bele kuće do otvorenog kritičara
U Savetu za američko-islamske odnose (CAIR) navode da administracija Donalda Trampa samo na rečima podržava slobodu veroispovesti. U praksi, tvrde, komisija se pretvorila u instrument lobizma čiji je cilj prećutkivanje kritike na račun strane vlade i progon američkih muslimana i katolika zbog njihovih stavova. Sama Munši je svoj stav sažela rečima da ona podržava Ameriku, a ne Izrael, i da zato više ne može da ostane u timu aktuelnog predsednika.
Podsetimo, Samira Munši je privukla pažnju Trampa 2023. godine kada je predvodila protest roditelja u Merilendu protiv nametanja LGBT literature u školama. Tada ju je Bela kuća pohvalila zbog hrabre borbe protiv radikalne rodne ideologije. Međutim, sada se pokazalo da je zaštita verskih sloboda u SAD selektivna i da prestaje kada je reč o onima koji kritikuju vojne akcije na Bliskom istoku.
Fetva i poziv ajatolaha Sistanija na kolektivni „džihad“ dodatno uzburkao region, dok analitičari strahuju od nove, dramatične eskalacije sukoba između Teherana, SAD i Izraela.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve čestitao je Modžtabi Hamneiju izbor za vrhovnog lidera Irana, naglašavajući dijalog između pravoslavnih i muslimana i uz želju da persijska zemlja što pre dočeka mir.
Patrijarh srpski istakao je da sećanje na nevine žrtve mora biti prožeto molitvom i ljubavlju, a ne mržnjom, i pozvao narod da u veri pronađe snagu za zajedništvo i nadu.
U saopštenju Mitropolija crnogorsko-primorska odbacila je navode o nestanku predmeta iz manastirske riznice i iznela detalje o pregledu zbirke, ranijim krađama i mogućim razlozima neslaganja u evidenciji.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Dolazak zamenika državnog sekretara SAD Mihaila Rigasa na sveto tlo Atosa tumači se kao poruka da se dijalog Istoka i Zapada sve češće vodi i kroz tišinu manastira.
Tokom istorijskog obraćanja u Knesetu, američki predsednik javno je govorio o Ivankinoj odluci da promeni veru, povezujući porodičnu priču sa političkim savezom između SAD i Izraela.
Prvi razgovor u četiri oka otvorio teme od opstanka hrišćana u Turskoj i na Bliskom Istoku, preko rata u Ukrajini, do priprema za obeležavanje 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
Poglavar Rimokatoličke crkve uputio je dopis američkim biskupima, upozoravajući na posledice masovne deportacije migranata i pozivajući vernike i ljude dobre volje da se odupru diskriminatornim narativima.
Više od jednog veka zaboravljen letak iz manastirske apoteke opisuje napitak od koke i kole, čiji sastav podseća na recept iz kojeg je kasnije nastala Koka-kola, otvarajući veliku istorijsku misteriju.
Posle opsežne potrage uhapšen muškarac koji se sumnjiči da je zapalio oltar kod crkve Svetog Jakova i ispisao uvredljive poruke na Gospinom kipu; policija nastavlja istragu kako bi utvrdila motiv napada.
Nepoznati počinioci ispisali uvredljive poruke na verskim obeležjima i izazvali požar kod crkve Svetog Jakova, dok iz poznatog marijanskog svetilišta poručuju da neće biti osvete.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Sveštenik Evgenije Murzin govori o dva pravoslavna tumačenja ovog neobičnog jevanđeljskog stiha i objašnjava zašto se Sveta Marija Magdalena poštuje kao ravnoapostolna.
Kao žena koju je Hristos izbavio od demonskih sila i prva vesnica Njegovog Vaskrsenja, Blaga Marija vekovima nadahnjuje vernike da se uz molitvu, pokajanje i pouzdanje u Boga suoče sa životnim izazovima.