ANDREW CABALLERO-REYNOLDS / AFP / Profimedia,Montgomery County Public Schools | Rockville, Montgomery County Public
Jedina muslimanka u predsedničkom telu za verska prava, Samira Munši, podnela je ostavku uz optužbe da američka politika primorava građane da finansiraju rat na Bliskom istoku.
Jedina muslimanka u sastavu predsedničke Komisije za verske slobode, Samira Munši, podnela je ostavku u znak protesta protiv spoljne politike Bele kuće i pritisaka na kolege, objavila je na svom nalogu na društvenoj mreži X. Učešće u radu komisije nazvala je podrškom „zlu“ i zamolila Boga za oproštaj zbog rada u sadašnjoj administraciji.
"Nezakonit rat" kao kap koja je prelila čašu
Kao glavni razlog za odlazak Munši je navela „nezakoniti rat“ protiv Irana, koji vlada SAD vodi bez odobrenja Kongresa i bez ustavnih ovlašćenja. Podsetila je i na nedavni raketni udar koji je pogodio školu za devojčice i odneo živote 175 osoba, od kojih su većina bila deca. Prema njenim rečima, američki poreski obveznici danas su prinuđeni da finansiraju nasilje koje kategorično ne podržavaju.
Montgomery County Public
Samira Munši bila je jedina muslimanka u sastavu predsedničke Komisije za verske slobode
Smena katoličke aktivistkinje izazvala novi sukob
Drugi povod za njen istup bilo je razrešenje iz komisije Keri Predžan Boler, katoličke aktivistkinje koja je iz saveta isključena zbog svojih uverenja. Boler je javno izjavila da se anticionizam ne može izjednačavati sa antisemitizmom, nakon čega ju je rukovodstvo komisije optužilo da „preuzima“ dnevni red sastanaka. Samira Munši je naglasila da je i sama bila izložena sličnom pritisku: nakon njenog govora u odbranu prava studenata da protestuju protiv postupaka Izraela u Gazi, faktički je izolovana iz rada komisije – prestali su da joj šalju spiskove svedoka i rasporede saslušanja.
Od heroine Bele kuće do otvorenog kritičara
U Savetu za američko-islamske odnose (CAIR) navode da administracija Donalda Trampa samo na rečima podržava slobodu veroispovesti. U praksi, tvrde, komisija se pretvorila u instrument lobizma čiji je cilj prećutkivanje kritike na račun strane vlade i progon američkih muslimana i katolika zbog njihovih stavova. Sama Munši je svoj stav sažela rečima da ona podržava Ameriku, a ne Izrael, i da zato više ne može da ostane u timu aktuelnog predsednika.
Podsetimo, Samira Munši je privukla pažnju Trampa 2023. godine kada je predvodila protest roditelja u Merilendu protiv nametanja LGBT literature u školama. Tada ju je Bela kuća pohvalila zbog hrabre borbe protiv radikalne rodne ideologije. Međutim, sada se pokazalo da je zaštita verskih sloboda u SAD selektivna i da prestaje kada je reč o onima koji kritikuju vojne akcije na Bliskom istoku.
Fetva i poziv ajatolaha Sistanija na kolektivni „džihad“ dodatno uzburkao region, dok analitičari strahuju od nove, dramatične eskalacije sukoba između Teherana, SAD i Izraela.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve čestitao je Modžtabi Hamneiju izbor za vrhovnog lidera Irana, naglašavajući dijalog između pravoslavnih i muslimana i uz želju da persijska zemlja što pre dočeka mir.
Sećanje na ovog svetitelja iz 4. veka otkriva život ispunjen odricanjem, molitvom i verom koja je, prema predanju, ostavila trag i posle njegove smrti, kroz miro koje je lečilo i menjalo živote vernika.
U izjavi saučešća upućenoj porodici Knežević nema lakih uteha ni objašnjenja za prerani odlazak deteta, već tiho saosećanje i priziv vere u trenutku kada bol prevazilazi svaku ljudsku meru.
U vremenu kada se emocije potiskuju i tuga skriva, pouka velikog srpskog duhovnika 20. veka pomaže da pronađemo spokoj u duši i oslobodimo se negativnih posledica stresa i napetosti.
Za samo nekoliko nedelja smenjuju se Đurđevdan, Markovdan, Vasilije Ostroški, Spasovdan i niz drugih praznika, uz retka liturgijska poklapanja i gust raspored koji će mnogim porodicama promeniti uobičajene navike.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Dolazak zamenika državnog sekretara SAD Mihaila Rigasa na sveto tlo Atosa tumači se kao poruka da se dijalog Istoka i Zapada sve češće vodi i kroz tišinu manastira.
Tokom istorijskog obraćanja u Knesetu, američki predsednik javno je govorio o Ivankinoj odluci da promeni veru, povezujući porodičnu priču sa političkim savezom između SAD i Izraela.
Prvi razgovor u četiri oka otvorio teme od opstanka hrišćana u Turskoj i na Bliskom Istoku, preko rata u Ukrajini, do priprema za obeležavanje 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
Poglavar Rimokatoličke crkve uputio je dopis američkim biskupima, upozoravajući na posledice masovne deportacije migranata i pozivajući vernike i ljude dobre volje da se odupru diskriminatornim narativima.
Pogođeni Novi Pazar, Tutin i Sjenica - nestali prilozi vernika, a tragovi upućuju na pažljivo isplanirane akcije dok policija pokušava da razotkrije ko stoji iza svega.
Francuska časna sestra povređena na Brdu Sion, reagovale vlasti i međunarodne institucije; upozorenja na rastuću netrpeljivost i nove tenzije u Jerusalimu dodatno pojačavaju zabrinutost javnosti.
Povodom 40 godina od nuklearne katastrofe, poglavar Katoličke crkve povezao ekološku krizu, sukobe i tehnološku moć u poruku koja otvara pitanje savremene etike odlučivanja i granica globalne vlasti.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jovana Vethopeščernika po starom i Svetog Atanasija Velikog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Atanasija Velikog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Reči svetitelja razotkrivaju zašto ono što vas danas muči nije ni približno veliko kao što izgleda i kako da povratite unutrašnji mir, bez obzira na okolnosti
Prisustvo čestice moštiju Svetog Nektarija Eginskog u prostorijama u kojima se svakodnevno vodi borba za živote pretvorilo je medicinsko okruženje u mesto zajedničke molitve, sabranja i duhovne podrške svim prisutnima.