ANDREW CABALLERO-REYNOLDS / AFP / Profimedia,Montgomery County Public Schools | Rockville, Montgomery County Public
Jedina muslimanka u predsedničkom telu za verska prava, Samira Munši, podnela je ostavku uz optužbe da američka politika primorava građane da finansiraju rat na Bliskom istoku.
Jedina muslimanka u sastavu predsedničke Komisije za verske slobode, Samira Munši, podnela je ostavku u znak protesta protiv spoljne politike Bele kuće i pritisaka na kolege, objavila je na svom nalogu na društvenoj mreži X. Učešće u radu komisije nazvala je podrškom „zlu“ i zamolila Boga za oproštaj zbog rada u sadašnjoj administraciji.
"Nezakonit rat" kao kap koja je prelila čašu
Kao glavni razlog za odlazak Munši je navela „nezakoniti rat“ protiv Irana, koji vlada SAD vodi bez odobrenja Kongresa i bez ustavnih ovlašćenja. Podsetila je i na nedavni raketni udar koji je pogodio školu za devojčice i odneo živote 175 osoba, od kojih su većina bila deca. Prema njenim rečima, američki poreski obveznici danas su prinuđeni da finansiraju nasilje koje kategorično ne podržavaju.
Montgomery County Public
Samira Munši bila je jedina muslimanka u sastavu predsedničke Komisije za verske slobode
Smena katoličke aktivistkinje izazvala novi sukob
Drugi povod za njen istup bilo je razrešenje iz komisije Keri Predžan Boler, katoličke aktivistkinje koja je iz saveta isključena zbog svojih uverenja. Boler je javno izjavila da se anticionizam ne može izjednačavati sa antisemitizmom, nakon čega ju je rukovodstvo komisije optužilo da „preuzima“ dnevni red sastanaka. Samira Munši je naglasila da je i sama bila izložena sličnom pritisku: nakon njenog govora u odbranu prava studenata da protestuju protiv postupaka Izraela u Gazi, faktički je izolovana iz rada komisije – prestali su da joj šalju spiskove svedoka i rasporede saslušanja.
Od heroine Bele kuće do otvorenog kritičara
U Savetu za američko-islamske odnose (CAIR) navode da administracija Donalda Trampa samo na rečima podržava slobodu veroispovesti. U praksi, tvrde, komisija se pretvorila u instrument lobizma čiji je cilj prećutkivanje kritike na račun strane vlade i progon američkih muslimana i katolika zbog njihovih stavova. Sama Munši je svoj stav sažela rečima da ona podržava Ameriku, a ne Izrael, i da zato više ne može da ostane u timu aktuelnog predsednika.
Podsetimo, Samira Munši je privukla pažnju Trampa 2023. godine kada je predvodila protest roditelja u Merilendu protiv nametanja LGBT literature u školama. Tada ju je Bela kuća pohvalila zbog hrabre borbe protiv radikalne rodne ideologije. Međutim, sada se pokazalo da je zaštita verskih sloboda u SAD selektivna i da prestaje kada je reč o onima koji kritikuju vojne akcije na Bliskom istoku.
Fetva i poziv ajatolaha Sistanija na kolektivni „džihad“ dodatno uzburkao region, dok analitičari strahuju od nove, dramatične eskalacije sukoba između Teherana, SAD i Izraela.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve čestitao je Modžtabi Hamneiju izbor za vrhovnog lidera Irana, naglašavajući dijalog između pravoslavnih i muslimana i uz želju da persijska zemlja što pre dočeka mir.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Čudo Svetog arhangela Mihaila po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Trofim, Savatije i Dorimedont. Katolička crkva obeležava Svetog Januarija, dok Jevreji danas obeležavaju osmi dan meseca tišrija, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Bratstvo Sabornog hrama poziva vernike na večernje bogosluženje 18. septembra, uoči praznika Čuda Svetog arhangela Mihaila u Honi, dok će sutradan biti služena sveta liturgija.
Nakon američkog udara na iranska nuklearna postrojenja i dramatičnog upozorenja Donalda Trampa, Bliski istok gori, a u manastirima se uznose kanoni, bdenija i molitve za mir među narodima.
Jerusalimska patrijaršija tvrdi da je crkvena imovina u Silvanu nezakonito zauzeta i upozorava da bi slučaj mogao da ugrozi prava hrišćanskih zajednica u Svetoj zemlji.
Lav XIV poziva građane da utiču na odluke Kongresa i osporava ratnu politiku, dok američki predsednik uzvraća bez zadrške - iza oštrih reči krije se borba za uticaj nad milionima vernika i pravac kojim će krenuti američko društvo.
Sukob predsednika SAD i pape Lava XIV podsetio je na niz dugogodišnjih sporova američkih predsednika i poglavara Katoličke crkve - od rata i migracija do pitanja života i vere.
Znak krsta je za vernike podsetnik na veru i Božije prisustvo, a njegovo mesto nije samo u crkvi ili za vreme molitve već i u mnogim svakodnevnim trenucima.
Viktorija Sinis je nekada verovala da joj takav način života donosi slobodu i finansijsku sigurnost, a onda je donela odluku koja joj je promenila život.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Tokom pokloničkog putovanja kroz Srbiju, ruski arhijerej sa sveštenstvom posetio je jednu od najznačajnijih svetinja Srpske pravoslavne crkve i poklonio se njenim svetinjama.
Hristove reči Nikodimu o novom rođenju Sveti Nikolaj Ohridski i Žički povezuje sa borbom protiv greha i strasti, podsećajući da vera traži promenu života i život po Božjim zapovestima.