Postavka "Dokumenta Srpskog Siona" otkriva priče o duhovnom životu, političkim izazovima i kulturnom nasleđu Srpske Crkve, ističući ulogu Karlovaca kao duhovnog i kulturnog centra.
U svečanoj sali Patrijaršijskog dvora u Sremskim Karlovcima, danas, 29. oktobra 2025. godine, posle redovnih sednica Svetog arhijerejskog Sinoda i Patrijaršijskog upravnog odbora, patrijarh srpski Porfirije otvorio je izložbu arhivskih dokumenata pod nazivom „Dokumenta Srpskog Siona – Potpisi i pečati srpskih patrijaraha i mitropolita u Sremskim Karlovcima 1690–1913. godine“.
Foto: SPC
Otvaranje izložbe "Dokumenta srpskog Siona
Organizator izložbe je Arhiv Srpske pravoslavne crkve, koji je ovim događajem osvetlio jedno od najznačajnijih razdoblja duhovne i kulturne istorije Sremskih Karlovaca – vremena kada je ovaj grad bio centar nacionalnog, prosvetnog i crkvenog života. Izložba prikazuje administrativni rad kancelarija dvadesetorice mitropolita i patrijaraha koji su stolovali u Karlovcima, ostavljajući za sobom duhovni i kulturni trag koji je oblikovao identitet srpskog naroda.
Retki dokumenti i portreti
Na postavci se nalazi 22 originalna dokumenta sa očuvanim voštanim i papirnim pečatima, kao i 40 reprodukovanih portreta karlovačkih mitropolita i patrijaraha, među kojima su Arsenije III Čarnojević, Arsenije IV Šakabenta, Pavle Nenadović, Stefan Stratimirović, Josif Rajačić i Georgije Branković.
Ova dokumenta, ispisana na latinskom, srpskoslovenskom, ruskoslovenskom, rumunskom, mađarskom i nemačkom jeziku, svedoče o bogatom diplomatskom i duhovnom nasleđu Srpske pravoslavne crkve, koja je u okviru Karlovačke mitropolije nastavila misiju Pećke patrijaršije nakon njenog ukidanja 1766. godine.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije
Pored duhovnog značaja, izložba ukazuje i na kulturološku dimenziju Sremskih Karlovaca kao "Srpskog Siona", grada koji je, uz Srpsku Spartu – Cetinje i Srpsku Atinu – Novi Sad, postao simbol krstovaskrsnog opredeljenja i svetosavske kulturne svesti.
Patrijarhova poruka o kulturi pamćenja
Otvarajući izložbu, patrijarh Porfirije je naglasio da ovaj događaj nije samo arheografska retrospektiva, već i poziv na očuvanje kulture sećanja:
- Ovom gozbom duha Arhiv Srpske pravoslavne crkve prikazuje vekove trajanja jednog sistematičnog rada, predanog i urednog beleženja koje svedoči o svesti i upornosti onih koji su bili pre nas da sačuvaju sećanje i nadu... Taj duh upornosti i pedantnosti pratio je razvoj Sremskih Karlovaca kao sedišta duhovnog života naše Crkve i stvaranja srpske građanske klase. Taj i takav pristup treba da nam bude uzor i danas – da negujemo arhive i beležimo, da bi se pamtilo i znalo, za sadašnje i buduće generacije.
Izložbi su prisustvovali članovi Svetog arhijerejskog Sinoda: Mitropoliti Irinej, Fotije, Teodosije i Metodije, kao i brojni episkopi, arhimandriti, sveštenstvo i istaknuti predstavnici naučnog, kulturnog i javnog života.
Među gostima su bili i mitropolit sremski Vasilije, episkop osečkopoljski i baranjski Heruvim, kao i istaknuti arhivisti i istoričari: dr Radovan Pilipović, direktor Arhiva SPC i autor izložbe; g. Željko Marković, direktor Istorijskog arhiva Užice; dr Nenad Idrizović, načelnik Odeljenja Narodne biblioteke Srbije, i g. Dragan Davidović, direktor Republičkog sekretarijata za vere Vlade Republike Srpske.
U kulturno-umetničkom programu nastupili su hor Karlovačke bogoslovije i crkveno-dečji i omladinski hor „Orlić“ iz Batajnice, uz podršku Opštine Sremski Karlovci i .
Ovom izložbom, koja je spoj duhovnosti, nauke i umetnosti, Sremski Karlovci su još jednom potvrdili svoj identitet kao mesto gde se prošlost čuva, sadašnjost osvetljava, a budućnost nadahnjuje duhom Svetosavlja i istorijskog pamćenja.
U Beogradu je otvorena postavka „Služitelj mira i ljubavi“ povodom 80 godina od upokojenja Svetog Dositeja Vasića, duhovnog gorostasa koji je verom i hrabrošću ostao uz narod i Crkvu u najmračnijim vremenima.
U manastiru za koji mnogi nikada nisu čuli, iako vekovima postoji, na praznik Svetog Kirila Aleksandrijskog zbili su se duhovni trenuci koji svedoče o neprekidnosti monaškog predanja i otvaraju novo poglavlje ove skrivene svetinje.
Jeromonah Evgenije, rodom iz Novog Sada, postavljen je na praznik Svetih Kozme i Damjana za igumana manastira Rakovac, a vladika sremski Vasilije poverio mu je vođstvo ove drevne svetinje sa željom da nastavi putevima poslušnosti, molitve i bratoljublja.
U trenucima kada je narod ćutao pred svećama za stradale, patrijarh srpski poslao je poruku koja ne ostavlja ravnodušnim – o ljubavi jačoj od osvete, o Hristovom putu kao jedinom odgovoru na iskušenja današnjice i o potrebi da krst ne postane kamen spoticanja, već znak vaskrsenja.
U trenucima kada se bolest vraća, nemir ne popušta, a rešenja blede, reči matuške Antonije otvaraju prostor za drugačiju vrstu borbe - onu koja zahteva istrajnost, a ne obećava brz ishod.
Od apostola Pavla do Svetog Nikolaja Žičkog – pravoslavno predanje pokazuje kako astrologija i okultizam ne nude znanje ni sigurnost, već tiho uvode u duhovno ropstvo i udaljavaju od slobode koju daruje Hristos.
Liturgija, reči patrijarha Porfirija i prisustvo verskih lidera i uglednih gostiju iz zemlje i inostranstva učinili su da se porodični praznik pretvori u događaj sa širim značenjem.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
U Sabornom hramu Svetog Nikolaja liturgijskim obredima i molitvenim zajedništvom potvrđena tradicija obrazovanja novih generacija sveštenika i jačanja vere u srpskom narodu.
Ikonu koja vekovima u pravoslavnom svetu donosi čuda, doneli su velikodostojnici Ruske zagranične crkve i biće izložena u karlovačkoj Crkvi Svetog Nikolaja 15. i 16. juna, pružajući vernicima priliku da se poklone i celivaju ovu relikviju.
Liturgija, reči patrijarha Porfirija i prisustvo verskih lidera i uglednih gostiju iz zemlje i inostranstva učinili su da se porodični praznik pretvori u događaj sa širim značenjem.
Dvodnevni skup posvećen Prvom vaseljenskom saboru – 1.700 godina trajnog nasleđa na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu okupio je teologe, istoričare i crkvene velikodostojnike, uz izložbu umetničkih dela i bogat program predavanja.
Služeći liturgiju u hramu Svetog Pantelejmona u Oraovcu, mitropolit zvorničko-tuzlanski besedio je o veri koja se potvrđuje delima kroz obnovu crkvenog života i zajedništvo vernika.
Na mestu Hristovog Krštenja, na Međunarodnoj konferenciji, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o ljubavi jačoj od mržnje, veri koja ne deli i miru koji ne nastaje dogovorima, već ličnim preobražajem čoveka.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Kratak razgovor koji počinje bezazleno, a završava se neprijatnim ogledalom u kome se prepoznaju vera bez napora, pobožnost bez dela i razlog zbog kog mnogi beže od istine o sebi.
U besedi za 27. subotu po Duhovima, saznajte Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako svakodnevno preispitivanje i pokajanje mogu vratiti svetlost u život.