Postavka "Dokumenta Srpskog Siona" otkriva priče o duhovnom životu, političkim izazovima i kulturnom nasleđu Srpske Crkve, ističući ulogu Karlovaca kao duhovnog i kulturnog centra.
U svečanoj sali Patrijaršijskog dvora u Sremskim Karlovcima, danas, 29. oktobra 2025. godine, posle redovnih sednica Svetog arhijerejskog Sinoda i Patrijaršijskog upravnog odbora, patrijarh srpski Porfirije otvorio je izložbu arhivskih dokumenata pod nazivom „Dokumenta Srpskog Siona – Potpisi i pečati srpskih patrijaraha i mitropolita u Sremskim Karlovcima 1690–1913. godine“.
Foto: SPC
Otvaranje izložbe "Dokumenta srpskog Siona
Organizator izložbe je Arhiv Srpske pravoslavne crkve, koji je ovim događajem osvetlio jedno od najznačajnijih razdoblja duhovne i kulturne istorije Sremskih Karlovaca – vremena kada je ovaj grad bio centar nacionalnog, prosvetnog i crkvenog života. Izložba prikazuje administrativni rad kancelarija dvadesetorice mitropolita i patrijaraha koji su stolovali u Karlovcima, ostavljajući za sobom duhovni i kulturni trag koji je oblikovao identitet srpskog naroda.
Retki dokumenti i portreti
Na postavci se nalazi 22 originalna dokumenta sa očuvanim voštanim i papirnim pečatima, kao i 40 reprodukovanih portreta karlovačkih mitropolita i patrijaraha, među kojima su Arsenije III Čarnojević, Arsenije IV Šakabenta, Pavle Nenadović, Stefan Stratimirović, Josif Rajačić i Georgije Branković.
Ova dokumenta, ispisana na latinskom, srpskoslovenskom, ruskoslovenskom, rumunskom, mađarskom i nemačkom jeziku, svedoče o bogatom diplomatskom i duhovnom nasleđu Srpske pravoslavne crkve, koja je u okviru Karlovačke mitropolije nastavila misiju Pećke patrijaršije nakon njenog ukidanja 1766. godine.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije
Pored duhovnog značaja, izložba ukazuje i na kulturološku dimenziju Sremskih Karlovaca kao "Srpskog Siona", grada koji je, uz Srpsku Spartu – Cetinje i Srpsku Atinu – Novi Sad, postao simbol krstovaskrsnog opredeljenja i svetosavske kulturne svesti.
Patrijarhova poruka o kulturi pamćenja
Otvarajući izložbu, patrijarh Porfirije je naglasio da ovaj događaj nije samo arheografska retrospektiva, već i poziv na očuvanje kulture sećanja:
- Ovom gozbom duha Arhiv Srpske pravoslavne crkve prikazuje vekove trajanja jednog sistematičnog rada, predanog i urednog beleženja koje svedoči o svesti i upornosti onih koji su bili pre nas da sačuvaju sećanje i nadu... Taj duh upornosti i pedantnosti pratio je razvoj Sremskih Karlovaca kao sedišta duhovnog života naše Crkve i stvaranja srpske građanske klase. Taj i takav pristup treba da nam bude uzor i danas – da negujemo arhive i beležimo, da bi se pamtilo i znalo, za sadašnje i buduće generacije.
Izložbi su prisustvovali članovi Svetog arhijerejskog Sinoda: Mitropoliti Irinej, Fotije, Teodosije i Metodije, kao i brojni episkopi, arhimandriti, sveštenstvo i istaknuti predstavnici naučnog, kulturnog i javnog života.
Među gostima su bili i mitropolit sremski Vasilije, episkop osečkopoljski i baranjski Heruvim, kao i istaknuti arhivisti i istoričari: dr Radovan Pilipović, direktor Arhiva SPC i autor izložbe; g. Željko Marković, direktor Istorijskog arhiva Užice; dr Nenad Idrizović, načelnik Odeljenja Narodne biblioteke Srbije, i g. Dragan Davidović, direktor Republičkog sekretarijata za vere Vlade Republike Srpske.
U kulturno-umetničkom programu nastupili su hor Karlovačke bogoslovije i crkveno-dečji i omladinski hor „Orlić“ iz Batajnice, uz podršku Opštine Sremski Karlovci i .
Ovom izložbom, koja je spoj duhovnosti, nauke i umetnosti, Sremski Karlovci su još jednom potvrdili svoj identitet kao mesto gde se prošlost čuva, sadašnjost osvetljava, a budućnost nadahnjuje duhom Svetosavlja i istorijskog pamćenja.
U Beogradu je otvorena postavka „Služitelj mira i ljubavi“ povodom 80 godina od upokojenja Svetog Dositeja Vasića, duhovnog gorostasa koji je verom i hrabrošću ostao uz narod i Crkvu u najmračnijim vremenima.
U manastiru za koji mnogi nikada nisu čuli, iako vekovima postoji, na praznik Svetog Kirila Aleksandrijskog zbili su se duhovni trenuci koji svedoče o neprekidnosti monaškog predanja i otvaraju novo poglavlje ove skrivene svetinje.
Jeromonah Evgenije, rodom iz Novog Sada, postavljen je na praznik Svetih Kozme i Damjana za igumana manastira Rakovac, a vladika sremski Vasilije poverio mu je vođstvo ove drevne svetinje sa željom da nastavi putevima poslušnosti, molitve i bratoljublja.
U trenucima kada je narod ćutao pred svećama za stradale, patrijarh srpski poslao je poruku koja ne ostavlja ravnodušnim – o ljubavi jačoj od osvete, o Hristovom putu kao jedinom odgovoru na iskušenja današnjice i o potrebi da krst ne postane kamen spoticanja, već znak vaskrsenja.
Fil od vanile, orasi i šerbet čine desert koji se ne razlikuje od mrsnog, a recept monahinje Atanasije Rašić iz Manastira Rukumija već godinama kruži među domaćicama.
Od prvih zajednica iz vremena Habzburške monarhije do današnjih hramova i desetina hiljada vernika - priča o usponu Pravoslavne crkve u zemlji u kojoj skoro svaka porodica iz Srbije ima nekoga svog.
Dok nas život okružuje iskušenjima, prevarama i prolaznim zadovoljstvima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da samo nepobediva vera može da otključa vrata večnog života.
Pravoslavni vernici danas slave Prepodobnog Pavla Tivejskog po starom kalendaru i Prepodobnog Jefrema Sirina po novom. Katolici obeležavaju Svetog Tome Akvinskog, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Ako želite da na slavsku trpezu donesete novo jelo koje spaja jednostavnost i bogat ukus, ova brza salata biće vaš najbolji saveznik – oduševiće i najzahtevnije goste.
U Sabornom hramu Svetog Nikolaja liturgijskim obredima i molitvenim zajedništvom potvrđena tradicija obrazovanja novih generacija sveštenika i jačanja vere u srpskom narodu.
Ikonu koja vekovima u pravoslavnom svetu donosi čuda, doneli su velikodostojnici Ruske zagranične crkve i biće izložena u karlovačkoj Crkvi Svetog Nikolaja 15. i 16. juna, pružajući vernicima priliku da se poklone i celivaju ovu relikviju.
Govoreći o prvom arhiepiskopu srpskom kao mirotvorcu i duhovnom orijentiru, poglavar SPC podsetio je da se mir ne stvara dekretima, već u čoveku, i da se vera ne čuva u rečima, nego u životu.
Mitropolit Siluan predvodio svečano sabranje, osvećen je impozantni mozaik prvog srpskog arhiepiskopa, a 45. omladinski festival spojio je duhovnost, tradiciju i srpsku zajednicu u Australiji.
Posle trijumfa u Beogradskoj areni i osvajanja titule prvaka Evrope, reprezentativci Srbije posetili su patrijarha srpskog Porfirija - u susretu koji nije bio o golovima, već o onome što pobeda nosi sa sobom i kada aplauzi utihnu.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Protojerej Andrej Gavrilenko podseća na poruku apostola Petra i objašnjava zašto uzvraćanje istom merom ne pobeđuje nepravdu, već je samo produžava – i kako da sačuvamo sopstvenu dušu od otrova mržnje.
Govoreći o prvom arhiepiskopu srpskom kao mirotvorcu i duhovnom orijentiru, poglavar SPC podsetio je da se mir ne stvara dekretima, već u čoveku, i da se vera ne čuva u rečima, nego u životu.