Postavka "Dokumenta Srpskog Siona" otkriva priče o duhovnom životu, političkim izazovima i kulturnom nasleđu Srpske Crkve, ističući ulogu Karlovaca kao duhovnog i kulturnog centra.
U svečanoj sali Patrijaršijskog dvora u Sremskim Karlovcima, danas, 29. oktobra 2025. godine, posle redovnih sednica Svetog arhijerejskog Sinoda i Patrijaršijskog upravnog odbora, patrijarh srpski Porfirije otvorio je izložbu arhivskih dokumenata pod nazivom „Dokumenta Srpskog Siona – Potpisi i pečati srpskih patrijaraha i mitropolita u Sremskim Karlovcima 1690–1913. godine“.
Foto: SPC
Otvaranje izložbe "Dokumenta srpskog Siona
Organizator izložbe je Arhiv Srpske pravoslavne crkve, koji je ovim događajem osvetlio jedno od najznačajnijih razdoblja duhovne i kulturne istorije Sremskih Karlovaca – vremena kada je ovaj grad bio centar nacionalnog, prosvetnog i crkvenog života. Izložba prikazuje administrativni rad kancelarija dvadesetorice mitropolita i patrijaraha koji su stolovali u Karlovcima, ostavljajući za sobom duhovni i kulturni trag koji je oblikovao identitet srpskog naroda.
Retki dokumenti i portreti
Na postavci se nalazi 22 originalna dokumenta sa očuvanim voštanim i papirnim pečatima, kao i 40 reprodukovanih portreta karlovačkih mitropolita i patrijaraha, među kojima su Arsenije III Čarnojević, Arsenije IV Šakabenta, Pavle Nenadović, Stefan Stratimirović, Josif Rajačić i Georgije Branković.
Ova dokumenta, ispisana na latinskom, srpskoslovenskom, ruskoslovenskom, rumunskom, mađarskom i nemačkom jeziku, svedoče o bogatom diplomatskom i duhovnom nasleđu Srpske pravoslavne crkve, koja je u okviru Karlovačke mitropolije nastavila misiju Pećke patrijaršije nakon njenog ukidanja 1766. godine.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije
Pored duhovnog značaja, izložba ukazuje i na kulturološku dimenziju Sremskih Karlovaca kao "Srpskog Siona", grada koji je, uz Srpsku Spartu – Cetinje i Srpsku Atinu – Novi Sad, postao simbol krstovaskrsnog opredeljenja i svetosavske kulturne svesti.
Patrijarhova poruka o kulturi pamćenja
Otvarajući izložbu, patrijarh Porfirije je naglasio da ovaj događaj nije samo arheografska retrospektiva, već i poziv na očuvanje kulture sećanja:
- Ovom gozbom duha Arhiv Srpske pravoslavne crkve prikazuje vekove trajanja jednog sistematičnog rada, predanog i urednog beleženja koje svedoči o svesti i upornosti onih koji su bili pre nas da sačuvaju sećanje i nadu... Taj duh upornosti i pedantnosti pratio je razvoj Sremskih Karlovaca kao sedišta duhovnog života naše Crkve i stvaranja srpske građanske klase. Taj i takav pristup treba da nam bude uzor i danas – da negujemo arhive i beležimo, da bi se pamtilo i znalo, za sadašnje i buduće generacije.
Izložbi su prisustvovali članovi Svetog arhijerejskog Sinoda: Mitropoliti Irinej, Fotije, Teodosije i Metodije, kao i brojni episkopi, arhimandriti, sveštenstvo i istaknuti predstavnici naučnog, kulturnog i javnog života.
Među gostima su bili i mitropolit sremski Vasilije, episkop osečkopoljski i baranjski Heruvim, kao i istaknuti arhivisti i istoričari: dr Radovan Pilipović, direktor Arhiva SPC i autor izložbe; g. Željko Marković, direktor Istorijskog arhiva Užice; dr Nenad Idrizović, načelnik Odeljenja Narodne biblioteke Srbije, i g. Dragan Davidović, direktor Republičkog sekretarijata za vere Vlade Republike Srpske.
U kulturno-umetničkom programu nastupili su hor Karlovačke bogoslovije i crkveno-dečji i omladinski hor „Orlić“ iz Batajnice, uz podršku Opštine Sremski Karlovci i .
Ovom izložbom, koja je spoj duhovnosti, nauke i umetnosti, Sremski Karlovci su još jednom potvrdili svoj identitet kao mesto gde se prošlost čuva, sadašnjost osvetljava, a budućnost nadahnjuje duhom Svetosavlja i istorijskog pamćenja.
U Beogradu je otvorena postavka „Služitelj mira i ljubavi“ povodom 80 godina od upokojenja Svetog Dositeja Vasića, duhovnog gorostasa koji je verom i hrabrošću ostao uz narod i Crkvu u najmračnijim vremenima.
U manastiru za koji mnogi nikada nisu čuli, iako vekovima postoji, na praznik Svetog Kirila Aleksandrijskog zbili su se duhovni trenuci koji svedoče o neprekidnosti monaškog predanja i otvaraju novo poglavlje ove skrivene svetinje.
Jeromonah Evgenije, rodom iz Novog Sada, postavljen je na praznik Svetih Kozme i Damjana za igumana manastira Rakovac, a vladika sremski Vasilije poverio mu je vođstvo ove drevne svetinje sa željom da nastavi putevima poslušnosti, molitve i bratoljublja.
U trenucima kada je narod ćutao pred svećama za stradale, patrijarh srpski poslao je poruku koja ne ostavlja ravnodušnim – o ljubavi jačoj od osvete, o Hristovom putu kao jedinom odgovoru na iskušenja današnjice i o potrebi da krst ne postane kamen spoticanja, već znak vaskrsenja.
Ajet 49:13 iz sure El-Hudžurat jasno naglašava da nas razlike među narodima i plemenima uče poštovanju, moralnoj svesti i bogobojaznosti, otkrivajući pravi put ka istinskoj veličini.
Slučaj "Spomenika Pavlu Đurišiću" potresa Crnu Goru – dok sud vidi "bezbednosni rizik", vernici strahuju od novog talasa progona Srpske pravoslavne crkve.
Prisećajući se početnog udarca na utakmici Mejdžor Liga – otac Bendžamin Lenerc otkriva zašto je sveštenička služba za njega neuporedivo s bilo kojom zemaljskom slavom.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Ikonu koja vekovima u pravoslavnom svetu donosi čuda, doneli su velikodostojnici Ruske zagranične crkve i biće izložena u karlovačkoj Crkvi Svetog Nikolaja 15. i 16. juna, pružajući vernicima priliku da se poklone i celivaju ovu relikviju.
Slučaj "Spomenika Pavlu Đurišiću" potresa Crnu Goru – dok sud vidi "bezbednosni rizik", vernici strahuju od novog talasa progona Srpske pravoslavne crkve.
U selu Višnjeva – Donji Grbalj, u obnovljenom hramu iz vremena Nemanjića, na praznik Svetog mučenika Nestora služena je prva liturgija posle više od jednog veka.
Posle decenija čekanja, nastavnici verske nastave dobijaju zakonsku sigurnost, pravo na dugoročne kredite i povratak na radno mesto – simbolična potvrda značaja vere u školskom sistemu.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
U selu Višnjeva – Donji Grbalj, u obnovljenom hramu iz vremena Nemanjića, na praznik Svetog mučenika Nestora služena je prva liturgija posle više od jednog veka.
Prema jednoj legendi, srpski velmoža, koji je bežao od Turaka, svoju imovinu, koja je bila bogata ostavio je svojim kumovina koji su kasnije sagradili manastir Kumanicu.