Jeromonah Evgenije, rodom iz Novog Sada, postavljen je na praznik Svetih Kozme i Damjana za igumana manastira Rakovac, a vladika sremski Vasilije poverio mu je vođstvo ove drevne svetinje sa željom da nastavi putevima poslušnosti, molitve i bratoljublja.
Na praznik Svetih mučenika i besrebrenika Kozme i Damjana, manastir Rakovac doživeo je veliki dan. Za novog igumana ove drevne fruškogorske svetinje postavljen je jeromonah Evgenije.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Vladika Vasilije rukoproizveo je jeromonaha Evgenija u čin igumana
Svetu liturgiju u manastirskoj crkvi služio je mitropolit sremski Vasilije, uz sasluženje arhimandrita Teofila, igumana Sergija, igumana Justina, jeromonaha Dimitrija i sveštenstva iz više sremskih manastira i parohija. Liturgijsko sabranje je, kako svedoče prisutni, proteklo u dubokoj molitvenoj radosti i bratoljublju, dostojno slave Svetih Kozme i Damjana, zaštitnika ovog manastira.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Vladika Vasilije rukoproizveo je jeromonaha Evgenija u čin igumana
Postavljenje novog igumana
Poseban trenutak nastupio je na malom vhodu, kada je mitropolit Vasilije rukoproizveo jeromonaha Evgenija u čin igumana, poverivši mu tako staranje o ovoj svetinji Fruške gore. U besedi je vladika istakao da novi iguman treba da bude otac, brat, nastavnik i primer svima, te da su poslušnost i smirenje put svakog monaha, a naročito onoga kome je povereno rukovođenje bratijom.
Ko je otac Evgenije?
Foto: preuzeto sa spc.rs
Jeromonah Evgenije rukoproizveden je u čin igumana
Jeromonah Evgenije (Mirko Simić) rođen je 1984. godine u Novom Sadu. Posle završene srednje škole, upisao je Bogosloviju Svetog Arsenija Sremca u Sremskim Karlovcima, a zatim i Pravoslavni bogoslovski fakultet u Beogradu. U manastir Rakovac došao je 2010. godine, gde je primio monaški postrig i proveo gotovo celokupan monaški život. Rukopoložen je u čin jerođakona, a potom i jeromonaha, služeći najpre kao sabrat manastira, a poslednjih godina i kao nastojatelj.
Poznat je po smirenju, revnosti u služenju svetim bogosluženjima i ljubaznosti prema vernicima, zbog čega uživa duboko poštovanje ne samo monaške braće Fruške gore, nego i vernog naroda. Posebno se posvetio obnovi monaške discipline i uređenju manastirskog života po starim tipicima, sa naglaskom na poslušnost, rad i molitvu.
Rakovačka svetinja kroz vekove
Manastir Rakovac, podignut krajem 15. veka, kroz vekove je bio središte duhovnog života, a mnogi njegovi igumani ostavili su dubok trag u istoriji Srpske pravoslavne crkve. Postavljenje oca Evgenija za igumana nastavak je tog neprekinutog niza. Vernici i monaštvo Fruške gore sa radošću su dočekali njegov izbor, u nadi da će ovaj mladi iguman, pod rukovodstvom mitropolita Vasilija, nastaviti da učvršćuje život zajednice u duhu svetootačkog predanja.
Na kraju liturgije, otac Evgenije se zahvalio vladici na ukazanom poverenju i izrazio svoju spremnost da sa bratijom nastavi put molitve, poslušnosti i ljubavi, kojim je manastir Rakovac hodio kroz vekove.
U manastiru za koji mnogi nikada nisu čuli, iako vekovima postoji, na praznik Svetog Kirila Aleksandrijskog zbili su se duhovni trenuci koji svedoče o neprekidnosti monaškog predanja i otvaraju novo poglavlje ove skrivene svetinje.
Na obeležavanju hramovne slave Petropavlovskog hrama Podvorja Srpske pravoslavne crkve u Moskvi služena je liturgija uz prisustvo srpskih ministara i ruskih mitropolita, dok je episkop Stefan upozorio na stradanje hrišćana u Damasku, Ukrajini i na Kosovu.
Građani i Eparhija šabačka šokirani namerom da se porti Pokrovskog hrama promeni namena radi sportsko-rekreativnih sadržaja i nelegalnih objekata – traže hitno povlačenje spornog predloga
Visokopreosvećeni mitropolit Justin je besedio vernima o značaju Svetih apostola Petra i Pavla, njihovim životima i suštini pečata apostolstva u Gospodu.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Osvećenje obnovljene svetinje, svečana Liturgija, priznanja zaslužnim dobrotvorima i obnova parohijskog doma obeležili su duhovne svečanosti kojima je proslavljena povezanost vere, naroda i Crkve.
U Sabornom hramu Svetog Nikolaja liturgijskim obredima i molitvenim zajedništvom potvrđena tradicija obrazovanja novih generacija sveštenika i jačanja vere u srpskom narodu.
Postavka "Dokumenta Srpskog Siona" otkriva priče o duhovnom životu, političkim izazovima i kulturnom nasleđu Srpske Crkve, ističući ulogu Karlovaca kao duhovnog i kulturnog centra.
Legenda kaže da je Raka Milošević, dvorjanin despota Jovana Brankovića, krajem 15. veka na mestu današnjeg manastira ubio jelena, simbola monaške čistote, posle čega je, da bi se iskupio, odlučio da podigne manastir.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.