U Sremskim Karlovcima bogoslovi i vernici proslavili su značajan jubilej kroz molitvu, koncert i nadahnutu besedu mitropolita Vasilija.
Na praznik svetih mučenica Minodore, Mitrodore i Nimfodore, u Sremskim Karlovcima je svečano obeležen jedan od najznačajnijih događaja u istoriji srpske pravoslavne prosvete – 230 godina od osnivanja Karlovačke bogoslovije. U duhovnoj i istorijskoj prestonici srpskog naroda, u Sremskim Karlovcima, ova svetinja vere i znanja ostaje stub duhovnosti i prosvetiteljstva, okupljajući generacije bogoslova, sveštenoslužitelja i vernika.
Večernje, kojim je započeto obeležavanje ovog velikog jubileja, predvodili su arhimandrit Gavrilo, iguman manastira Ozrena, zajedno sa sveštenstvom Karlovačke bogoslovije. Veliki broj sveštenika i bogoslova, nekadašnjih učenika ove ustanove, okupio se da molitvom izrazi zahvalnost Bogu i svom duhovnom domu. U prisustvu mitropolita sremskog Vasilija, te umirovljenih arhijereja Konstantina i Georgija, molitveno sabranje postalo je svetionik koji osvetljava put bogoslovima svih generacija.
SPC
Vladika sremski Vasilije
Ova svetla proslava kulminirala je na glavnom trgu Sremskih Karlovaca, gde su profesori i učenici priredili svečani koncert pod nazivom „Divne pesme, divni običaji“. Kroz zvuke duhovnih i narodnih pesama, publika je bila svedok povezanosti tradicije i vere, koju su generacije karlovačkih bogoslova negovale i čuvale. Posebno se istakao hor bogoslovije, izvevši niz kompozicija zapisanih u notama prote Nenada Baračkog, koji je i sam bio đak ove škole.
Centralni događaj proslave održan je narednog dana, na praznik Prepodobne Teodore Aleksandrijske, kada je mitropolit sremski Vasilije služio svetu arhijerejsku liturgiju. Uz njega su služili i umirovljeni arhijereji Konstantin i Georgije, a prisustvovali su i mnogobrojni bogoslovi i sveštenoslužitelji koji su prošli kroz Karlovačku bogosloviju. Prota Miloš Vesin, jedan od najuglednijih duhovnika naše Crkve, održao je nadahnutu besedu, naglašavajući važnost posvećenosti i vere u životu svakog bogoslova.
Nakon liturgije, svečani ručak u kompleksu bogoslovije ujedinio je nekadašnje i sadašnje bogoslove, profesore i prislužitelje. Vladika Vasilije je u svojoj toploj i nadahnutoj besedi podsetio sve prisutne na važnost duhovnog poziva, rekavši: „Opredeljujući se za sveštenički poziv, vi na svoja mlada pleća primate veliki i težak krst i počinjete da koračate trnovitim putem koji vam je pokazao sam Gospod Isus Hristos. Služiti oltaru Boga Višnjega jeste najuzvišenija i najsvetija služba koju ljudsko biće može prineti svom Tvorcu.“
Proslava jubileja Karlovačke bogoslovije ne predstavlja samo sećanje na prošlost, već i simbol budućnosti. Mitropolit Vasilije je u svojoj besedi podvukao da su „bogoslovi svetlost ovog doma“, ističući da ova ustanova ne samo da obrazuje buduće pastire Crkve Hristove, već im usađuje i ljubav prema vrlini i moralnoj disciplini, kako bi postali istinski svedoci vere. On je naglasio da je bogoslovska služba „najsvetija i najuzvišenija“ i da bogoslovi ne nose samo odgovornost za sebe, već i za sve one kojima će duhovno služiti.
Karlovačka bogoslovija, osnovana daleke 1794. godine, bila je i ostala tvrđava vere, prosvete i srpske duhovnosti. Kroz vekove, ovaj hram mudrosti obrazovao je mnoge velikane duha i uma, čije ime i delo ostavljaju neizbrisiv trag u srpskoj Crkvi i društvu. Obrazovanje koje su stekli u ovoj bogosloviji predstavlja svetlost koja ih vodi kroz trnovite staze duhovnog života i službe.
Wikipedia
Karlovačka bogoslovija
Ova proslava bila je svojevrsni podsetnik na neiscrpnu snagu vere i duhovnosti koja prožima svaki kutak ove svete ustanove. Kao što reče mitropolit Vasilije:
- Vi ste misionari, vesnici Jevanđelja, poslati kao ovce među vukove, ali znajte da će na tom strašnom zadatku i Gospod biti sa vama, Gospod koga ste primili upravo u svom porodičnom gnezdu i ovom domu.
Karlovačka bogoslovija ostaje mesto gde se duhovnost i znanje prepliću, oblikujući generacije koje će, vođene ljubavlju Hristovom, širiti svetlost vere i mudrosti kroz svet. Neka i budućnost donese nove plodove, utemeljene na steni vere koja, kroz dva veka postojanja ove ustanove, sija kao svetionik narodu i Crkvi Hristovoj.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.
Više od 20 strana hronike upućene patrijarhu Vartolomeju otkriva detalje događaja iza zatvorenih vrata uoči Sabora u Kijevu, sastanaka sa Petrom Porošenkom, sukoba oko Filaretove uloge i stalnog nadzora nad carigradskom delegacijom.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
U Sabornom hramu Svetog Nikolaja liturgijskim obredima i molitvenim zajedništvom potvrđena tradicija obrazovanja novih generacija sveštenika i jačanja vere u srpskom narodu.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
Čokoladni keks, nežni vanil-krem, mlečna čokolada i kikiriki spajaju se u poslasticu koja se priprema bez mnogo truda, baš kao nekada kada bi se nešto slatko na brzinu iznosilo pred porodicu i iznenadne goste.
U besedi za ponedeljak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se zašto je bilo dovoljno svedočanstvo Sina, ali i šta ono govori o njegovom jedinstvu sa Ocem.