U Sremskim Karlovcima bogoslovi i vernici proslavili su značajan jubilej kroz molitvu, koncert i nadahnutu besedu mitropolita Vasilija.
Na praznik svetih mučenica Minodore, Mitrodore i Nimfodore, u Sremskim Karlovcima je svečano obeležen jedan od najznačajnijih događaja u istoriji srpske pravoslavne prosvete – 230 godina od osnivanja Karlovačke bogoslovije. U duhovnoj i istorijskoj prestonici srpskog naroda, u Sremskim Karlovcima, ova svetinja vere i znanja ostaje stub duhovnosti i prosvetiteljstva, okupljajući generacije bogoslova, sveštenoslužitelja i vernika.
Večernje, kojim je započeto obeležavanje ovog velikog jubileja, predvodili su arhimandrit Gavrilo, iguman manastira Ozrena, zajedno sa sveštenstvom Karlovačke bogoslovije. Veliki broj sveštenika i bogoslova, nekadašnjih učenika ove ustanove, okupio se da molitvom izrazi zahvalnost Bogu i svom duhovnom domu. U prisustvu mitropolita sremskog Vasilija, te umirovljenih arhijereja Konstantina i Georgija, molitveno sabranje postalo je svetionik koji osvetljava put bogoslovima svih generacija.
Zatvaranje u sebe i potiskivanje emocija vodi ne samo duhovnom, već i fizičkom pucanju, upozorava arhimandrit i očinski nas upućuje kako ispovest postaje put prema celovitom ozdravljenju duše i tela.
U čestitki povodom Roš Hašane, poglavar Srpske pravoslavne crkve je pozvao na zajedničke napore pravoslavnih i jevrejskih zajednica za bolju budućnost.
Posle svete liturgije u Manastiru Lešje, mitropolit kruševački David zamonašio tri novopostrižene sestre, dok manastir sa bogatom istorijom nastavlja svoju misiju duhovnog obnovenja.
Paroh Boris Čolović zahvalio je episkopu Irineju na dolasku u Hram Svetog Vasilija Ostroškog u Grinzborou, a potom istakao značaj Kola srpskih sestara, koje ove godine obeležava dvadeset godina postojanja. Naglasio je njihov doprinos zajednici i napretku parohije.
Vladika niški Arsenije zamonašio je aprila 2021. godine igumaniju Temačkog manastira mati Efrosiniju u treći i najviši stepen monaštva Veliku shimu. Ovaj najviši stepen monaštva sleduje nakon Čina odevanja rase i kamilavke i Čina male shime.
Sada, dok mi ovde sedimo, već je u naručju onoga koji je ceo svoj život posvetio Kosovu, patrijarh Pavle je sada sa svojom Pećankom. Sa jedne strane tuga što je otišla majka, sa druge strane, kao što uvek biva, krsno vaskrsna radost, pričao je otac Ljuba gušeći se u suzama.
Francuski umetnik iz 17. veka stvorio je remek-delo koristeći samo jednu liniju, čime je kreirao duhovni izraz koji ostavlja bez daha, stvarajući tehniku koju i danas retko ko uspeva da dostigne.
Po učenju jednog od najvećih duhovnika dvadesetog veka, broj koji već više od dve hiljade godina nosi misteriju ima duboku povezanost između ljudske prirode, ekonomije i duhovnosti, a kroz podsećanje na reči Jevanđelja upozorava da se u isto vreme ne može služiti i Bogu i mamonu.