U Sremskim Karlovcima bogoslovi i vernici proslavili su značajan jubilej kroz molitvu, koncert i nadahnutu besedu mitropolita Vasilija.
Na praznik svetih mučenica Minodore, Mitrodore i Nimfodore, u Sremskim Karlovcima je svečano obeležen jedan od najznačajnijih događaja u istoriji srpske pravoslavne prosvete – 230 godina od osnivanja Karlovačke bogoslovije. U duhovnoj i istorijskoj prestonici srpskog naroda, u Sremskim Karlovcima, ova svetinja vere i znanja ostaje stub duhovnosti i prosvetiteljstva, okupljajući generacije bogoslova, sveštenoslužitelja i vernika.
Večernje, kojim je započeto obeležavanje ovog velikog jubileja, predvodili su arhimandrit Gavrilo, iguman manastira Ozrena, zajedno sa sveštenstvom Karlovačke bogoslovije. Veliki broj sveštenika i bogoslova, nekadašnjih učenika ove ustanove, okupio se da molitvom izrazi zahvalnost Bogu i svom duhovnom domu. U prisustvu mitropolita sremskog Vasilija, te umirovljenih arhijereja Konstantina i Georgija, molitveno sabranje postalo je svetionik koji osvetljava put bogoslovima svih generacija.
SPC
Vladika sremski Vasilije
Ova svetla proslava kulminirala je na glavnom trgu Sremskih Karlovaca, gde su profesori i učenici priredili svečani koncert pod nazivom „Divne pesme, divni običaji“. Kroz zvuke duhovnih i narodnih pesama, publika je bila svedok povezanosti tradicije i vere, koju su generacije karlovačkih bogoslova negovale i čuvale. Posebno se istakao hor bogoslovije, izvevši niz kompozicija zapisanih u notama prote Nenada Baračkog, koji je i sam bio đak ove škole.
Centralni događaj proslave održan je narednog dana, na praznik Prepodobne Teodore Aleksandrijske, kada je mitropolit sremski Vasilije služio svetu arhijerejsku liturgiju. Uz njega su služili i umirovljeni arhijereji Konstantin i Georgije, a prisustvovali su i mnogobrojni bogoslovi i sveštenoslužitelji koji su prošli kroz Karlovačku bogosloviju. Prota Miloš Vesin, jedan od najuglednijih duhovnika naše Crkve, održao je nadahnutu besedu, naglašavajući važnost posvećenosti i vere u životu svakog bogoslova.
Nakon liturgije, svečani ručak u kompleksu bogoslovije ujedinio je nekadašnje i sadašnje bogoslove, profesore i prislužitelje. Vladika Vasilije je u svojoj toploj i nadahnutoj besedi podsetio sve prisutne na važnost duhovnog poziva, rekavši: „Opredeljujući se za sveštenički poziv, vi na svoja mlada pleća primate veliki i težak krst i počinjete da koračate trnovitim putem koji vam je pokazao sam Gospod Isus Hristos. Služiti oltaru Boga Višnjega jeste najuzvišenija i najsvetija služba koju ljudsko biće može prineti svom Tvorcu.“
Proslava jubileja Karlovačke bogoslovije ne predstavlja samo sećanje na prošlost, već i simbol budućnosti. Mitropolit Vasilije je u svojoj besedi podvukao da su „bogoslovi svetlost ovog doma“, ističući da ova ustanova ne samo da obrazuje buduće pastire Crkve Hristove, već im usađuje i ljubav prema vrlini i moralnoj disciplini, kako bi postali istinski svedoci vere. On je naglasio da je bogoslovska služba „najsvetija i najuzvišenija“ i da bogoslovi ne nose samo odgovornost za sebe, već i za sve one kojima će duhovno služiti.
Karlovačka bogoslovija, osnovana daleke 1794. godine, bila je i ostala tvrđava vere, prosvete i srpske duhovnosti. Kroz vekove, ovaj hram mudrosti obrazovao je mnoge velikane duha i uma, čije ime i delo ostavljaju neizbrisiv trag u srpskoj Crkvi i društvu. Obrazovanje koje su stekli u ovoj bogosloviji predstavlja svetlost koja ih vodi kroz trnovite staze duhovnog života i službe.
Wikipedia
Karlovačka bogoslovija
Ova proslava bila je svojevrsni podsetnik na neiscrpnu snagu vere i duhovnosti koja prožima svaki kutak ove svete ustanove. Kao što reče mitropolit Vasilije:
- Vi ste misionari, vesnici Jevanđelja, poslati kao ovce među vukove, ali znajte da će na tom strašnom zadatku i Gospod biti sa vama, Gospod koga ste primili upravo u svom porodičnom gnezdu i ovom domu.
Karlovačka bogoslovija ostaje mesto gde se duhovnost i znanje prepliću, oblikujući generacije koje će, vođene ljubavlju Hristovom, širiti svetlost vere i mudrosti kroz svet. Neka i budućnost donese nove plodove, utemeljene na steni vere koja, kroz dva veka postojanja ove ustanove, sija kao svetionik narodu i Crkvi Hristovoj.
Iako su naši stari znali prigodne zdravice, mnogi danas nisu sigurni kako da pozdrave domaćina, izgovore čestitku i učestvuju u prvom obredu koji sledi čim pređu prag slavske kuće.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U Sabornom hramu Svetog Nikolaja liturgijskim obredima i molitvenim zajedništvom potvrđena tradicija obrazovanja novih generacija sveštenika i jačanja vere u srpskom narodu.
Donatorsko veče parohije Svetih Ćirila i Metodija pretvorilo se u svedočanstvo vere, nade i plana koji bi uskoro mogao da dovede do kupovine prvog pravoslavnog hrama u Konektikatu.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.
Svenoćno bogosluženje, pesma hilandarskih monaha i miris tamjana ispunili su lavru dok su poklonici iz raznih zemalja slavili svog ktitora koji je verom i delom utisnuo neizbrisiv pečat u srpsku istoriju i duhovnost
U Sabornom hramu Svetog Nikolaja liturgijskim obredima i molitvenim zajedništvom potvrđena tradicija obrazovanja novih generacija sveštenika i jačanja vere u srpskom narodu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.