Ikonu koja vekovima u pravoslavnom svetu donosi čuda, doneli su velikodostojnici Ruske zagranične crkve i biće izložena u karlovačkoj Crkvi Svetog Nikolaja 15. i 16. juna, pružajući vernicima priliku da se poklone i celivaju ovu relikviju.
Sremski Karlovci danas su bili centar duhovnog zajedništva i bratske ljubavi. Patrijarh srpski Porfirije, sa neizmernom radošću, stigao je u ovu znamenitu varoš, gde ga je u Patrijaršijskom dvoru dočekao episkop sremski zajedno sa sveštenstvom. Ova poseta, ispunjena blagodatnim susretima, bila je prožeta osećajem duhovne povezanosti i zajedništva.
SPC
Ikona Presvete Bogorodice "Znamenje" je najveća relikvija Ruske zagranične crkve
Sremski Karlovci dočekali su i visoku delegaciju Ruske zagranične crkve u kojoj su prvojerarh RZC, mitropolit njujorški i istočnoamerički Nikolaj, predvodio je mitropolit berlinski i nemački Marko, arhiepiskop montrealski i kanadski Gavrilo, arhiepiskop čikaški i srednjoamerički Petar, episkop londonski i zapadnoevropski Irinej i episkop štutgartski Jov. Uz njih su pristigli su i episkopi Srpske Pravoslavne Crkve - bački Irinej, zvorničko-tuzlanski Fotije, gornjokarlovački Gerasim, jegarski i izabrani britansko-irski Nektarije, kao i glavni sekretar Svetog Arhijerejskog Sinoda arhimandrit Nektarije.
SPC
Čudotvorna ikona "Znamenje"
U srcu ovog duhovnog sabranja, posebnu radost donela je čudotvorna ikona Presvete Bogorodice “Znamenje”, koju je poslanstvo Ruske zagranične crkve donelo u Sremske Karlovce. Ova sveta ikona biće izložena u Sabornoj crkvi Svetog Nikolaja 15. i 16. juna 2024. godine, pružajući vernicima priliku da se poklone i celivaju ovu relikviju. Vernici iz svih krajeva zemlje već pristižu, ispunjeni nadom i molitvom, da dobiju blagoslov i utehu od Presvete Bogorodice.
Poseta Patrijarha Porfirija, zajedno sa dolaskom delegacije Ruske Pravoslavne Zagranične Crkve, predstavlja ne samo čin duhovnog zajedništva već i simbol bratske ljubavi i jedinstva među pravoslavnim narodima.
Svetogorski podvižnici i tokom najtoplijih dana biraju jednostavnu hranu iz prirode, a njihov vekovni način ishrane zasniva se na meri, postu i zahvalnosti za Božje darove.
Iako je bio iz porodice bliske Gospodu Isusu Hristu, nije isticao svoje poreklo, već je život posvetio propovedanju Jevanđelja i vernosti Hristu, zbog čega je postao jedan od Njegovih najpoštovanijih učenika.
Protojerej Dejan Krstić razgovarao je sa štićenicima i vaspitačima o Kosovskoj etici, savesti i pokajanju, podsećajući da čovek nije određen samo svojim padovima, već i odlukama koje donosi posle njih.
Veliki duhovnik sa Svete Gore podseća da slabost nije kraj borbe, već prilika za pokajanje i povratak Bogu, jer posle pada najopasnije je izgubiti nadu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Postavka "Dokumenta Srpskog Siona" otkriva priče o duhovnom životu, političkim izazovima i kulturnom nasleđu Srpske Crkve, ističući ulogu Karlovaca kao duhovnog i kulturnog centra.
U trenucima kada je narod ćutao pred svećama za stradale, patrijarh srpski poslao je poruku koja ne ostavlja ravnodušnim – o ljubavi jačoj od osvete, o Hristovom putu kao jedinom odgovoru na iskušenja današnjice i o potrebi da krst ne postane kamen spoticanja, već znak vaskrsenja.
Vernici u Srbiji ponovo imaju priliku da se poklone i celivaju čudotvornu ikonu Majke Božje koja od 13. veka i njenog prvog čuda u šumi Kurska ostaje simbol nade i zaštite.
Protojerej Dejan Krstić razgovarao je sa štićenicima i vaspitačima o Kosovskoj etici, savesti i pokajanju, podsećajući da čovek nije određen samo svojim padovima, već i odlukama koje donosi posle njih.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da snaga naroda počiva na očuvanju vere i identiteta, podsećajući da Vidovdan i Sveti knez Lazar svedoče o izboru večnih vrednosti koje su kroz vekove čuvale dostojanstvo i slobodu.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Tumačeći reči iz Knjige Priča Solomonovih, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva da se darivanje bližnjemu računa kao dar Bogu, a vrednost bogatstva meri se spremnošću da se ono podeli.