Vernici u Srbiji ponovo imaju priliku da se poklone i celivaju čudotvornu ikonu Majke Božje koja od 13. veka i njenog prvog čuda u šumi Kurska ostaje simbol nade i zaštite.
Velikodostojnici Ruske zagranične crkve, pred praznik Vaznesenja gospodnjeg, u Srbiju su doneli svoju najveću svetinju, koja je na Spasovdanskoj litiji krsnim hodom proneta ulicama i trgovima prestonice. Prvo čudo ove jedinstvene ikone na kojoj su zlatni oreoli oko glave Bogorodice i Isusa Hrista protkani dragim kamenjem, datira još s kraja 13. veka.
TANJUG/ MARKO ĐOKOVIĆ
Doček ikone Presvete Bogorodice Znamenje ispred Vaznesenjske crkve u Beogradu
U vremenu nemira i razaranja, kada su tatarske horde pod vodstvom Batija rušile ruske gradove, u opustošenoj oblasti Kurska, 1295, jedan lovac iz grada Rilska otkrio je čudo koje će vekovima kasnije biti izvor nade i vere za mnoge generacije. Hodajući obalom reke Tuskari, lovac je na korenu drveta pronašao ikonu okrenutu licem prema zemlji. Podigavši je, prepoznao je lik Presvete Bogorodice. Tog trenutka, na samom mestu gde je ikona ležala, potekao je izvor bistre vode. Ovo prvo čudo ubrzo je postalo poznato knezu Vasiliju Šemjaku iz Rilska, koji je sa strahopoštovanjem preneo ikonu u grad.
Tokom invazije krimskih Tatara na južne predele Rusije, sveta ikona je bila prenesena u Kursk, dok je njena verna kopija postavljena u Korenskoj pustinji. Car Boris Godunov, suočen s glađu, molio se pred ovom svetinjom, darujući joj brojne poklone u znak zahvalnosti za zaštitu Kurska.
SPC
Čudotvorna ikona Znamenje u rukama premijera Miloša Vučevića
Godine 1612. stanovnici Kurska su doživeli još jedno čudo. Kada su poljske trupe opseli grad sa velikom vojskom, mnogi su videli na gradskim zidinama Bogorodicu kako ih osenjuje sa dve svete ikone. U očaju, žitelji su organizovali krsne hodove oko grada, moleći za pomoć i obećavajući da će, ukoliko budu spaseni, izgraditi manastir u čast Presvete Bogorodice i postaviti u njemu čudotvornu ikonu. Kako su se molili, tako su neprijatelji odstupili od grada kao da ih neko goni, ostavljajući Kursk netaknutim.
SPC
Ikona Presvete Bogorodice na Spasovdanskoj litiji
Velika čuda ove ikone nastavljala su se kroz vekove. Godine 1684. i 1689. carevi Jovan i Petar Aleksejevič poslali su kopiju ikone u Korenski manastir i pravoslavnoj vojsci, čime su osigurali duhovnu podršku u vojnim pohodima. Tokom Napoleonove invazije 1812, kopija ikone je poslana knezu Kutuzovu, koji je, izražavajući zahvalnost, pisao da će Kursk uvek biti bezbedan pod zaštitom Presvete Bogorodice.
SPC
Ikona Znamenje
Svake godine, u znak sećanja na prvo javljanje ikone 1619. godine i njen prenos iz Moskve u Kursk, organizuje se krsni hod. Mnoštvo vernika prati ikonu iz Kurska u Korensku pustinju, gde ostaje do 13. septembra. Ovaj događaj okuplja verne u tolikom broju da su očevici tvrdili da takvo okupljanje nije viđeno ne samo u Rusiji, već u celoj Evropi.
Jedan neznabožac imao je gluvonemu ćerku, ali mu se, uprkos tome što nije bio hrišćanin, u snu javio arhangel Mihailo i poručio da ćerka treba da se umije na tom izvoru.
Nekadašnji iguman manastira Iviron i jedan od najznačajnijih duhovnih otaca 20. veka ostavio je neizbrisiv trag u životu Atosa i srpskoj bogoslovskoj misli, gde je generacijama prenosio duh liturgijske obnove i živu veru u Hrista.
Tragična smrt američkog aktiviste Čarlija Kirka otkriva njegov duboki odnos prema pravoslavlju, dok pravoslavni sveštenik upozorava na sve veće nasilje i duhovnu krizu u SAD.
Nakon što je pogođena metkom u glavu tokom masakra u katoličkoj školi u Mineapolisu, Sofija Forčas iz dana u dan pokazuje izvanredan napredak, a njena porodica veruje da je tajnu njenog izlečenja otkrila u usrdnoj molitvi i nepokolebljivoj veri.
U prestonici Kazahstana sastali se patrijarh moskovski i cele Rusije i patrijarh jerusalimski kako bi razgovarali o jedinstvu pravoslavlja i podršci hrišćanima u teškim vremenima.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Zbog ovih čudotvornih lanaca crkva se bila nadaleko pročula, pa su „pod te sindžire da nađu spasa" u nju dolazili ne samo lokalni Grci, Turci i Srbi već i nevoljnici čak iz Persije i Egipta.
Nekadašnji iguman manastira Iviron i jedan od najznačajnijih duhovnih otaca 20. veka ostavio je neizbrisiv trag u životu Atosa i srpskoj bogoslovskoj misli, gde je generacijama prenosio duh liturgijske obnove i živu veru u Hrista.
Arhimandrit kritskog porekla, nekadašnji iguman manastira Iviron, ostavio je za sobom bogato duhovno nasleđe, stotine duhovne dece i spise koji će nastaviti da svetle kao putokaz pravoslavlju u savremenom svetu.
U kripti Hrama Svetog Save sabrali su se arhijereji, sveštenstvo i vernici, dok je patrijarh Porfirije poručio da monaštvo nije bekstvo od sveta, već put ka slobodi u Hristu.
Nakon godinu dana pripreme i učešća na bogosluženjima mladi ljudi iz Holandije kršteni su i miropomazani u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, potvrđujući da sve više Evropljana traži mir i istinu u pravoslavlju.
Tragična smrt američkog aktiviste Čarlija Kirka otkriva njegov duboki odnos prema pravoslavlju, dok pravoslavni sveštenik upozorava na sve veće nasilje i duhovnu krizu u SAD.
U prestonici Kazahstana sastali se patrijarh moskovski i cele Rusije i patrijarh jerusalimski kako bi razgovarali o jedinstvu pravoslavlja i podršci hrišćanima u teškim vremenima.
Prvi razgovor u četiri oka otvorio teme od opstanka hrišćana u Turskoj i na Bliskom Istoku, preko rata u Ukrajini, do priprema za obeležavanje 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
U svetinji pored Golupca, 21. septembra sabraće se verni iz svih krajeva Srbije i dijaspore da obeleže 90 godina od kada su ovu čudotvornu relikviju ruski monasi doneli u Srbiju.
Svakodnevni poslovi, koji nam često deluju kao prepreka veri, prema učenju jednog od najvećih svetitelja 19. veka mogu postati put ka spasenju – ako naučimo da u svemu vidimo Božije prisustvo.
U „Molitvi za spasenje od straha“ vladika Nikolaj Velimirović pokazuje kako senke nestaju pred Hristovim svetlom i otkriva put oslobođenja od nevidljivih pritisaka i unutrašnjih stega.
U besedi za 14. Četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz Duh Sveti i duhovni trud čovek prelazi sa starog u novi život u Carstvu Božjem