Vernici u Srbiji ponovo imaju priliku da se poklone i celivaju čudotvornu ikonu Majke Božje koja od 13. veka i njenog prvog čuda u šumi Kurska ostaje simbol nade i zaštite.
Velikodostojnici Ruske zagranične crkve, pred praznik Vaznesenja gospodnjeg, u Srbiju su doneli svoju najveću svetinju, koja je na Spasovdanskoj litiji krsnim hodom proneta ulicama i trgovima prestonice. Prvo čudo ove jedinstvene ikone na kojoj su zlatni oreoli oko glave Bogorodice i Isusa Hrista protkani dragim kamenjem, datira još s kraja 13. veka.
TANJUG/ MARKO ĐOKOVIĆ
Doček ikone Presvete Bogorodice Znamenje ispred Vaznesenjske crkve u Beogradu
U vremenu nemira i razaranja, kada su tatarske horde pod vodstvom Batija rušile ruske gradove, u opustošenoj oblasti Kurska, 1295, jedan lovac iz grada Rilska otkrio je čudo koje će vekovima kasnije biti izvor nade i vere za mnoge generacije. Hodajući obalom reke Tuskari, lovac je na korenu drveta pronašao ikonu okrenutu licem prema zemlji. Podigavši je, prepoznao je lik Presvete Bogorodice. Tog trenutka, na samom mestu gde je ikona ležala, potekao je izvor bistre vode. Ovo prvo čudo ubrzo je postalo poznato knezu Vasiliju Šemjaku iz Rilska, koji je sa strahopoštovanjem preneo ikonu u grad.
Tokom invazije krimskih Tatara na južne predele Rusije, sveta ikona je bila prenesena u Kursk, dok je njena verna kopija postavljena u Korenskoj pustinji. Car Boris Godunov, suočen s glađu, molio se pred ovom svetinjom, darujući joj brojne poklone u znak zahvalnosti za zaštitu Kurska.
SPC
Čudotvorna ikona Znamenje u rukama premijera Miloša Vučevića
Godine 1612. stanovnici Kurska su doživeli još jedno čudo. Kada su poljske trupe opseli grad sa velikom vojskom, mnogi su videli na gradskim zidinama Bogorodicu kako ih osenjuje sa dve svete ikone. U očaju, žitelji su organizovali krsne hodove oko grada, moleći za pomoć i obećavajući da će, ukoliko budu spaseni, izgraditi manastir u čast Presvete Bogorodice i postaviti u njemu čudotvornu ikonu. Kako su se molili, tako su neprijatelji odstupili od grada kao da ih neko goni, ostavljajući Kursk netaknutim.
SPC
Ikona Presvete Bogorodice na Spasovdanskoj litiji
Velika čuda ove ikone nastavljala su se kroz vekove. Godine 1684. i 1689. carevi Jovan i Petar Aleksejevič poslali su kopiju ikone u Korenski manastir i pravoslavnoj vojsci, čime su osigurali duhovnu podršku u vojnim pohodima. Tokom Napoleonove invazije 1812, kopija ikone je poslana knezu Kutuzovu, koji je, izražavajući zahvalnost, pisao da će Kursk uvek biti bezbedan pod zaštitom Presvete Bogorodice.
SPC
Ikona Znamenje
Svake godine, u znak sećanja na prvo javljanje ikone 1619. godine i njen prenos iz Moskve u Kursk, organizuje se krsni hod. Mnoštvo vernika prati ikonu iz Kurska u Korensku pustinju, gde ostaje do 13. septembra. Ovaj događaj okuplja verne u tolikom broju da su očevici tvrdili da takvo okupljanje nije viđeno ne samo u Rusiji, već u celoj Evropi.
Kroz svetu tajnu ispovesti, razgovore, savete o molitvi i postu, duhovnik bi trebalo da pomogne čoveku da prepozna sopstvene slabosti, pobedi greh i napreduje u hrišćanskom životu.
U besedi za nedelju 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta apostol Filip nije mogao da vidi i zašto telesne oči nisu dovoljne da čovek prepozna Božije prisustvo.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog starca otkriva zašto i mali prinos pred Bogom ima posebnu vrednost kada se uz sveću setimo onih koji prolaze kroz patnju, nevolju i teške životne trenutke.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Zbog ovih čudotvornih lanaca crkva se bila nadaleko pročula, pa su „pod te sindžire da nađu spasa" u nju dolazili ne samo lokalni Grci, Turci i Srbi već i nevoljnici čak iz Persije i Egipta.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.