Bogosluženje u čast Svetog Huberta, zaštitnika lovaca, u Letoniji pretvorilo se u globalnu raspravu o granici između vere i običaja, nakon što su se na društvenim mrežama pojavile slike jelena okruženog cvećem u crkvi.
U katoličkoj crkvi Vaznesenja Djevice Marije u letonskom naselju Skaistkalne održano je bogosluženje povodom Dana Svetog Huberta – nebeskog zaštitnika lovaca. Ceremonija, predvođena rapskim arhiepiskopom Zbignevom Stankjevičem, trebalo je da istakne važnost odgovornog odnosa prema prirodi i lovu. Međutim, jedan detalj zasenio je sve ostalo.
Naime, tokom mise u oltarski prostor uneto je telo ubijenog jelena, položeno na nosila ukrašena cvećem i granjem – prizor koji se u nekim evropskim zemljama smatra delom tradicionalnog obeležavanja ovog praznika. Slika spoja sakralnog prostora i simbola lova u trenutku je postala viralna.
Jelen u oltaru zapalio društvene mreže
Arhiepiskop Stankjevič u svojoj propovedi istakao je da je briga o prirodnom poretku i regulisanje divljači zadatak koji Bog poverava lovcima:
– Bog je poverio lovcima brigu o prirodi. Kada vukovi previše naraštaju i počnu da napadaju domaće životinje, njihovu brojnost treba regulisati. Želim lovcima da sačuvaju svoja srca čistim od poroka, zlobe i pohlepe za moć – poručio je okupljenima, prenosi portal Otkrito.lv.
Crkva je bila prepuna, a na kraju mise arhiepiskop je blagoslovio lovce, njihove pse i njihove posede. Ipak, mir u hramu ubrzo je zamenila oluja komentara na internetu.
Fotografije i video-snimci jelena u oltaru započeli su žustru raspravu: mnogi su izrazili negodovanje i zaprepašćenje, postavljajući pitanje da li se svet vraća ritualima iz prošlosti.
– Gospode! Osveštače, pa će pojesti? Svet poludep – napisao je u komentatoru jedna korisnik društvenih mreža.
– Neshvatljivo je šta radi ovaj sveštenik! To je ludilo – dodao je drugi.
Rasprava o granici između vere i običaja
Bilo je, međutim, i onih koji su stali u odbranu tradicije, objašnjavajući da se ovim činom zapravo blagosilja lov i oni koji se njime bave, uz zahvalnost za darove prirode.
Ova podela u javnosti ponovo je otvorila pitanje – gde je granica između čuvanja hrišćanske baštine i izazivanja sablazni u savremenom društvu? I da li tradicija koja se negde doživljava kao svetinja, drugde može biti viđena kao skandal?
Čini se da će se kontroverza oko jelena u oltaru još dugo prepričavati – i u crkvenim krugovima i na društvenim mrežama, gde se ukrštaju verovanje, običaj i sve glasniji glas modernog senzibiliteta.
Svetogorski recept donosi spoj ribe, povrća i pirinča koji je idealan za dane posta kada je dozvoljena riba, ali i za sve koji vole lagane i hranljive obroke.
Mitropolit Fotije poručio im je da donose blagoslov srpskih svetinja i podsetio da je Kosmet naš Jerusalim i Sion, mesto iz kojeg i danas izvire zavetna snaga srpskog naroda.
Tumačeći starozavetnu sliku o mravu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu treće sedmice po Duhovima upozorava na lenjost koja ne ostavlja spoljašnje tragove, ali duboko menja ljudski život.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Teodota Ankarskog po novom, dok se po starom kalendaru obeležava Sveti Metodije Patarski. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Nauma Ohridskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Misa u crkvi San Karlo al Lacareto održana je povodom praznika Presvetog Srca Isusovog, ali je pažnju javnosti privukla zbog duginih boja, spornog natpisa na majici učesnika i rasprava o promenama u delu Crkve u Italiji.
Od uskršnjeg trodnevlja i noćnog bdenja do pisanica, blagoslova hrane i porodične trpeze – evo kako vernici obeležavaju ovaj veliki dan i šta svaki od tih običaja znači.
U razgovoru sa novinarima uoči povratka sa odmora, Sveti Otac je poručio da nada postoji, ali da su potrebni istrajna molitva i rad, govorio je o svom boravku u letnjoj rezidenciji i poseti svetilištima.
Tumačeći starozavetnu sliku o mravu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu treće sedmice po Duhovima upozorava na lenjost koja ne ostavlja spoljašnje tragove, ali duboko menja ljudski život.
U vremenu u kojem se sve češće gubi osećaj za meru, pouka ruskog svetitelja nas podseća da izbor društva nije nevažna odluka, već duhovna prekretnica koja može čoveka voditi ka uzdizanju ili ka postepenom unutrašnjem padu.
Više od 163.000 putnika krenulo je ka svetogorskim manastirima za manje od šest meseci, ali se iza povećanog interesovanja kriju velike promene među poklonicima i višegodišnji problemi sa prevozom gostiju.
Devetogodišnji Marko i njegova majka, u blagoslovenom stanju, stajali su u redu pred svetinjom, a onda je dečak napustio kolonu da pomogne nepoznatom detetu koje je plakalo.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, otac Evsevije Meandžija kroz istorijske činjenice i crkveno predanje osvetljava duboke razlike u poimanju pokloničkih putovanja u Pravoslavnoj i Katoličkoj crkvi.
Više od 163.000 putnika krenulo je ka svetogorskim manastirima za manje od šest meseci, ali se iza povećanog interesovanja kriju velike promene među poklonicima i višegodišnji problemi sa prevozom gostiju.