DANAS JE CRVENO SLOVO I JEDAN OD NAJVEĆIH CRKVENIH PRAZNIKA! Slavimo Malu Gospojinu - dan rođenja Presvete Bogorodice!
Kada je imala tri godine, roditelji su je, prema zavetu, odveli u Jerusalimski hram.
Bogosluženje u čast Svetog Huberta, zaštitnika lovaca, u Letoniji pretvorilo se u globalnu raspravu o granici između vere i običaja, nakon što su se na društvenim mrežama pojavile slike jelena okruženog cvećem u crkvi.
U katoličkoj crkvi Vaznesenja Djevice Marije u letonskom naselju Skaistkalne održano je bogosluženje povodom Dana Svetog Huberta – nebeskog zaštitnika lovaca. Ceremonija, predvođena rapskim arhiepiskopom Zbignevom Stankjevičem, trebalo je da istakne važnost odgovornog odnosa prema prirodi i lovu. Međutim, jedan detalj zasenio je sve ostalo.
Naime, tokom mise u oltarski prostor uneto je telo ubijenog jelena, položeno na nosila ukrašena cvećem i granjem – prizor koji se u nekim evropskim zemljama smatra delom tradicionalnog obeležavanja ovog praznika. Slika spoja sakralnog prostora i simbola lova u trenutku je postala viralna.
Arhiepiskop Stankjevič u svojoj propovedi istakao je da je briga o prirodnom poretku i regulisanje divljači zadatak koji Bog poverava lovcima:
– Bog je poverio lovcima brigu o prirodi. Kada vukovi previše naraštaju i počnu da napadaju domaće životinje, njihovu brojnost treba regulisati. Želim lovcima da sačuvaju svoja srca čistim od poroka, zlobe i pohlepe za moć – poručio je okupljenima, prenosi portal Otkrito.lv.
Crkva je bila prepuna, a na kraju mise arhiepiskop je blagoslovio lovce, njihove pse i njihove posede. Ipak, mir u hramu ubrzo je zamenila oluja komentara na internetu.
Fotografije i video-snimci jelena u oltaru započeli su žustru raspravu: mnogi su izrazili negodovanje i zaprepašćenje, postavljajući pitanje da li se svet vraća ritualima iz prošlosti.
– Gospode! Osveštače, pa će pojesti? Svet poludep – napisao je u komentatoru jedna korisnik društvenih mreža.
Bilo je, međutim, i onih koji su stali u odbranu tradicije, objašnjavajući da se ovim činom zapravo blagosilja lov i oni koji se njime bave, uz zahvalnost za darove prirode.
Ova podela u javnosti ponovo je otvorila pitanje – gde je granica između čuvanja hrišćanske baštine i izazivanja sablazni u savremenom društvu? I da li tradicija koja se negde doživljava kao svetinja, drugde može biti viđena kao skandal?
Čini se da će se kontroverza oko jelena u oltaru još dugo prepričavati – i u crkvenim krugovima i na društvenim mrežama, gde se ukrštaju verovanje, običaj i sve glasniji glas modernog senzibiliteta.
Misa u crkvi San Karlo al Lacareto održana je povodom praznika Presvetog Srca Isusovog, ali je pažnju javnosti privukla zbog duginih boja, spornog natpisa na majici učesnika i rasprava o promenama u delu Crkve u Italiji.
Od uskršnjeg trodnevlja i noćnog bdenja do pisanica, blagoslova hrane i porodične trpeze – evo kako vernici obeležavaju ovaj veliki dan i šta svaki od tih običaja znači.
Mladi „Božji influenser“ iz Milana, sa samo 15 godina, postao je simbol vere, čuda i inspiracija za ceo katolički svet.
U razgovoru sa novinarima uoči povratka sa odmora, Sveti Otac je poručio da nada postoji, ali da su potrebni istrajna molitva i rad, govorio je o svom boravku u letnjoj rezidenciji i poseti svetilištima.
Pouka ruskog svetitelja govori o trenutku kada nas povreda i ljutnja potpuno savladaju, a sopstvena snaga više nije dovoljna da zaustavi ono što se događa u nama.
Reč greh dolazi od starog biblijskog izraza koji doslovno znači "promašiti cilj" ili pogrešiti put.
Iako krsni znak predstavlja univerzalni simbol hrišćanske vere, način na koji se vernici osenjuju njime razlikuje se među hrišćanskim tradicijama.
Služenje Bogu ne znači samo oblačenje svetih odeždi i nežno recitovanje refrena akatista, istakao je otac Andrej.
Reč greh dolazi od starog biblijskog izraza koji doslovno znači "promašiti cilj" ili pogrešiti put.
Iako krsni znak predstavlja univerzalni simbol hrišćanske vere, način na koji se vernici osenjuju njime razlikuje se među hrišćanskim tradicijama.
Među sabranim narodom bilo je dosta bolesnih i nemoćnih, koji su u ovu svetinju došli na molitvu.
Služenje Bogu ne znači samo oblačenje svetih odeždi i nežno recitovanje refrena akatista, istakao je otac Andrej.
U besedi za 16. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje zbog čega je spasenje ljudi za Gospoda bilo poput hrane bez koje ne može da bude.
Pored posta, vernici se uzdržavaju i od različitih oblika telesnog zadovoljstva i luksuza, među kojima su intimni odnosi, upotreba kozmetike i parfema, kao i nošenje kožne odeće.
Reči optinskog starca govore o smirenju, samoprekoru i oproštaju, ali i o tome kako da čovek spreči da povreda preraste u gnev i osudu.