Bogosluženje u čast Svetog Huberta, zaštitnika lovaca, u Letoniji pretvorilo se u globalnu raspravu o granici između vere i običaja, nakon što su se na društvenim mrežama pojavile slike jelena okruženog cvećem u crkvi.
U katoličkoj crkvi Vaznesenja Djevice Marije u letonskom naselju Skaistkalne održano je bogosluženje povodom Dana Svetog Huberta – nebeskog zaštitnika lovaca. Ceremonija, predvođena rapskim arhiepiskopom Zbignevom Stankjevičem, trebalo je da istakne važnost odgovornog odnosa prema prirodi i lovu. Međutim, jedan detalj zasenio je sve ostalo.
Naime, tokom mise u oltarski prostor uneto je telo ubijenog jelena, položeno na nosila ukrašena cvećem i granjem – prizor koji se u nekim evropskim zemljama smatra delom tradicionalnog obeležavanja ovog praznika. Slika spoja sakralnog prostora i simbola lova u trenutku je postala viralna.
Jelen u oltaru zapalio društvene mreže
Arhiepiskop Stankjevič u svojoj propovedi istakao je da je briga o prirodnom poretku i regulisanje divljači zadatak koji Bog poverava lovcima:
– Bog je poverio lovcima brigu o prirodi. Kada vukovi previše naraštaju i počnu da napadaju domaće životinje, njihovu brojnost treba regulisati. Želim lovcima da sačuvaju svoja srca čistim od poroka, zlobe i pohlepe za moć – poručio je okupljenima, prenosi portal Otkrito.lv.
Crkva je bila prepuna, a na kraju mise arhiepiskop je blagoslovio lovce, njihove pse i njihove posede. Ipak, mir u hramu ubrzo je zamenila oluja komentara na internetu.
Fotografije i video-snimci jelena u oltaru započeli su žustru raspravu: mnogi su izrazili negodovanje i zaprepašćenje, postavljajući pitanje da li se svet vraća ritualima iz prošlosti.
– Gospode! Osveštače, pa će pojesti? Svet poludep – napisao je u komentatoru jedna korisnik društvenih mreža.
– Neshvatljivo je šta radi ovaj sveštenik! To je ludilo – dodao je drugi.
Rasprava o granici između vere i običaja
Bilo je, međutim, i onih koji su stali u odbranu tradicije, objašnjavajući da se ovim činom zapravo blagosilja lov i oni koji se njime bave, uz zahvalnost za darove prirode.
Ova podela u javnosti ponovo je otvorila pitanje – gde je granica između čuvanja hrišćanske baštine i izazivanja sablazni u savremenom društvu? I da li tradicija koja se negde doživljava kao svetinja, drugde može biti viđena kao skandal?
Čini se da će se kontroverza oko jelena u oltaru još dugo prepričavati – i u crkvenim krugovima i na društvenim mrežama, gde se ukrštaju verovanje, običaj i sve glasniji glas modernog senzibiliteta.
Stariji muškarac iz Ufe mesecima je obijao hramove tražeći novac za osnovne potrebe, a potom se vraćao na ista mesta, pokušavajući da na neobičan način umiri savest i ispravi ono što je učinio
Dok patrijarh carigradski Vartolomej upozorava na nuklearne rizike i posledice rata u Ukrajini, iz Moskve stižu optužbe koje dodatno produbljuju već narušene odnose među crkvenim centrima moći.
Kada je 303. godine car Dioklecijan organizovao progon hrišćana, deseti po redu i najveći ikada, svetitelj je podelio imovinu siromašnima i oslobodio svoje robove.
Od promocija i predavanja do liturgije i svečane litije, višednevni program donosi bogat sadržaj i centralne događaje koji svake godine okupljaju veliki broj posetilaca.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Od uskršnjeg trodnevlja i noćnog bdenja do pisanica, blagoslova hrane i porodične trpeze – evo kako vernici obeležavaju ovaj veliki dan i šta svaki od tih običaja znači.
U razgovoru sa novinarima uoči povratka sa odmora, Sveti Otac je poručio da nada postoji, ali da su potrebni istrajna molitva i rad, govorio je o svom boravku u letnjoj rezidenciji i poseti svetilištima.
Stariji muškarac iz Ufe mesecima je obijao hramove tražeći novac za osnovne potrebe, a potom se vraćao na ista mesta, pokušavajući da na neobičan način umiri savest i ispravi ono što je učinio
Dok patrijarh carigradski Vartolomej upozorava na nuklearne rizike i posledice rata u Ukrajini, iz Moskve stižu optužbe koje dodatno produbljuju već narušene odnose među crkvenim centrima moći.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U "Srbskom kuvaru" monaha manastira Krušedol čuva se neobična manastirska verzija jela koja spaja krompir, jabuku i beli mrs u ukus koji i danas iznenađuje, a nastala je u danima kada post nije bio strog.