Od uskršnjeg trodnevlja i noćnog bdenja do pisanica, blagoslova hrane i porodične trpeze – evo kako vernici obeležavaju ovaj veliki dan i šta svaki od tih običaja znači.
Ove godine, danas - u nedelju, 5. aprila, katolički vernici slave najveći hrišćanski praznik - Uskrs. Ovaj dan obeležava središnji događaj hrišćanske vere: uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih, trenutak koji simbolizuje pobedu života nad smrću, nade nad očajem i svetlosti nad tamom. Datum Uskrsa je pokretan i određuje se po specifičnom pravilu: prva nedelja posle 14. dana mladog Meseca, računajući od 21. marta, što znači da može pasti između 22. marta i 25. aprila.
Priprema za Uskrs počinje Uskrsnim trodnevljem - Velikim četvrtkom, Velikim petkom i Velikom subotom. Ovi dani, nazvani „svetima“ ili „velikima“, omogućavaju vernicima da prožive stradanje, smrt i uskrsnuće Krista, ulazeći u samu suštinu hrišćanske vere. Misa Večere Gospodnje na Veliki četvrtak, tišina i kontemplacija Velikog petka, te bdenje na Veliku subotu uvode vernike u najintenzivniji deo prazničnog iskustva, koje kulminira svečanim bogosluženjem u noći uoči Uskrsa.
Uskrsni običaji i simbolika
Još od najranijih hrišćanskih zajednica, uskršnja noć provodila se u molitvi, čitanju Svetog pisma i bdenju, a od 3. veka u ovoj noći krštavaju se katekumeni. Tradicija ukrašavanja pisanica, koje simbolizuju život, potiče od staroslovenskog glagola „pisati“ – crtati i šarati. Nekada su se boje dobijale iz prirodnih materijala poput ljuske crnog luka, cvekle i šargarepe, a danas se običaj postepeno vraća kroz porodične tradicije, likovne radionice i male zanatske radionice. Za Uskrs se vezuju i simboli poput pilića, jagnjeta i zeca, kao znakovi rađanja i obnove.
Shutterstock/Dimitrina Lavchieva
Uskršnja jaja
Na Veliku subotu, vernici u crkvu donose hranu na osvećenje, čime se završava post i nemrs. Tradicionalna uskršnja jela variraju od pinca i raznih pogača do šunke pečene u hlebu, kuglofa i rožate. Molitve, procesije, obredne vatre i blagoslov hrane deo su bogate uskršnje tradicije koja spaja duhovno i porodično iskustvo.
Uskrsni ponedeljak i proslava života
Dan posle Uskrsa, Uskrsni ponedeljak, takođe je praznik. Vernici posećuju rodbinu i prijatelje, a u nekim krajevima Hrvatske održavaju se i hodočašća u marijanska svetilišta. Poseban običaj u Zagorju jeste pucanje iz kubure, deo manifestacije „Uskrsni ponedeljak u Velikom Taboru“, koja čuva višestolećnu tradiciju i promoviše kulturnu baštinu ovog kraja. Nedelja posle Uskrsa naziva se Bela nedelja, po odeći novokrštenih u ranim danima Crkve, a uskršnje vreme traje još 50 dana do Duhova.
Uskrs je više od praznika, to je poziv na obnovu, veru i zajedništvo, dan kada svetlost uskrsnuća ponovo osvetljava put ljudima, nudeći nadu i snagu za život.
Gardijan podseća da je obalsko područje Džebel Alija nekoliko puta pogođeno raketama i dronovima koje je ispalio Iran, nakon što je njegova luka označena kao "legitimna meta" zbog navodnog američkog vojnog prisustva.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
Istorijska svetinja vekovima je čuvala tragove vere i kulture Malopoljske, a sada je u velikom požaru nestala zajedno sa dragocenim istorijskim enterijerom.
Dok se snimci šire društvenim mrežama, predsednik Sabora Islamske zajednice Srbije objašnjava zašto je sporno glasanje izazvalo podele među vernicima i upozorava na posledice višegodišnjih nesuglasica.
Otac Lino Zateli trebalo je da napusti zajednicu kojoj je bio posvećen gotovo četvrt veka, dok su se vernici usprotivili njegovom premeštaju i prikupili nekoliko stotina potpisa kako bi ostao u parohiji.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Znak krsta je za vernike podsetnik na veru i Božije prisustvo, a njegovo mesto nije samo u crkvi ili za vreme molitve već i u mnogim svakodnevnim trenucima.
Crkveno učenje podseća da vernici ne bi trebalo olako da pristupaju oltaru. Od naklona i odgovora „Amin“ do duhovne pripreme za primanje Svete evharistije, postoje pravila čije zanemarivanje može imati ozbiljan verski značaj.
Islamski društveni centar Ilinoisa želi da kupi zatvoreni katolički hram iz 1906. godine u Čikagu i pretvori ga u školu, što je izazvalo rasprave zbog istorijskog značaja objekta.
Misa u crkvi San Karlo al Lacareto održana je povodom praznika Presvetog Srca Isusovog, ali je pažnju javnosti privukla zbog duginih boja, spornog natpisa na majici učesnika i rasprava o promenama u delu Crkve u Italiji.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.