Pažljivo pripremljena kombinacija ukusa čini postni obrok u kojem se susreću tradicija, mirisi i porodična toplina.
U Velikom postu, dani su posvećeni strogom uzdržanju, molitvi i unutrašnjem preispitivanju, a svaki izuzetak u ishrani nosi svoju duhovnu težinu. Na praznik Cveti Tipik dozvoljava ribu, što je jedini dan u ovom Vaskršnjem postu kada se riba može jesti. U 2026. godini Blagovesti padaju u Strasnoj sedmici, kada se post pooštrava, pa se tada posti na ulju umesto na ribi.
Kotleti od šarana na apostolski način primer su kako se kroz jednostavne sastojke i strpljivo kuvanje može pripremiti jelo koje je u skladu sa postom, a istovremeno simbolizuje Božiju milost i blagost u svakodnevnom životu. Recept poštuje strogu postnu disciplinu, čineći ga savršenim za porodičnu gozbu.
Sastojci
šaran od 1,5 kg
1–2 glavice crnog luka
2 kašike začinske paprike
2 kašike pirea od paradajza
pola kašičice anisa
riblja kocka
ulje po potrebi
so
Shutterstock/Sergii Koval
Šaran na apostolski način
Priprema
Priprema apostolskog šarana počinje čišćenjem i sečenjem ribe na široke komade, kako bi se ravnomerno skuvala i ostala sočna. Crni luk se sitno isecka i proprži na ulju dok ne postane staklast, zatim se dodaju začinska paprika i anis koji obogaćuju aromu. Doliva se voda ili supa od riblje kocke, a šaran se polako krčka zajedno sa paradajz pireom i solju, dok meso ne postane mekano i sok aromatičan. Kada je riba gotova, komadi se slažu u dugački tanjir i preliju proceđenim sokom od kuvanja, stvarajući jednostavno, a ukusno postno jelo koje čuva tradiciju i duhovnu simboliku prazničnog obroka.
Mnogi vernici ne znaju da morski plodovi bez kičme, poput lignji, nisu zabranjeni u danima posta na ulju – isprobajte tradicionalni recept koji spaja post i gozbu.
Nekada redovan izbor u danima dugih postova, ovaj recept pokazuje kako od skromnih namirnica nastaje topao i hranljiv obrok koji se dugo pamti i lako vraća na trpezu.
Bez mnogo truda i od sastojaka koje već imate u kući dobija se mekano i mirisno jelo, idealno za dane posta na ulju, kada je potrebna zasitna, a lagana trpeza
U besedi za nedelju 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta apostol Filip nije mogao da vidi i zašto telesne oči nisu dovoljne da čovek prepozna Božije prisustvo.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog starca otkriva zašto i mali prinos pred Bogom ima posebnu vrednost kada se uz sveću setimo onih koji prolaze kroz patnju, nevolju i teške životne trenutke.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Probajte šarana na luku po receptu jeromonaha Jeroteja, pročitajte molitve Svetom arhanđelu Varahilu i Anđelu čuvaru, kao i kratku pouku Svetog Filareta Moskovskog.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Od Hristovih reči o Pričešću do Tomine sumnje i pažljivo usmerene svetlosti, svaki prizor na čuvenom remek-delu ima svoje značenje, a perspektiva stvara utisak da se i posmatrač nalazi za trpezom.
U besedi za subotu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički donosi snažno razmišljanje o onome što ljudi smatraju najvećim blagom i o putu kojim se, prema Hristovim rečima, dolazi do Oca.