KADA SRCE UMIRE OD GLADI: Vladika Nikolaj otkriva šta može spasiti dušu i dati istinsku snagu
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća zašto je Hristos hrana koju ne smemo zaboraviti i kako Njegova prisutnost svakodnevno hrani misli, srce i volju.
U besedi za nedelju 6. sedmice velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako Božija veličina prevazilazi svu ljudsku moć i razumevanje.
Kad se sagleda slava vaskrlog i vaznesenog Hrista, čovečja nemoć postaje vidljiva. Ljubljeni učenik Sveti Jovan nije mogao da izdrži svetlost Njegove prisutnosti, pa je pao kao mrtav. U besedi za nedelju 6. sedmice Velikog posta, vladika Nikolaj Velimirović baca svetlo na ovaj trenutak, pokazujući koliko je Božija veličina iznad svega što poznajemo.
I kad ga vidjeh, padoh k nogama njegovijem kao mrtav. (Otkr. 1, 17)
To sveti Jovan pade kao mrtav kad vide Gospoda Isusa u slavi. Sveti Jovan, ljubljeni učenik Isusov, jevanđelist, devstvenik, ljubitelj Gospoda, revnitelj svetinje – on se nije mogao održati na nogama niti u prisebnosti kada vide Učitelja svoga u nebesnoj slavi i sili Njegovoj! Nego pade kao mrtav.
Kako li će tek izdržati prisustvo Gospoda i pogled Njegov, kao plamen ognjeni, oni koji se ogrešiše o Njega, ustaše protiv Njega, pohuliše ime Njegovo, prezreše ljubav i žrtvu Njegovu, narugaše se krstu Njegovom, pogaziše zapovesti Njegove, gonjahu Crkvu Njegovu, sramoćahu sveštenike Njegove, ubijahu verne Njegove?
Šta će se tek s njima desiti pred licem Gospodnjim, kad sveti Jovan pade kao mrtav? Šta će se desiti s književnicima koji razvraćaju, sa vaspitačima koji ubijaju veru u mladim dušama, sa skepticima koji sumnjom svojom truju ljude, sa razbojnicima i lopovima, sa razvratnicima i deteubicama? Šta će se desiti s neprijateljima Hristovim – kad prijatelj Hristov pade kao mrtav pred neiskazanim bleskom slave Njegove?
Tolika je slava, i sila, i vlast, i krasota, i gospodstvo, i svetlost i veličanstvo Gospoda Isusa, vaskrslog i vaznesenog, da najbliži drugovi Njegovi, koji su tri godine bez straha gledali lice Njegovo na zemlji, padaju kao mrtvi kad Mu sagledaju lice na nebesima, posle stradanja, smrti i pobede!
Gospode sveslavni i svesilni, obasjaj nas i oživi nas silom i slavom Tvojom. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća zašto je Hristos hrana koju ne smemo zaboraviti i kako Njegova prisutnost svakodnevno hrani misli, srce i volju.
U besedi za petak 5. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o trenutku kada je Isus, stojeći pred osudom i porugom, izgovorio istinu koja nadilazi svaku ljudsku presudu.
Kroz lik Mojsija i tajnu Hristovog stradanja razotkriva se izbor koji razdvaja prolazno od večnog.
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
U besedi za nedelju 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta apostol Filip nije mogao da vidi i zašto telesne oči nisu dovoljne da čovek prepozna Božije prisustvo.
U besedi za subotu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički donosi snažno razmišljanje o onome što ljudi smatraju najvećim blagom i o putu kojim se, prema Hristovim rečima, dolazi do Oca.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
U besedi za 18. sedmicu po Duhovima, svetitelj podseća na Hristove reči „Ja sam vaskrsenje i život“ i govori o razlici između nade u buduće vaskrsenje tela i potrebe da se unutrašnji život probudi još ovde, dok za to imamo vremena.
Čovek često tek nakon razgovora shvati da je rekao nešto što nije trebalo, a ruski svetitelj savetuje da pred počinak preispita sve što je tog dana izgovorio.
Mnogi uz novac i kartice čuvaju lik Hrista, Bogorodice ili svetitelja, ne znajući da takav odnos prema svetinji može biti pogrešan.
Pouka ruskog svetitelja podseća na nekoliko važnih koraka u duhovnom životu, od iskrenog pokajanja do molitve.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Kroz svetu tajnu ispovesti, razgovore, savete o molitvi i postu, duhovnik bi trebalo da pomogne čoveku da prepozna sopstvene slabosti, pobedi greh i napreduje u hrišćanskom životu.
U besedi za nedelju 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta apostol Filip nije mogao da vidi i zašto telesne oči nisu dovoljne da čovek prepozna Božije prisustvo.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.