DOMAĆINSKI RUČAK KOJI OSVAJA UKUSOM: Jeftin, a raskošan porodični obrok za dane posta na ulju
Jednostavan recept od leblebija i nekoliko osnovnih sastojaka daje bogat i pun ukus.
Brzo, jednostavno i hranljivo – recept koji svaki post pretvara u pravu porodičnu radost.
Kada dani posta na ulju traže jela koja su zasitna, jednostavna i hranljiva, često se okrećemo receptima koji spajaju ukus i bogatstvo prirodnih namirnica i mir duhovne discipline. Ovaj krompir punjen povrćem savršen je primer takve kuhinje, obojen bojama svežeg povrća, obogaćen aromom biljnog kačkavalja i pažljivo začinjen, predstavlja pravi izbor za miran, topao ručak. Njegova priprema nije samo kulinarski čin, već i trenutak posvećenosti i zahvalnosti za ono što nam Bog daruje na tanjiru.
• 4 srednja krompira
• 50 g biljnog kačkavalja
• 1 crvena paprika, iseckana
• 1/2 šolje kukuruza (može i iz konzerve)
• 1 crni luk, sitno iseckan
• 1 tikvica, iseckana na kockice
• 2 čena belog luka, sitno iseckana
• 2 kašike maslinovog ulja
• so i biber po ukusu
• prstohvat kima i mlevene paprike
• svež peršun za dekoraciju
Krompir operite, osušite i stavite u rernu da se peče na 200 °C oko 45 minuta, dok ne postane mekan.
Kada je batat gotov, presecite ga po dužini i blago izdubite sredinu, ostavljajući dovoljno prostora da ga napunite. Izdubljenu sredinu pomešajte sa povrćem i biljnim kačkavaljem, a zatim vratite smesu u krompir. Vratite u rernu na nekoliko minuta, tek da se biljni kačkavalj istopi. Izvadite, pospite svežim peršunom i poslužite toplo.
Ko izbegava biljne kačkavalje, može koristiti humus. U tom slučaju nema potrebe da se krompir dodatno zapeče - poslužuje se odmah nakon punjenja.
Jednostavan recept od leblebija i nekoliko osnovnih sastojaka daje bogat i pun ukus.
Povrće, malo maslinovog ulja, limun, testenina i nekoliko drvenih štapića dovoljni su da nastane zanimljiv obrok koji se brzo sprema i još brže nestaje sa stola.
Ovaj provereni način pripreme vraća se osnovama – krompir, povrće i pirinač slažu se u tepsiji i bez komplikacije daju toplo, domaće jelo koje lako nahrani celu porodicu.
Lekoviti sremuš, paradajz i nekoliko jednostavnih sastojaka pretvaraju se u toplu, hranljivu čorbu koja se lako priprema i savršeno prija u danima posta.
Sušene pečurke i nekoliko običnih namirnica, uz posebnu tehniku pripreme, daju jelu bogat ukus, a jedan detalj iz ruske manastirske kuhinje pravi najveću razliku.
Uz pažljivo sečenje, miris ruzmarina i nekoliko osnovnih sastojaka, obična namirnica dobija novu formu i postaje jelo koje spaja meru, ukus i tišinu pravoslavnog posta.
Tanke jufke uvijaju se u krug i kuvaju preko krompira, a ovaj zasitni specijalitet može da se pripremi i za post na ulju.
Krompir, luk i brašno uz malo ulja pretvaraju se u izdašno jelo iz rerne, sa zapečenim ivicama i mekanom sredinom koja najbolje prija dok je još topla.
Kremast, mirisan i bogat, ovaj namaz od nekoliko dostupnih sastojaka odlično se slaže sa vrućom projom, hlebom, ali i kao dodatak jutarnjem ili glavnom obroku.
Med, slad, suve šljive i orasi spojeni su u starinsku poslasticu koja se vezuje za Trojice-Sergijevu lavru i grad Sergijev Posad.
Karamelizovani šećer, krupno seckani orasi, žumanca i oblande čine poslasticu koja se brzo priprema, a posebno prija uz prazničnu mrsnu trpezu.
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Od večernjeg bdenija do praznične liturgije, čina Vozdviženja i celivanja Časnog krsta, ovo su najvažniji trenuci bogosluženja koje bi parohijani trebalo da poznaju.
Ruski svetitelj govorio je o borbi sa strastima, promeni misli i delima koja čoveka vode ka Bogu.
Ovaj praznik čuva sećanje na pronalazak svetinje na Golgoti, njeno odnošenje u Persiju i povratak u Jerusalim, uz priču o caru Irakliju koji je Krst poneo bosonog.