U crkvama se posle podne čita Krsni put - odnosno put stradanja Hristovog.
Hrišćani koji vreme računaju po gregorijanskom kalendaru i Vaskrs slave 5. aprila, danas će širom sveta i Srbije obeležiti Veliki petak, dan spomena Hristove muke, razapinjanja i smrti.
Dan kada je na krstu stradao Isus Hrist najtužniji je dan u hrišćanstvu, a za vernike, Veliki petak je dan posta i nemrsa.
Veliki petak, jedini je dan u godini kad Katolička crkva nema svetu misu, ali se u crkvama posle podne čita Krsni put - odnosno put stradanja Hristovog.
Kardinal i beogradski nadbiskup i metropoliti Ladislav Nemet sutra će služiti Obred Velikog petka u Crkvi Svetog Ante gde će se okupti vernici da bi izrazili ljubav i saosećanje sa Hirstovim patnjama, poštujći tradiciju koja je pokrenula brojne oblike pobožnosti i procesije koje žele da u dušu vernika utisnu osećaj istinskog učešća u Hristovoj žrtvi.
Vernici farbaju jaja, koja predstavljaju simbol obnavljanja prirode i života, a uskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i za one koji ga primaju.
Foto: Beogradska nadbiskupija i metropolija
Beogradski nadbiskup Vladislav Nemet
Prema predanju, prva jaja caru Tiberiju poklonila je Marija Magdalena, koja je u Rim došla sa porukom o uskrsnuću.
Na Veliku subotu u Katedrali Uznesenja Blažene Device Marije kadinal će služiti Uskrsno bdenje.
Tog dana se pevaju "Gloria" i "Slava Bogu na visini".
Nakon gašenja svetla, začuje se jak zvuk i uzvik "Isus je uskrsnuo", ponovno se pale svetla. U dane Svetog trodnevlja, na Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu crkvena zvona ne zvone, a oni se završava praznikom Hristovog uskrsnuća, Uskrsa.
Shutterstock/Ostanina Anna
Farbanje jaja je običaj koji praktikuju i hrišćani koji slave Uskrs po gregorijanskom kalendaru
Uskršnje slavlje za vernike označava kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja se, prema drevnom običaju, farbaju u crveno, kao simbol prolivene krvi Hristove.
Kardinal Ladislav Nemet, beogradski nadbiskup i metropolit u poruci povodom Uskrsa upozorio je da smo tokom poslednjih nekoliko godina uspeli da uništimo mir u svetu, da proizvedemo ratove i među državama i na ulicama, i naglasio da upravo zato taj veliki hrišćanski praznik treba da bude vreme borbe za mir, jer mir ne dolazi sam od sebe već se gradi, i za njega treba da se zalažemo i borimo.
Ovaj period podseća na četrdeset godina koje su Izraelci proveli u pustinji, kao i na četrdeset dana koje je Isus proveo u postu i molitvi pre nego što je započeo svoje javno delovanje.
U svečanoj atmosferi crkve Svetog Petra, beogradski nadbiskup i metropolit poručio vernicima da Vaskrs nije samo pobeda nad smrću, već i poziv da svako od nas postane hodočasnik nade.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
Istorijska svetinja vekovima je čuvala tragove vere i kulture Malopoljske, a sada je u velikom požaru nestala zajedno sa dragocenim istorijskim enterijerom.
Dok se snimci šire društvenim mrežama, predsednik Sabora Islamske zajednice Srbije objašnjava zašto je sporno glasanje izazvalo podele među vernicima i upozorava na posledice višegodišnjih nesuglasica.
Otac Lino Zateli trebalo je da napusti zajednicu kojoj je bio posvećen gotovo četvrt veka, dok su se vernici usprotivili njegovom premeštaju i prikupili nekoliko stotina potpisa kako bi ostao u parohiji.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Razlika u računanju vremena dovodi do toga da se datum Vaskrsa često ne poklapa, iako je suština praznika ista - proslava Hristovog vaskrsenja i pobede života nad smrću.
Od uskršnjeg trodnevlja i noćnog bdenja do pisanica, blagoslova hrane i porodične trpeze – evo kako vernici obeležavaju ovaj veliki dan i šta svaki od tih običaja znači.
Gardijan podseća da je obalsko područje Džebel Alija nekoliko puta pogođeno raketama i dronovima koje je ispalio Iran, nakon što je njegova luka označena kao "legitimna meta" zbog navodnog američkog vojnog prisustva.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.