U crkvama se posle podne čita Krsni put - odnosno put stradanja Hristovog.
Hrišćani koji vreme računaju po gregorijanskom kalendaru i Vaskrs slave 5. aprila, danas će širom sveta i Srbije obeležiti Veliki petak, dan spomena Hristove muke, razapinjanja i smrti.
Dan kada je na krstu stradao Isus Hrist najtužniji je dan u hrišćanstvu, a za vernike, Veliki petak je dan posta i nemrsa.
Veliki petak, jedini je dan u godini kad Katolička crkva nema svetu misu, ali se u crkvama posle podne čita Krsni put - odnosno put stradanja Hristovog.
Kardinal i beogradski nadbiskup i metropoliti Ladislav Nemet sutra će služiti Obred Velikog petka u Crkvi Svetog Ante gde će se okupti vernici da bi izrazili ljubav i saosećanje sa Hirstovim patnjama, poštujći tradiciju koja je pokrenula brojne oblike pobožnosti i procesije koje žele da u dušu vernika utisnu osećaj istinskog učešća u Hristovoj žrtvi.
Vernici farbaju jaja, koja predstavljaju simbol obnavljanja prirode i života, a uskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i za one koji ga primaju.
Foto: Beogradska nadbiskupija i metropolija
Beogradski nadbiskup Vladislav Nemet
Prema predanju, prva jaja caru Tiberiju poklonila je Marija Magdalena, koja je u Rim došla sa porukom o uskrsnuću.
Na Veliku subotu u Katedrali Uznesenja Blažene Device Marije kadinal će služiti Uskrsno bdenje.
Tog dana se pevaju "Gloria" i "Slava Bogu na visini".
Nakon gašenja svetla, začuje se jak zvuk i uzvik "Isus je uskrsnuo", ponovno se pale svetla. U dane Svetog trodnevlja, na Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu crkvena zvona ne zvone, a oni se završava praznikom Hristovog uskrsnuća, Uskrsa.
Shutterstock/Ostanina Anna
Farbanje jaja je običaj koji praktikuju i hrišćani koji slave Uskrs po gregorijanskom kalendaru
Uskršnje slavlje za vernike označava kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja se, prema drevnom običaju, farbaju u crveno, kao simbol prolivene krvi Hristove.
Kardinal Ladislav Nemet, beogradski nadbiskup i metropolit u poruci povodom Uskrsa upozorio je da smo tokom poslednjih nekoliko godina uspeli da uništimo mir u svetu, da proizvedemo ratove i među državama i na ulicama, i naglasio da upravo zato taj veliki hrišćanski praznik treba da bude vreme borbe za mir, jer mir ne dolazi sam od sebe već se gradi, i za njega treba da se zalažemo i borimo.
Ovaj period podseća na četrdeset godina koje su Izraelci proveli u pustinji, kao i na četrdeset dana koje je Isus proveo u postu i molitvi pre nego što je započeo svoje javno delovanje.
U svečanoj atmosferi crkve Svetog Petra, beogradski nadbiskup i metropolit poručio vernicima da Vaskrs nije samo pobeda nad smrću, već i poziv da svako od nas postane hodočasnik nade.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog starca otkriva zašto i mali prinos pred Bogom ima posebnu vrednost kada se uz sveću setimo onih koji prolaze kroz patnju, nevolju i teške životne trenutke.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Poslednji ispraćaj Maise i Meri Daoud okupio je porodicu, prijatelje i vernike u Hramu Svetog Porfirija u Gazi, dok je Jerusalimska patrijaršija uputila molitvu za pokoj njihovih duša i utehu najbližima.
Razlika u računanju vremena dovodi do toga da se datum Vaskrsa često ne poklapa, iako je suština praznika ista - proslava Hristovog vaskrsenja i pobede života nad smrću.
Od uskršnjeg trodnevlja i noćnog bdenja do pisanica, blagoslova hrane i porodične trpeze – evo kako vernici obeležavaju ovaj veliki dan i šta svaki od tih običaja znači.
Gardijan podseća da je obalsko područje Džebel Alija nekoliko puta pogođeno raketama i dronovima koje je ispalio Iran, nakon što je njegova luka označena kao "legitimna meta" zbog navodnog američkog vojnog prisustva.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Od Hristovih reči o Pričešću do Tomine sumnje i pažljivo usmerene svetlosti, svaki prizor na čuvenom remek-delu ima svoje značenje, a perspektiva stvara utisak da se i posmatrač nalazi za trpezom.
U besedi za subotu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički donosi snažno razmišljanje o onome što ljudi smatraju najvećim blagom i o putu kojim se, prema Hristovim rečima, dolazi do Oca.