U crkvama se posle podne čita Krsni put - odnosno put stradanja Hristovog.
Hrišćani koji vreme računaju po gregorijanskom kalendaru i Vaskrs slave 5. aprila, danas će širom sveta i Srbije obeležiti Veliki petak, dan spomena Hristove muke, razapinjanja i smrti.
Dan kada je na krstu stradao Isus Hrist najtužniji je dan u hrišćanstvu, a za vernike, Veliki petak je dan posta i nemrsa.
Veliki petak, jedini je dan u godini kad Katolička crkva nema svetu misu, ali se u crkvama posle podne čita Krsni put - odnosno put stradanja Hristovog.
Kardinal i beogradski nadbiskup i metropoliti Ladislav Nemet sutra će služiti Obred Velikog petka u Crkvi Svetog Ante gde će se okupti vernici da bi izrazili ljubav i saosećanje sa Hirstovim patnjama, poštujći tradiciju koja je pokrenula brojne oblike pobožnosti i procesije koje žele da u dušu vernika utisnu osećaj istinskog učešća u Hristovoj žrtvi.
Vernici farbaju jaja, koja predstavljaju simbol obnavljanja prirode i života, a uskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i za one koji ga primaju.
Foto: Beogradska nadbiskupija i metropolija
Beogradski nadbiskup Vladislav Nemet
Prema predanju, prva jaja caru Tiberiju poklonila je Marija Magdalena, koja je u Rim došla sa porukom o uskrsnuću.
Na Veliku subotu u Katedrali Uznesenja Blažene Device Marije kadinal će služiti Uskrsno bdenje.
Tog dana se pevaju "Gloria" i "Slava Bogu na visini".
Nakon gašenja svetla, začuje se jak zvuk i uzvik "Isus je uskrsnuo", ponovno se pale svetla. U dane Svetog trodnevlja, na Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu crkvena zvona ne zvone, a oni se završava praznikom Hristovog uskrsnuća, Uskrsa.
Shutterstock/Ostanina Anna
Farbanje jaja je običaj koji praktikuju i hrišćani koji slave Uskrs po gregorijanskom kalendaru
Uskršnje slavlje za vernike označava kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja se, prema drevnom običaju, farbaju u crveno, kao simbol prolivene krvi Hristove.
Kardinal Ladislav Nemet, beogradski nadbiskup i metropolit u poruci povodom Uskrsa upozorio je da smo tokom poslednjih nekoliko godina uspeli da uništimo mir u svetu, da proizvedemo ratove i među državama i na ulicama, i naglasio da upravo zato taj veliki hrišćanski praznik treba da bude vreme borbe za mir, jer mir ne dolazi sam od sebe već se gradi, i za njega treba da se zalažemo i borimo.
Ovaj period podseća na četrdeset godina koje su Izraelci proveli u pustinji, kao i na četrdeset dana koje je Isus proveo u postu i molitvi pre nego što je započeo svoje javno delovanje.
U svečanoj atmosferi crkve Svetog Petra, beogradski nadbiskup i metropolit poručio vernicima da Vaskrs nije samo pobeda nad smrću, već i poziv da svako od nas postane hodočasnik nade.
Više od 60 hramova u Beogradu i desetine lokacija u drugim gradovima otvaraju vrata solidarnosti – sav prihod namenjen je podršci višedetnim porodicama na Kosovu i Metohiji.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve posetio Univerzitetsku dečju kliniku u Tiršovoj, razgovarao sa lekarima i zastajao kraj kreveta najmlađih pacijenata, pokazujući koliko pažnja, reč i prisustvo znače tamo gde se vode najteže borbe.
Iz Srpske pravoslavne crkve poručuju da Memorandum ne znači osnivanje univerziteta, već okvir za saradnju, uz upozorenje na pogrešna tumačenja u medijima.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Usred sukoba i nesigurnosti, mali grad na severoistoku Libana dočekao je simbol nade i molitve koji podseća da čak i u najmračnijim vremenima svetlost uvek pobeđuje tamu.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Dolazak moštiju Svetog Nektarija Eginskog u Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje doneo je poseban mir i sabranost, gde su se medicina i vera susrele u potrazi za utehom, snagom i duhovnim isceljenjem.