Ovaj period podseća na četrdeset godina koje su Izraelci proveli u pustinji, kao i na četrdeset dana koje je Isus proveo u postu i molitvi pre nego što je započeo svoje javno delovanje.
Korizma 2025. godine počinje 5. marta, na Čistu sredu, kada katolički vernici stavljaju pepeo na čelo, što simbolizuje ljudsku smrtnost i poziva na pokajanje.
Korizma traje 40 dana, ne računajući nedelje, i završava na Veliki četvrtak, kada se slavi Poslednja večera.
Istorija korizme seže još u 4. vek, kada je već postojalo četrdesetodnevno razdoblje pripreme za Uskrs. Ovaj period podseća na četrdeset godina koje su Izraelci proveli u pustinji, kao i na četrdeset dana koje je Isus proveo u postu i molitvi pre nego što je započeo svoje javno delovanje.
Don Tomislav Lukač, hrvatski sveštenik, objasnio je potanko zašto katolici pre Velikog posta stavljaju sebi krst na čelo.
- Dok nam stavlja znak krsta pepelom na čelo, sveštenik će izgovoriti: "Seti se, čoveče, da si prah i da ćeš se u prah vratiti" - pojašnjava sveštenik i nastavlja:
- Prah te podseća da ćeš jednog dana umreti, a krst te podseća da je Isus pobedio čak i smrt. Prah simbolizuje to da, zbog greha i loših navika, tvoj život često kao da se raspada, a krst te podseća na to da te Isus ljubi i onda kad si najgori i onda kad se raspadaš.
Simbolika praha je duboka i kao takva vernicima poručuje sledeće:
- Prah označava da možda nisi onakav kakav bi trebalo da budeš, ali krst te podseća da Isus veruje da možeš bit onakav kakvog te on želi. Neka to bude cilj i odluka koje ćeš doneti u ovoj korizmi - priča Lukač.
Youtube/ Salesiana HR
Don Tomislav Lukač
Sveštenik nudi i nekoliko predloga za korizmu (Veliki post) pomoću kojih vernik može osetiti koliko ga Isus Hrist voli i prići bliži Božijem liku:
Molitva
1. Petkom učestvovati na putu krsta.
2. Svako jutro kratko razmatrati Jevanđelje dana.
3. Svako veče kratko proći dan s Bogom i videti gde je Gospod progovorio.
Post
Odreći se nečega i postiti.
Biti manje na mobilnom telefonu.
Boriti se protiv greha koje ponavljamo i zavisnosti.
Dobra dela
Provoditi više vremena s bakom i dekom
Novac koji je ušteđen odricanjem i postom darovati jednoj siromašnoj porodici i naravno - temeljna ispovest pre Uskrsa!
Krvni nalazi ukazali su na blago početno otkazivanje bubrega, ali su lekari uvereni da je situacija pod kontrolom, dok milioni vernika uzdižu molitve za ozdravljenje Svetog Oca.
Papa Franja je u bolnici u kritičnom stanju, zbog čega su pokrenute pripreme za njegovu sahranu. Neke vatikanske tradicije datiraju još iz vremena starog Rima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog starca otkriva zašto i mali prinos pred Bogom ima posebnu vrednost kada se uz sveću setimo onih koji prolaze kroz patnju, nevolju i teške životne trenutke.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Poslednji ispraćaj Maise i Meri Daoud okupio je porodicu, prijatelje i vernike u Hramu Svetog Porfirija u Gazi, dok je Jerusalimska patrijaršija uputila molitvu za pokoj njihovih duša i utehu najbližima.
Od uskršnjeg trodnevlja i noćnog bdenja do pisanica, blagoslova hrane i porodične trpeze – evo kako vernici obeležavaju ovaj veliki dan i šta svaki od tih običaja znači.
Služeći liturgiju na praznik Svete mučenice Agripine, mitropolit šumadijski podsetio je da vera bez dela ostaje prazna i upitao vernike da li im je vera istinska ili samo puka tradicija.
Ovaj duboko emotivan trenutak zabeležen je u manastiru Svete Ane u Toledu, u Španiji, gde se monahinja, tihim glasom i celivajući kip Bogorodice, obratila Majci Božijoj molitvom punom poverenja, nežnosti i svetosti.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Od Hristovih reči o Pričešću do Tomine sumnje i pažljivo usmerene svetlosti, svaki prizor na čuvenom remek-delu ima svoje značenje, a perspektiva stvara utisak da se i posmatrač nalazi za trpezom.
U besedi za subotu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički donosi snažno razmišljanje o onome što ljudi smatraju najvećim blagom i o putu kojim se, prema Hristovim rečima, dolazi do Oca.