Foto: Beogradska nadbiskupija i metropolijaUskršnja misa u crkvi Svetog Petra u Beogradu
U svečanoj atmosferi crkve Svetog Petra, beogradski nadbiskup i metropolit poručio vernicima da Vaskrs nije samo pobeda nad smrću, već i poziv da svako od nas postane hodočasnik nade.
U srcu Beograda, u crkvi Svetog Petra, koja je ove nedelje, 20. aprila, disala jednim duhom sa svim hrišćanskim vernicima sveta, zaiskrila je svetlost Uskrsa. U toj svetlosti vere, nade i pobede nad smrću, kardinal Ladislav Nemet, beogradski nadbiskup i metropolit, predvodio je svečano uskrsno misno slavlje, pozivajući okupljene da pogled svog srca usmere ka praznom grobu iz kojeg je proizašla večna radost – Uskrsnuće Hristovo!
Foto: Beogradska nadbiskupija i metropolija
Uskršnja misa u crkvi Svetog Petra u Beogradu
U koncelebraciji sa p. Marijanom Štajnerom, p. Smiljanom Milićevićem, kao i sveštenicima Paskalom Inosentom Selormeijem i Lambertom Kvašijem Adžahom, kardinal Nemet je propovedao rečima koje nisu bile samo tumačenje Božje reči, već duhovni poziv na novo rađanje kroz nadu u Vaskrsenje.
- Sinoć smo čekali Uskrsnuće našega Gospodina, svrha i cilj bdenja bila je duhovno se pripremiti za taj veliki događaj - poručio je kardinal Nemet, osvrćući se na čitanja koja je Vazmena noć stavila pred vernike na razmatranje i kada duša vernika putuje kroz vreme – od Stvaranja sveta do obećanja večnog života – iščekujući zoru novog dana, dan kada je smrt pobedila samu sebe.
Foto: Beogradska nadbiskupija i metropolija
Kardinal Ladislav Nemet
- Verovanje u Uskrsnuće razlikuje našu religiju od svih drugih religija - istakao je kardinal Nemet u srcu svoje propovedi.
- Bez obzira na to da li govorimo o latinskom, grčkom ili istočnom pravcu hrišćanstva – temelj naše vere je Uskrsnuće Isusa. Druge velike religije, poput islama ili budizma, nude rešenja za smrt, ali nijedna ne govori o njoj s tolikim dostojanstvom kao što govori Isus Hrist - rekao je nadbiskup, podsećajući vernike da je upravo Vaskrs temelj koji menja sve – smisao patnje, nade, života i smrti.
Foto: Beogradska nadbiskupija i metropolija
Uskršnja misa u crkvi Svetog Petra u Beogradu
Kardinal je u nastavku podsetio na Jubilejsku godinu u Katoličkoj crkvi, koja nas poziva da se vratimo izvorima svoje vere, u krštenju gde „umiremo za greh i rađamo se za novi život“.
- Tu vidimo smisao našeg života – puno zajedništvo sa Uskrslim Isusom koji već sedi s desna Ocu. Zato slobodno možemo kazati da naš život ima svoju svrhu i svoj cilj. Ovde na zemlji smo aktivni, iako smo lutalice, ali uvek gledamo jednim okom na Onoga koji je umro i uskrsnuo za nas. Iz tog stanja lutalice postaćemo hodočasnici – hodočasnici nade! - poručio je kardinal duboko nadahnutim rečima koje su mnogima bile poput prolećne kiše po sušnoj duši.
Foto: Beogradska nadbiskupija i metropolija
Uskršnja misa u crkvi Svetog Petra u Beogradu
U snažnoj završnici, nadbiskup je podelio sa vernicima poučnu priču o veroučitelju i učenicima koji su merili snagu dobra i zla. Zaključak ove priče bio je svetlosno jasan:
-Neka za nas najvažnija misao danas bude – nije nerešeno između dobra i zla. Što više – zlo ne može nikako da pobedi, jer je u Isusu pobedilo dobro, i On je pokazao šta to znači živeti kao Uskrsli Gospodin. Najveća radost je da On to deli sa nama.
Foto: Beogradska nadbiskupija i metropolija
Uskršnja misa u crkvi Svetog Petra u Beogradu
Na kraju misnog slavlja, župnik p. Smiljan Milićević uputio je zahvalnost kardinalu Nemetu što je, baš na ovaj sveti dan, podelio euharistijsko zajedništvo sa vernicima i župnom zajednicom crkve svetog Petra.
U vazduhu beogradske noći odzvanjala je nečujna, a sveprisutna pesma srca: Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt uništi i onima u grobu život darova. Jer Uskrs nije samo događaj iz prošlosti – on je svakodnevna prilika za novo življenje, za pobedu života nad tamom i za večnu nadu u Onoga koji nas je učinio saborcima svetlosti.
Prema Zakonu o radu, svi zaposleni imaju pravo da odsustvuju sa posla na dan praznika za koji je zakonom propisano da se ne radi, kao i da za to vreme ostvare pravo na naknadu zarade.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Tarasija po starom i Svetog Kodrata Korintskog po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetu Mariju Evgeniju de Žezus, dok su muslimani u mesecu ramazana, a u judaizmu danas nema većeg praznika.
Jedna snažna pouka svetogorskog podvižnika otkriva zašto je dužnost vernika da dobrim mislima, rečima i brigom za drugoga sačuvaju zajednicu od raspadanja.
Otac Pjer al-Rai iz južnog Libana nastradao je dok je ostao sa svojim vernicima, odbijajući evakuaciju i pokazujući koliko su lokalne hrišćanske zajednice ranjive u sukobima između Izraela i Irana.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.
Nedoumicu je za čitaoce portala religija.rs rešio sveštenik Nenad Stojanović, navodeći šta smemo, a šta ne bi trebalo da radimo sa pokvarenim vaskršnjim jajima.
Fetva i poziv ajatolaha Sistanija na kolektivni „džihad“ dodatno uzburkao region, dok analitičari strahuju od nove, dramatične eskalacije sukoba između Teherana, SAD i Izraela.
Mnogi smatraju da je džihad svaki rat u kome učestvuju muslimani, bez obzira da li se taj rat vodio iz ličnih, političkih ili teritorijalnih razloga, kaže Naik.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Na predavanju u Šidu sveštenik SPC govorio je o poreklu ovog pokreta među vernicima, ulozi Svetog vladike Nikolaja u njegovom ocrkovljenju i značaju posta i molitve kao temelja duhovnog života u Crkvi.
Fetva i poziv ajatolaha Sistanija na kolektivni „džihad“ dodatno uzburkao region, dok analitičari strahuju od nove, dramatične eskalacije sukoba između Teherana, SAD i Izraela.