Foto: Beogradska nadbiskupija i metropolijaUskršnja misa u crkvi Svetog Petra u Beogradu
U svečanoj atmosferi crkve Svetog Petra, beogradski nadbiskup i metropolit poručio vernicima da Vaskrs nije samo pobeda nad smrću, već i poziv da svako od nas postane hodočasnik nade.
U srcu Beograda, u crkvi Svetog Petra, koja je ove nedelje, 20. aprila, disala jednim duhom sa svim hrišćanskim vernicima sveta, zaiskrila je svetlost Uskrsa. U toj svetlosti vere, nade i pobede nad smrću, kardinal Ladislav Nemet, beogradski nadbiskup i metropolit, predvodio je svečano uskrsno misno slavlje, pozivajući okupljene da pogled svog srca usmere ka praznom grobu iz kojeg je proizašla večna radost – Uskrsnuće Hristovo!
Foto: Beogradska nadbiskupija i metropolija
Uskršnja misa u crkvi Svetog Petra u Beogradu
U koncelebraciji sa p. Marijanom Štajnerom, p. Smiljanom Milićevićem, kao i sveštenicima Paskalom Inosentom Selormeijem i Lambertom Kvašijem Adžahom, kardinal Nemet je propovedao rečima koje nisu bile samo tumačenje Božje reči, već duhovni poziv na novo rađanje kroz nadu u Vaskrsenje.
- Sinoć smo čekali Uskrsnuće našega Gospodina, svrha i cilj bdenja bila je duhovno se pripremiti za taj veliki događaj - poručio je kardinal Nemet, osvrćući se na čitanja koja je Vazmena noć stavila pred vernike na razmatranje i kada duša vernika putuje kroz vreme – od Stvaranja sveta do obećanja večnog života – iščekujući zoru novog dana, dan kada je smrt pobedila samu sebe.
Foto: Beogradska nadbiskupija i metropolija
Kardinal Ladislav Nemet
- Verovanje u Uskrsnuće razlikuje našu religiju od svih drugih religija - istakao je kardinal Nemet u srcu svoje propovedi.
- Bez obzira na to da li govorimo o latinskom, grčkom ili istočnom pravcu hrišćanstva – temelj naše vere je Uskrsnuće Isusa. Druge velike religije, poput islama ili budizma, nude rešenja za smrt, ali nijedna ne govori o njoj s tolikim dostojanstvom kao što govori Isus Hrist - rekao je nadbiskup, podsećajući vernike da je upravo Vaskrs temelj koji menja sve – smisao patnje, nade, života i smrti.
Foto: Beogradska nadbiskupija i metropolija
Uskršnja misa u crkvi Svetog Petra u Beogradu
Kardinal je u nastavku podsetio na Jubilejsku godinu u Katoličkoj crkvi, koja nas poziva da se vratimo izvorima svoje vere, u krštenju gde „umiremo za greh i rađamo se za novi život“.
- Tu vidimo smisao našeg života – puno zajedništvo sa Uskrslim Isusom koji već sedi s desna Ocu. Zato slobodno možemo kazati da naš život ima svoju svrhu i svoj cilj. Ovde na zemlji smo aktivni, iako smo lutalice, ali uvek gledamo jednim okom na Onoga koji je umro i uskrsnuo za nas. Iz tog stanja lutalice postaćemo hodočasnici – hodočasnici nade! - poručio je kardinal duboko nadahnutim rečima koje su mnogima bile poput prolećne kiše po sušnoj duši.
Foto: Beogradska nadbiskupija i metropolija
Uskršnja misa u crkvi Svetog Petra u Beogradu
U snažnoj završnici, nadbiskup je podelio sa vernicima poučnu priču o veroučitelju i učenicima koji su merili snagu dobra i zla. Zaključak ove priče bio je svetlosno jasan:
-Neka za nas najvažnija misao danas bude – nije nerešeno između dobra i zla. Što više – zlo ne može nikako da pobedi, jer je u Isusu pobedilo dobro, i On je pokazao šta to znači živeti kao Uskrsli Gospodin. Najveća radost je da On to deli sa nama.
Foto: Beogradska nadbiskupija i metropolija
Uskršnja misa u crkvi Svetog Petra u Beogradu
Na kraju misnog slavlja, župnik p. Smiljan Milićević uputio je zahvalnost kardinalu Nemetu što je, baš na ovaj sveti dan, podelio euharistijsko zajedništvo sa vernicima i župnom zajednicom crkve svetog Petra.
U vazduhu beogradske noći odzvanjala je nečujna, a sveprisutna pesma srca: Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt uništi i onima u grobu život darova. Jer Uskrs nije samo događaj iz prošlosti – on je svakodnevna prilika za novo življenje, za pobedu života nad tamom i za večnu nadu u Onoga koji nas je učinio saborcima svetlosti.
Prema Zakonu o radu, svi zaposleni imaju pravo da odsustvuju sa posla na dan praznika za koji je zakonom propisano da se ne radi, kao i da za to vreme ostvare pravo na naknadu zarade.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Teraponta i Svetog Kirila Aleksandrijskog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomen Svetog Efrema Sirina (u zapadnom kalendaru), dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveti Otac tokom posete Španiji poručio da Crkva mora da čuje žrtve, prizna odgovornost i obezbedi obeštećenje, uz jačanje mera zaštite i prevencije zloupotreba.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.
Nedoumicu je za čitaoce portala religija.rs rešio sveštenik Nenad Stojanović, navodeći šta smemo, a šta ne bi trebalo da radimo sa pokvarenim vaskršnjim jajima.
Sveti Otac tokom posete Španiji poručio da Crkva mora da čuje žrtve, prizna odgovornost i obezbedi obeštećenje, uz jačanje mera zaštite i prevencije zloupotreba.
Od pastirice iz Lorene do zapovednice vojske i svetiteljke Rimokatoličke crkve, njen život ostaje jedno od najdramatičnijih svedočanstava spoja duhovnog uverenja i istorijskih preokreta u Evropi 15. veka
Nakon prvog dana najvećeg islamskog praznika sledi mirniji dan ispunjen posetama, porodičnim okupljanjima i sećanjem na bližnje, u kojem se bajramska poruka živi kroz svakodnevne odnose.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Ne radi se samo o drugoj osobi, već o unutrašnjim lomovima, izbegnutim razgovorima i emocijama koje se dugo guraju pod tepih - sve dok odnos ne počne da se raspada iznutra.
Dok jedni u njemu vide teret i još jednu obavezu posle Velikog posta, drugi u ovom periodu prepoznaju priliku da preispitaju navike, ojačaju volju i pronađu unutrašnju ravnotežu kroz jednostavne, ali snažne duhovne korake.