KO JE VRHOVNI VERSKI POGLAVAR U JUDAIZMU? Tajna mreža autoriteta
Dok hrišćanstvo i islam imaju prepoznatljive vođe, u judaizmu je situacija drugačija.
Tradicionalni obred sklapanja braka i raskošna svečanost spojili su sinagogu i industrijski dok, dok je svaki detalj organizovan do savršenstva.
Istočni deo Bruklina nedavno je pretvoren u mesto okupljanja Jevreja: hiljade pripadnika jevrejske satmarske zajednice slivale su se ka velikoj sinagogi u Huper stritu, a potom su se autobusima i peške uputile ka kompleksu Dagl Grinhaus u okviru Bruklinskog mornaričkog doka — mestu koje je za tu noć iz industrijskog prostora pretvoreno u veliku pozornicu porodične i verske radosti.
Za članove Satmar hasidske zajednice ovaj događaj bio je mnogo više od običnog venčanja. Radilo se o tradicionalnom jevrejskom, verskom obredu venčanja praunuke rebea Arona, Nehame Glanz, što ovu svečanost čini događajem od šireg značaja za čitavu zajednicu. Brakovi koji se sklapaju u najbližem porodičnom krugu rebea imaju značenje koje daleko prevazilazi privatni čin - oni postaju javna potvrda stabilnosti i trajanja zajednice. Zbog toga su najave okupljanja predviđale prisustvo više hiljada ljudi, a u organizaciju su bili uključeni brojni volonteri, redarska služba zajednice i gradski organi.
Verski deo ceremonije održan je u centralnoj sinagogi Satmar zajednice u Huper stritu. Tamo su upriličeni prijem gostiju, molitve i obred venčanja pod hupom, u skladu sa strogo poštovanom hasidskom tradicijom. Nakon završetka verskog čina, svatovi su se u organizovanim kolonama uputili ka Dagl Grinhausu u Bruklinskom mornaričkom doku, gde je proslava nastavljena uz muziku, ples i zajednički svečani obrok. Ogromni stakleni prostor izabran je zbog kapaciteta i mogućnosti da primi nekoliko hiljada ljudi, bez narušavanja dostojanstva verskog događaja.
Poseban izazov predstavljala je logistika. Autobuski prevoz između sinagoge i Bruklinskog mornaričkog doka bio je precizno usklađen, dok je saobraćaj u okolnim ulicama privremeno ograničen. Organizatori su nastojali da spreče gužve i omoguće nesmetano kretanje velikog broja ljudi kroz gusto naseljeni deo Bruklina. Ovakva koordinacija zahtevala je višednevne pripreme, jer se radi o zajednici koja strogo poštuje verska pravila, ali istovremeno mora da se uklopi u zahteve savremenog velegrada.
Posmatrano kroz prizmu judaizma, ovakve svečanosti imaju značenje koje nadilazi sam čin sklapanja braka. Brak u porodici rebea doživljava se kao potvrda kontinuiteta duhovnog autoriteta i vidljiv znak da se učenje, način života i verski poredak prenose sa kolena na koleno. U takvim trenucima brišu se jasne granice između privatnog i zajedničkog: radost jedne porodice postaje radost cele zajednice, a prisustvo vernika dobija karakter zajedničkog svedočanstva vere.
Istovremeno, velika okupljanja otvaraju i niz praktičnih pitanja — od izdavanja dozvola i primene bezbednosnih protokola do saradnje sa gradskim institucijama. Upravo ta saradnja pokazuje kako zatvorene verske zajednice i gradski sistem mogu da funkcionišu uporedo kada postoji međusobno razumevanje i precizna organizacija.
U noći kada su se molitva, pesma i koraci hiljada ljudi preplitali od sinagoge u Huper stritu do Bruklinskog mornaričkog doka, Njujork je svedočio snažnoj slici zajedništva jedne verske zajednice. Bez obzira na razmere i složenost organizacije, u središtu svega ostala je jednostavna poruka: vera se najjasnije vidi tamo gde se okuplja porodica, a tradicija se najduže pamti onda kada se deli.
Dok hrišćanstvo i islam imaju prepoznatljive vođe, u judaizmu je situacija drugačija. Sa kapacitetom od oko 1.300 mesta, prostranom kupolom visokom gotovo 50 metara i zadivljujućim unutrašnjošću, ostavlja snažan utisak već pri prvom koraku u njenu unutrašnjost. Detaljan i jednostavan vodič kroz običaje, protokol, oblačenje i slavlje - idealan za svakoga ko ranije nije prisustvovao jednoj od najdubljih i najveselijih svadbenih ceremonija. Od drevnog Talmuda do modernih ceremonija: lomljenje stakla krije simbole radosti, opasnosti i neuništive veze.
Tradicija pod hupom i proslava u dokovima

Porodica, vera i kontinuitet tradicije
KO JE VRHOVNI VERSKI POGLAVAR U JUDAIZMU? Tajna mreža autoriteta
POSETILI SMO ČETVRTU NAJVEĆU SINAGOGU NA SVETU! Ona je jedno od najimpresivnijih arhitektonskih zdanja u regionu, a evo i zašto! (FOTO, VIDEO)
POZVANI STE PRVI PUT NA JEVREJSKO VENČANJE? Evo šta možete da očekujete - od potpisivanja ketube do lomljenja čaša
ZAŠTO MLADOŽENJA MORA DA RAZBIJE ČAŠU NA JEVREJSKOM VENČANJU: Tajna tradicije duge hiljadama godina
Kako je nastala priča o navodnoj kontroli atlantske trgovine robljem, ko je godinama širi i zašto istoričari upozoravaju da ovakva tumačenja prošlosti vode pravo u ideološku zamku.
Od paljenja menore i igara drejdelom do tajni savršenih latkesa i poklona u poslednjem trenutku – sve što morate znati pre nego što Praznik svetlosti zasvetli u domu.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog mučenika Platona po starom kalendaru, Svetog proroka Nauma po novom, katolici proslavlja Svetog Šarla de Fukoa, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Stariji vernici bili su prestravljeni, planirani dijalog sa drugim zajednicama odložen.
Nekadašnji direktor Zavoda za zaštitu spomenika otkriva šokantnu devastaciju Jadranske straže i upozorava da svaka nepromišljena odluka može zauvek obezvrediti vekove vere i istorije.
Od čudesnog isceljenja i borbe s Napoleonom do potresnog proročanstva – život i poruka čoveka koji je verovao da se vera brani krstom, žrtvom i hrabrošću, čak i kada se ceo svet gasi.
Inicijativa Usamea Zukorlića da se na vakufskoj parceli izgradi veliki versko-obrazovni kompleks otvara šira pitanja – o nasleđu rahmetli muftije Zukorlića, o borbi za imovinu i o mestu bošnjačke zajednice u Srbiji i Evropi.
Poruka iz sure El-Bekare, izdvojena za 10. januar, ne obećava lakše dane, već uči kako se kroz teške prolazi uspravno.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
Sačuvano je njegovo žitije, koje govori o brojnim delima isceljenja, pa i vaskrsenja iz mrtvih.
Beda, glad i siromaštvo nisu samo društveni problemi, već i pokazatelji odnosa ljudi prema zapovesti ljubavi.
Preteča Gospodnji jedini je svetac koji se u Pravoslavnoj crkvi proslavlja čak sedam puta godišnje – kroz praznike koji prate njegov život, služenje, stradanje i čudesnu istoriju njegove najveće svetinje.