AP Alex Brandon/MORTEZA NIKOUBAZL / Sipa Press / Profimedia
Analitičari upozoravaju da podizanje konflikta na nivo "svetog rata“ dramatično povećava rizik od šire regionalne, pa čak i globalne eskalacije.
Iranski veliki ajatolah Naser Makarem Širazi izdao je zvaničnu fetvu kojom poziva na džihad protiv Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, označavajući ih kao odgovorne za ubistvo vrhovnog vođe Alija Hamneija i udara dve sile na Iran, proglašavajući osvetu "verskom dužnošću muslimana".
Širazi, jedan od najuticajnijih šiitskih verskih autoriteta koji nosi titulu "marja-e-taqlid", u proglasu koristi snažnu i mobilizacijsku retoriku. U tekstu se navodi da "iranska nacija i islamski svet osvećuju krv mučeničkog vođe revolucije", dok su SAD i Izrael direktno označeni kao "glavni počinioci zločina".
Ovakva odluka verskog vrha Irana dodatno zaoštrava već eksplozivnu situaciju na Bliskom istoku. Pretvaranjem političko-vojnog sukoba u verski poziv na borbu, Teheran šalje poruku koja može imati dalekosežne bezbednosne posledice, uključujući mobilizaciju šiitskih milicija i radikalnih grupa širom regiona.
Sličnost fetvi u hrišćanstvu i judaizmu
Fetva ima svoju analogiju u pravoslavlju, katolicizmu i judaizmu.
U Katoličkoj crkvi odgovori koje na postavljena pitanja daje Kongregacija za nauku vere nazivaju se ”responsama”.
Razlika: Katolička crkva ima centralizovanu hijerarhiju i konačni autoritet pape, dok fetvu može dati bilo koji priznati islamski pravnik.
U pravoslavlju ne postoji direktan pandan fetvi, ali najbliže su:
- Odluke Svetog arhijerejskog sabora (npr. u okviru Srpska pravoslavna crkva) – zvanična tumačenja i odluke o dogmatskim, kanonskim i moralnim pitanjima.
- Mišljenje episkopa – episkop može dati tumačenje u vezi sa crkvenim pravilima.
- Kanonsko pravo – zbir pravila donetih na vaseljenskim i pomesnim saborima.
Razlika: U pravoslavlju naglasak je na sabornoj (kolektivnoj) odluci, a ne na pojedinačnom pravniku kao u slučaju fetve.
Isti proces postavljanja pitanja i dobijanja odgovora u judaizmu naziva se "she'elot u-teshuvot".
Ovo je najsličnije fetvi, jer rabin daje stručno tumačenje verskog prava u vezi sa konkretnim problemom.
Analitičari upozoravaju da podizanje konflikta na nivo "svetog rata“ dramatično povećava rizik od šire regionalne, pa čak i globalne eskalacije.
Fetva je pravno-versko mišljenje ili tumačenje islamskog prava koje donosi kvalifikovani islamski učenjak. Ona nije isto što i presuda suda, već predstavlja odgovor na određeno versko, moralno ili pravno pitanje.
U islamskoj tradiciji, fetva se zasniva na tumačenju svetih izvora islama, pre svega Kurana i hadisa (predanja o proroku Muhamedu). U samom Kuranu ne postoji jedinstvena "institucija fetve" u savremenom smislu, ali se vernicima nalaže da, kada ne znaju odgovor, pitaju učene i upućene.
Ko ima pravo da izdaje fetvu?
Fetvu može da izdaje muftija ili drugi priznati islamski pravnik koji ima visoko versko obrazovanje i autoritet u zajednici. U šiitskom islamu, najviši stepen tog autoriteta nosi titulu Marja-e-Taqlid – verski uzor čije mišljenje sledbenici prihvataju kao obavezujuće u verskim pitanjima.
Foto: Unsplash
Fatva nema univerzalnu snagu u islamu
Međutim, važno je naglasiti da fetva nema univerzalnu snagu za sve muslimane sveta. Njena obaveznost važi pre svega za sledbenike onog verskog autoriteta koji ju je izdao.
Kolika je njena snaga?
Snaga fetve zavisi od autoriteta onoga ko je izdaje i od političkog konteksta. U nekim državama, gde postoji snažna veza između verskih i državnih institucija, fetva može imati i praktične političke posledice. U drugim sredinama ona ostaje isključivo versko mišljenje bez pravne obaveze.
Dakle, fetva sama po sebi nije zakon niti automatski znači oružanu akciju, ali u zapaljivim političkim okolnostima može postati snažan instrument mobilizacije i legitimizacije određenih poteza.
- Fetva je, ustvari, autoratitivno ili stručno mišljenje. S jedne strane, fetvu donosi autoritet koji vlada kompetencijama za to, to su stručne kompetencije, i ona je po svojoj pravnoj snazi mišljenje - objasnio je jednom prilikom za "Al Džaziru" profesor Mustafa Hasani sa Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.
Nakon američkog udara na iranska nuklearna postrojenja i dramatičnog upozorenja Donalda Trampa, Bliski istok gori, a u manastirima se uznose kanoni, bdenija i molitve za mir među narodima.
Muftija Jusufspahić predstavlja Srbiju u Kairu na skupu najvećih islamskih učenjaka, gde će se raspravljati o uticaju tehnologije na tumačenje vere i otvoriti vrata studentima za školovanje na Univerzitetu Al-Azhar.
Glavni vojni imam i potpukovnik Vojske Srbije govori o povratku verskih službenika u vojsku i otkriva zašto je mir mnogo više od običnog pozdrava i zašto veruje da većina ljudi u Srbiji nosi dobro u sebi.
Tokom istorijskog obraćanja u Knesetu, američki predsednik javno je govorio o Ivankinoj odluci da promeni veru, povezujući porodičnu priču sa političkim savezom između SAD i Izraela.
Od jednostavnog testa i sezonskog povrća do mirisa bosiljka iz rerne - donosimo detaljan recept za lagano, zdravo jelo bez mrsnih namirnica koje se priprema brzo, a nestaje sa stola još brže.
Nakon akcije u Suvom Grlu, Crkva upozorava da se malobrojne zajednice dovode na ivicu izdržljivost i apeluje da se spreči produbljivanje straha među porodicama koje su odlučile da ostanu na svojim ognjištima.
Tumačeći događaj iz Jevanđelja o Jairovoj kćeri, veliki srpski duhovnik govori o veri koja razbija sumnju, o zabludi onih koji se podsmevaju Hristovim rečima i o jedinoj sigurnosti koja nadživljuje grob.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Osumnjičeni je brzo uhapšen i priznao je zločin, a vest je izazvala šok i molitveno okupljanje među vernicima i lokalnim stanovništvom na jugu Brazila.
Više od 350.000 prijavljenih iz celog sveta već je najavilo dolazak u baziliku Svetog Franje Asiškog u italijanskom gradu Asizi, gde će tokom narednih mesec dana imati priliku da se poklone moštima svetitelja.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Jedan mladić je pred svetogorskim starcem napisao nadimak umesto punog krštenog imena, a odgovor koji je dobio otkrio je duboku poruku pravoslavne vere o tome kako se čovek upisuje i prepoznaje pred Bogom.
Na Starom aerodromu svečano obavljen čin koji je okupio stotine vernika i dece – buduća svetinja dobila vidljive znakove vere, a mitropolit poručio da zajedništvo Crkve i škole vodi narod putem Hrista i svetosavskog predanja.