AP Alex Brandon/MORTEZA NIKOUBAZL / Sipa Press / Profimedia
Analitičari upozoravaju da podizanje konflikta na nivo "svetog rata“ dramatično povećava rizik od šire regionalne, pa čak i globalne eskalacije.
Iranski veliki ajatolah Naser Makarem Širazi izdao je zvaničnu fetvu kojom poziva na džihad protiv Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, označavajući ih kao odgovorne za ubistvo vrhovnog vođe Alija Hamneija i udara dve sile na Iran, proglašavajući osvetu "verskom dužnošću muslimana".
Širazi, jedan od najuticajnijih šiitskih verskih autoriteta koji nosi titulu "marja-e-taqlid", u proglasu koristi snažnu i mobilizacijsku retoriku. U tekstu se navodi da "iranska nacija i islamski svet osvećuju krv mučeničkog vođe revolucije", dok su SAD i Izrael direktno označeni kao "glavni počinioci zločina".
Ovakva odluka verskog vrha Irana dodatno zaoštrava već eksplozivnu situaciju na Bliskom istoku. Pretvaranjem političko-vojnog sukoba u verski poziv na borbu, Teheran šalje poruku koja može imati dalekosežne bezbednosne posledice, uključujući mobilizaciju šiitskih milicija i radikalnih grupa širom regiona.
Sličnost fetvi u hrišćanstvu i judaizmu
Fetva ima svoju analogiju u pravoslavlju, katolicizmu i judaizmu.
U Katoličkoj crkvi odgovori koje na postavljena pitanja daje Kongregacija za nauku vere nazivaju se ”responsama”.
Razlika: Katolička crkva ima centralizovanu hijerarhiju i konačni autoritet pape, dok fetvu može dati bilo koji priznati islamski pravnik.
U pravoslavlju ne postoji direktan pandan fetvi, ali najbliže su:
- Odluke Svetog arhijerejskog sabora (npr. u okviru Srpska pravoslavna crkva) – zvanična tumačenja i odluke o dogmatskim, kanonskim i moralnim pitanjima.
- Mišljenje episkopa – episkop može dati tumačenje u vezi sa crkvenim pravilima.
- Kanonsko pravo – zbir pravila donetih na vaseljenskim i pomesnim saborima.
Razlika: U pravoslavlju naglasak je na sabornoj (kolektivnoj) odluci, a ne na pojedinačnom pravniku kao u slučaju fetve.
Isti proces postavljanja pitanja i dobijanja odgovora u judaizmu naziva se "she'elot u-teshuvot".
Ovo je najsličnije fetvi, jer rabin daje stručno tumačenje verskog prava u vezi sa konkretnim problemom.
Analitičari upozoravaju da podizanje konflikta na nivo "svetog rata“ dramatično povećava rizik od šire regionalne, pa čak i globalne eskalacije.
Fetva je pravno-versko mišljenje ili tumačenje islamskog prava koje donosi kvalifikovani islamski učenjak. Ona nije isto što i presuda suda, već predstavlja odgovor na određeno versko, moralno ili pravno pitanje.
U islamskoj tradiciji, fetva se zasniva na tumačenju svetih izvora islama, pre svega Kurana i hadisa (predanja o proroku Muhamedu). U samom Kuranu ne postoji jedinstvena "institucija fetve" u savremenom smislu, ali se vernicima nalaže da, kada ne znaju odgovor, pitaju učene i upućene.
Ko ima pravo da izdaje fetvu?
Fetvu može da izdaje muftija ili drugi priznati islamski pravnik koji ima visoko versko obrazovanje i autoritet u zajednici. U šiitskom islamu, najviši stepen tog autoriteta nosi titulu Marja-e-Taqlid – verski uzor čije mišljenje sledbenici prihvataju kao obavezujuće u verskim pitanjima.
Foto: Unsplash
Fatva nema univerzalnu snagu u islamu
Međutim, važno je naglasiti da fetva nema univerzalnu snagu za sve muslimane sveta. Njena obaveznost važi pre svega za sledbenike onog verskog autoriteta koji ju je izdao.
Kolika je njena snaga?
Snaga fetve zavisi od autoriteta onoga ko je izdaje i od političkog konteksta. U nekim državama, gde postoji snažna veza između verskih i državnih institucija, fetva može imati i praktične političke posledice. U drugim sredinama ona ostaje isključivo versko mišljenje bez pravne obaveze.
Dakle, fetva sama po sebi nije zakon niti automatski znači oružanu akciju, ali u zapaljivim političkim okolnostima može postati snažan instrument mobilizacije i legitimizacije određenih poteza.
- Fetva je, ustvari, autoratitivno ili stručno mišljenje. S jedne strane, fetvu donosi autoritet koji vlada kompetencijama za to, to su stručne kompetencije, i ona je po svojoj pravnoj snazi mišljenje - objasnio je jednom prilikom za "Al Džaziru" profesor Mustafa Hasani sa Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.
Nakon američkog udara na iranska nuklearna postrojenja i dramatičnog upozorenja Donalda Trampa, Bliski istok gori, a u manastirima se uznose kanoni, bdenija i molitve za mir među narodima.
Muftija Jusufspahić predstavlja Srbiju u Kairu na skupu najvećih islamskih učenjaka, gde će se raspravljati o uticaju tehnologije na tumačenje vere i otvoriti vrata studentima za školovanje na Univerzitetu Al-Azhar.
Glavni vojni imam i potpukovnik Vojske Srbije govori o povratku verskih službenika u vojsku i otkriva zašto je mir mnogo više od običnog pozdrava i zašto veruje da većina ljudi u Srbiji nosi dobro u sebi.
Tokom istorijskog obraćanja u Knesetu, američki predsednik javno je govorio o Ivankinoj odluci da promeni veru, povezujući porodičnu priču sa političkim savezom između SAD i Izraela.
Protojerej Oleg Stenjajev objašnjava zbog čega se ponedeljak vezuje za anđele i podseća na pobožnu praksu koja pomaže verniku da produbi svoj molitveni život.
Krompir, sir i brašno dovoljni su da nastane pita koja je nekada okupljala porodice širom Hercegovine i bila jednako prisutna u domovima različitih vera.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Nastajali bez autora i plana, oblikovani kroz vekove straha, vere i svakodnevice, običaji su preživeli čak i onda kada su njihova prvobitna značenja nestala.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Potomci Aronovih sinova vekovima čuvaju drevnu tradiciju, imaju posebne počasti u bogoslužbenom životu judaizma, ali i stroga pravila koja ih razlikuju od drugih vernika.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Kao mladić koji je izgubio veru, Nikolaj Vorobjov tražio je smisao u filozofiji i nauci, sve dok u trenutku očaja nije postavio Bogu pitanje na koje je, kako je svedočio, dobio odgovor.