AP Alex Brandon/MORTEZA NIKOUBAZL / Sipa Press / Profimedia
Analitičari upozoravaju da podizanje konflikta na nivo "svetog rata“ dramatično povećava rizik od šire regionalne, pa čak i globalne eskalacije.
Iranski veliki ajatolah Naser Makarem Širazi izdao je zvaničnu fetvu kojom poziva na džihad protiv Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, označavajući ih kao odgovorne za ubistvo vrhovnog vođe Alija Hamneija i udara dve sile na Iran, proglašavajući osvetu "verskom dužnošću muslimana".
Širazi, jedan od najuticajnijih šiitskih verskih autoriteta koji nosi titulu "marja-e-taqlid", u proglasu koristi snažnu i mobilizacijsku retoriku. U tekstu se navodi da "iranska nacija i islamski svet osvećuju krv mučeničkog vođe revolucije", dok su SAD i Izrael direktno označeni kao "glavni počinioci zločina".
Ovakva odluka verskog vrha Irana dodatno zaoštrava već eksplozivnu situaciju na Bliskom istoku. Pretvaranjem političko-vojnog sukoba u verski poziv na borbu, Teheran šalje poruku koja može imati dalekosežne bezbednosne posledice, uključujući mobilizaciju šiitskih milicija i radikalnih grupa širom regiona.
Sličnost fetvi u hrišćanstvu i judaizmu
Fetva ima svoju analogiju u pravoslavlju, katolicizmu i judaizmu.
U Katoličkoj crkvi odgovori koje na postavljena pitanja daje Kongregacija za nauku vere nazivaju se ”responsama”.
Razlika: Katolička crkva ima centralizovanu hijerarhiju i konačni autoritet pape, dok fetvu može dati bilo koji priznati islamski pravnik.
U pravoslavlju ne postoji direktan pandan fetvi, ali najbliže su:
- Odluke Svetog arhijerejskog sabora (npr. u okviru Srpska pravoslavna crkva) – zvanična tumačenja i odluke o dogmatskim, kanonskim i moralnim pitanjima.
- Mišljenje episkopa – episkop može dati tumačenje u vezi sa crkvenim pravilima.
- Kanonsko pravo – zbir pravila donetih na vaseljenskim i pomesnim saborima.
Razlika: U pravoslavlju naglasak je na sabornoj (kolektivnoj) odluci, a ne na pojedinačnom pravniku kao u slučaju fetve.
Isti proces postavljanja pitanja i dobijanja odgovora u judaizmu naziva se "she'elot u-teshuvot".
Ovo je najsličnije fetvi, jer rabin daje stručno tumačenje verskog prava u vezi sa konkretnim problemom.
Analitičari upozoravaju da podizanje konflikta na nivo "svetog rata“ dramatično povećava rizik od šire regionalne, pa čak i globalne eskalacije.
Fetva je pravno-versko mišljenje ili tumačenje islamskog prava koje donosi kvalifikovani islamski učenjak. Ona nije isto što i presuda suda, već predstavlja odgovor na određeno versko, moralno ili pravno pitanje.
U islamskoj tradiciji, fetva se zasniva na tumačenju svetih izvora islama, pre svega Kurana i hadisa (predanja o proroku Muhamedu). U samom Kuranu ne postoji jedinstvena "institucija fetve" u savremenom smislu, ali se vernicima nalaže da, kada ne znaju odgovor, pitaju učene i upućene.
Ko ima pravo da izdaje fetvu?
Fetvu može da izdaje muftija ili drugi priznati islamski pravnik koji ima visoko versko obrazovanje i autoritet u zajednici. U šiitskom islamu, najviši stepen tog autoriteta nosi titulu Marja-e-Taqlid – verski uzor čije mišljenje sledbenici prihvataju kao obavezujuće u verskim pitanjima.
Foto: Unsplash
Fatva nema univerzalnu snagu u islamu
Međutim, važno je naglasiti da fetva nema univerzalnu snagu za sve muslimane sveta. Njena obaveznost važi pre svega za sledbenike onog verskog autoriteta koji ju je izdao.
Kolika je njena snaga?
Snaga fetve zavisi od autoriteta onoga ko je izdaje i od političkog konteksta. U nekim državama, gde postoji snažna veza između verskih i državnih institucija, fetva može imati i praktične političke posledice. U drugim sredinama ona ostaje isključivo versko mišljenje bez pravne obaveze.
Dakle, fetva sama po sebi nije zakon niti automatski znači oružanu akciju, ali u zapaljivim političkim okolnostima može postati snažan instrument mobilizacije i legitimizacije određenih poteza.
- Fetva je, ustvari, autoratitivno ili stručno mišljenje. S jedne strane, fetvu donosi autoritet koji vlada kompetencijama za to, to su stručne kompetencije, i ona je po svojoj pravnoj snazi mišljenje - objasnio je jednom prilikom za "Al Džaziru" profesor Mustafa Hasani sa Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.
Nakon američkog udara na iranska nuklearna postrojenja i dramatičnog upozorenja Donalda Trampa, Bliski istok gori, a u manastirima se uznose kanoni, bdenija i molitve za mir među narodima.
Muftija Jusufspahić predstavlja Srbiju u Kairu na skupu najvećih islamskih učenjaka, gde će se raspravljati o uticaju tehnologije na tumačenje vere i otvoriti vrata studentima za školovanje na Univerzitetu Al-Azhar.
Glavni vojni imam i potpukovnik Vojske Srbije govori o povratku verskih službenika u vojsku i otkriva zašto je mir mnogo više od običnog pozdrava i zašto veruje da većina ljudi u Srbiji nosi dobro u sebi.
Tokom istorijskog obraćanja u Knesetu, američki predsednik javno je govorio o Ivankinoj odluci da promeni veru, povezujući porodičnu priču sa političkim savezom između SAD i Izraela.
Njegove reči otvaraju pitanje koje se često prećuti kada nestanu bliskost, strpljenje i razumevanje, a odgovor ne upućuje prvo na drugoga, već na naš odnos prema Bogu.
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao „potpuno neutemeljene i zlonamerne“, a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. godine i aferu "Udar".
Jedina muslimanka u predsedničkom telu za verska prava, Samira Munši, podnela je ostavku uz optužbe da američka politika primorava građane da finansiraju rat na Bliskom istoku.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.