DAN KAD SE JUDA ODREKAO HRISTA, A POTOM SE I UBIO: Danas je crno slovo, obeležavamo VELIKI ČETVRTAK
Na Veliki četvrtak obeležavaju se četiri važna događaja - sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg.
Razlika je i u vaskršnjoj trpezi.
Više od dve milijarde hrišćana širom sveta slavi Vaskrs koji ove godine pada na isti dan i po Julijanskom i po Gregorijanskom kalendaru.
Mnogi se pitaju u čemu je razlika u obeležavanju ovog praznika kod katolitika i pravoslavaca.
Etnolog Vesna Marjanović je jednom prilikom za Telegraf objasnila da neke velike razlike danas ne postoje.
– Danas ne postoje velike razlike. Činjenica je da se kod katolika jelo nosilo, isto kao i kod Rusina, na posvećivanje u crkvu. Ono što je pripremljeno za uskršnji ručak, međutim, to se takođe vremenom izgubilo. Kao i kod nas, običaj je pipremanje bogate trpeze.
Katolici u određivanju datuma ne poštujući jevrejsku Pashu, već proslavljaju odmah prve nedelje punog meseca, nakon prolećne ranodnevnice. Pravoslavci, sa druge strane, datum vezuju za Pashu.
Kaže da i katolici farbaju jaja, i oni se, takođe, prisećaju svojih upokojenih tokom ovih prazničkih dana, ali uz jednu razliku.
- Pravoslavci kada se pripremaju jaja koje će se određenog dana (nedelju dana nakon Vaskrsa) odneti na groblje, to su uvek obojena jaja u duhu praznika. Dok katolici odstupaju od šarenila i boja na takvom mestu i odnose jaja koja nisu obojena.
Jedna od ključnih, možda i najviše primetnih razlika jeste post koji kod katolika pre Vaskrsa traje svega dva dana, dok se kod pravoslavaca posti velikih sedam nedelja. Trpeza za vreme posta se razlikuje u ove dve proslave velikog praznika.
- Na trpezi katolika se veoma često pojavljuje guska, dok je kod pravoslavaca uglavnom aktuelno pečenje. Vaskršnjeg kolača sa jajetom uvek ima, samo što katolici često stavljaju i po nekoliko jaja u svoj kolač.
Takođe, pravoslavci se pridržavaju ishrane koja nema dodira sa životinjskim svetom, osim ribe, dok katolici ne jedu meso, ali se ne odriču jaja, mleka, sira i ostalih namirnica koje dobijamo od životinja, kako pojašnjava etnolog.
Na Veliki četvrtak obeležavaju se četiri važna događaja - sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg. Nema i skamenjena od bola, gledala je Bogorodica beživotno telo svoga sina i Boga Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi. Prema predanju, Isus Hristos je na Veliku subotu telom u grobu, a dušom u Adu razrušio vrata pakla.

DAN KAD SE JUDA ODREKAO HRISTA, A POTOM SE I UBIO: Danas je crno slovo, obeležavamo VELIKI ČETVRTAK
"OČE, OPROSTI IM, NE ZNAJU ŠTA RADE"! Obeležavamo Veliki petak, dan stradanja Isusa Hristosa!
DANAS JE VELIKA SUBOTA, DRUGI DAN HRIŠĆANSKE ŽALOSTI: Obeležavamo uspomena na sahranu Isusa Hrista
NAJSNAŽNIJE MOLITVE NA VELIKU SUBOTU! Izgovaraju se za bolesne, one koji se spremaju za operaciju i stradalnike
Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.
Službe su iste kao i prethodna dva dana.
Na Vaskrsni ponedeljak se nastavljaju gozbe i veselja, na kome se ugošćavaju rođaci, kumovi, komšije i prijatelji.
Najosnovnije na Vaskrs jeste da se ode na svetu liturgiju gde se proslavlja vaskrsenje Hristovo, moli se Bogu i pričešćuje se, a kada se dođe kući, slavi se Vaskrs sa najmilijima, objasnio je sveštenik Žarko Marković.
Kiparski arhijerej objašnjava kako preopterećenost brigama postaje navika koja polako razgrađuje odnose i unutrašnji mir.
Incident kod Damaskih vrata izazvao je zabrinutost verskih zajednica, uz navode da policija nije izvršila hapšenja i da je oštećenom sugerisano da ne podnese zvaničnu prijavu.
Duhovna praksa i te kako utiče na zdravlje.
Pravoslavni podvižnici su savetovali da se ne veruje svakom snu.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Svetinja je u molitvenoj tišini ispraćena iz srpske prestonice ka manastiru Vatoped, u kojem se vekovima čuva.
Sveća je istovremeno znak žrtve i vere.
Zapis iz „Svetogorskog kuvara“ monaha Onufrija otkriva kako kombinacija spanaća, oraha i tahinija stvara jelo koje iznenađuje i ukusom i jednostavnošću, posebno u danima posta na vodi.
Od Nemanjića i Svetog Save do legendi o skrivenom blagu i izvoru za koji se veruje da ima posebnu snagu, svetinja u dolini reke Studenice i dalje spaja proverenu istoriju i predanja koja ne prestaju da žive.