DAN KAD SE JUDA ODREKAO HRISTA, A POTOM SE I UBIO: Danas je crno slovo, obeležavamo VELIKI ČETVRTAK
Na Veliki četvrtak obeležavaju se četiri važna događaja - sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg.
Razlika je i u vaskršnjoj trpezi.
Više od dve milijarde hrišćana širom sveta slavi Vaskrs koji ove godine pada na isti dan i po Julijanskom i po Gregorijanskom kalendaru.
Mnogi se pitaju u čemu je razlika u obeležavanju ovog praznika kod katolitika i pravoslavaca.
Etnolog Vesna Marjanović je jednom prilikom za Telegraf objasnila da neke velike razlike danas ne postoje.
– Danas ne postoje velike razlike. Činjenica je da se kod katolika jelo nosilo, isto kao i kod Rusina, na posvećivanje u crkvu. Ono što je pripremljeno za uskršnji ručak, međutim, to se takođe vremenom izgubilo. Kao i kod nas, običaj je pipremanje bogate trpeze.
Katolici u određivanju datuma ne poštujući jevrejsku Pashu, već proslavljaju odmah prve nedelje punog meseca, nakon prolećne ranodnevnice. Pravoslavci, sa druge strane, datum vezuju za Pashu.
Kaže da i katolici farbaju jaja, i oni se, takođe, prisećaju svojih upokojenih tokom ovih prazničkih dana, ali uz jednu razliku.
- Pravoslavci kada se pripremaju jaja koje će se određenog dana (nedelju dana nakon Vaskrsa) odneti na groblje, to su uvek obojena jaja u duhu praznika. Dok katolici odstupaju od šarenila i boja na takvom mestu i odnose jaja koja nisu obojena.
Jedna od ključnih, možda i najviše primetnih razlika jeste post koji kod katolika pre Vaskrsa traje svega dva dana, dok se kod pravoslavaca posti velikih sedam nedelja. Trpeza za vreme posta se razlikuje u ove dve proslave velikog praznika.
- Na trpezi katolika se veoma često pojavljuje guska, dok je kod pravoslavaca uglavnom aktuelno pečenje. Vaskršnjeg kolača sa jajetom uvek ima, samo što katolici često stavljaju i po nekoliko jaja u svoj kolač.
Takođe, pravoslavci se pridržavaju ishrane koja nema dodira sa životinjskim svetom, osim ribe, dok katolici ne jedu meso, ali se ne odriču jaja, mleka, sira i ostalih namirnica koje dobijamo od životinja, kako pojašnjava etnolog.
Na Veliki četvrtak obeležavaju se četiri važna događaja - sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg. Nema i skamenjena od bola, gledala je Bogorodica beživotno telo svoga sina i Boga Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi. Prema predanju, Isus Hristos je na Veliku subotu telom u grobu, a dušom u Adu razrušio vrata pakla.

DAN KAD SE JUDA ODREKAO HRISTA, A POTOM SE I UBIO: Danas je crno slovo, obeležavamo VELIKI ČETVRTAK
"OČE, OPROSTI IM, NE ZNAJU ŠTA RADE"! Obeležavamo Veliki petak, dan stradanja Isusa Hristosa!
DANAS JE VELIKA SUBOTA, DRUGI DAN HRIŠĆANSKE ŽALOSTI: Obeležavamo uspomena na sahranu Isusa Hrista
NAJSNAŽNIJE MOLITVE NA VELIKU SUBOTU! Izgovaraju se za bolesne, one koji se spremaju za operaciju i stradalnike
Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.
Službe su iste kao i prethodna dva dana.
Na Vaskrsni ponedeljak se nastavljaju gozbe i veselja, na kome se ugošćavaju rođaci, kumovi, komšije i prijatelji.
Najosnovnije na Vaskrs jeste da se ode na svetu liturgiju gde se proslavlja vaskrsenje Hristovo, moli se Bogu i pričešćuje se, a kada se dođe kući, slavi se Vaskrs sa najmilijima, objasnio je sveštenik Žarko Marković.
Od Jerusalima, preko Svete Gore do Rusije, od izgubljenih ruku do isceljenja – ova svetinja se 25. januara posebno proslavlja, a vernici joj se obraćaju za porođaj, zdravlje deteta i pomoć onda kada ljudska snaga više nije dovoljna.
Zahtevati od drugih više nego od sebe daleko je lakše i jednostavnije.
Pravoslavno shvatanje ljubavi podrazumeva žrtvu, odricanje i slobodu.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, sveštenik pri Hramu Svete Trojice u Starom gradu Budvi objašnjava na koji način priprema, blagoslov i vrlinski život supružnika mogu izgraditi istinsku bračnu zajednicu.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
Navikli smo da veru pretvaramo u spisak zahteva i obećanja, ali Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u jednoj kratkoj misli ruši tu logiku i vraća nas na pitanje koje ne može da se zaobiđe: šta zapravo znači stati pred Boga bez trgovine i bez računa?
Sastojci za ovu poslasticu mere se u šoljama i kašikama, priprema je laka, a svaki zalogaj donosi toplinu i miris doma.
Stihovi 2:284-285 iz Kurana otkrivaju kako svaka misao, delo i osećanje oblikuju našu svakodnevnicu i podsećaju na odgovornost pred Božijom prisutnošću.