DAN KAD SE JUDA ODREKAO HRISTA, A POTOM SE I UBIO: Danas je crno slovo, obeležavamo VELIKI ČETVRTAK
Na Veliki četvrtak obeležavaju se četiri važna događaja - sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg.
Razlika je i u vaskršnjoj trpezi.
Više od dve milijarde hrišćana širom sveta slavi Vaskrs koji ove godine pada na isti dan i po Julijanskom i po Gregorijanskom kalendaru.
Mnogi se pitaju u čemu je razlika u obeležavanju ovog praznika kod katolitika i pravoslavaca.
Etnolog Vesna Marjanović je jednom prilikom za Telegraf objasnila da neke velike razlike danas ne postoje.
– Danas ne postoje velike razlike. Činjenica je da se kod katolika jelo nosilo, isto kao i kod Rusina, na posvećivanje u crkvu. Ono što je pripremljeno za uskršnji ručak, međutim, to se takođe vremenom izgubilo. Kao i kod nas, običaj je pipremanje bogate trpeze.
Katolici u određivanju datuma ne poštujući jevrejsku Pashu, već proslavljaju odmah prve nedelje punog meseca, nakon prolećne ranodnevnice. Pravoslavci, sa druge strane, datum vezuju za Pashu.
Kaže da i katolici farbaju jaja, i oni se, takođe, prisećaju svojih upokojenih tokom ovih prazničkih dana, ali uz jednu razliku.
- Pravoslavci kada se pripremaju jaja koje će se određenog dana (nedelju dana nakon Vaskrsa) odneti na groblje, to su uvek obojena jaja u duhu praznika. Dok katolici odstupaju od šarenila i boja na takvom mestu i odnose jaja koja nisu obojena.
Jedna od ključnih, možda i najviše primetnih razlika jeste post koji kod katolika pre Vaskrsa traje svega dva dana, dok se kod pravoslavaca posti velikih sedam nedelja. Trpeza za vreme posta se razlikuje u ove dve proslave velikog praznika.
- Na trpezi katolika se veoma često pojavljuje guska, dok je kod pravoslavaca uglavnom aktuelno pečenje. Vaskršnjeg kolača sa jajetom uvek ima, samo što katolici često stavljaju i po nekoliko jaja u svoj kolač.
Takođe, pravoslavci se pridržavaju ishrane koja nema dodira sa životinjskim svetom, osim ribe, dok katolici ne jedu meso, ali se ne odriču jaja, mleka, sira i ostalih namirnica koje dobijamo od životinja, kako pojašnjava etnolog.
Na Veliki četvrtak obeležavaju se četiri važna događaja - sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg. Nema i skamenjena od bola, gledala je Bogorodica beživotno telo svoga sina i Boga Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi. Prema predanju, Isus Hristos je na Veliku subotu telom u grobu, a dušom u Adu razrušio vrata pakla.
DAN KAD SE JUDA ODREKAO HRISTA, A POTOM SE I UBIO: Danas je crno slovo, obeležavamo VELIKI ČETVRTAK
"OČE, OPROSTI IM, NE ZNAJU ŠTA RADE"! Obeležavamo Veliki petak, dan stradanja Isusa Hristosa!
DANAS JE VELIKA SUBOTA, DRUGI DAN HRIŠĆANSKE ŽALOSTI: Obeležavamo uspomena na sahranu Isusa Hrista
NAJSNAŽNIJE MOLITVE NA VELIKU SUBOTU! Izgovaraju se za bolesne, one koji se spremaju za operaciju i stradalnike
Kaže da i svešteničke porodice ovaj praznik provode kao i sve, uz jednu razliku.
Suština praznika je u veri, radosti i duhovnoj pripremi, a ne u brojkama, kaže sveštenik
Otac Radoslav Savović, starešina hrama Svetih apostola Vartolomeja i Varnave u Rakovici, pojašnjava kako se čestita najveći hrišćanski praznik.
Uprkos napetostima i izazovima, palestinski hrišćani u Crkvi Rođenja Hristovog dočekali Blagodatni oganj, potvrđujući da vera nije slomljiva ni pod težinom rata.
Otac Radoslav Savović, starešina hrama Svetih apostola Vartolomeja i Varnave u Rakovici, pojašnjava kako se čestita najveći hrišćanski praznik.
Uprkos napetostima i izazovima, palestinski hrišćani u Crkvi Rođenja Hristovog dočekali Blagodatni oganj, potvrđujući da vera nije slomljiva ni pod težinom rata.
Dok su vernici uzvikivali: „Čekamo Blagodatni oganj!“, policija je blokirala aerodrom, pretresla arhiepiskopa i oduzela mu pasoš. Moskovska patrijaršija osudila je ovaj čin kao grubo kršenje verskih sloboda i pozvala na hitnu istragu.
Kaže da i svešteničke porodice ovaj praznik provode kao i sve, uz jednu razliku.
U svetinji na mestu Hristovog groba, pred hiljadama vernika i pod strogim merama bezbednosti, pojavio se sveti plamen – nevidljiv, neoskvrnjen, večan. Ovo čudo još jednom je potvrdilo da vera ne zna za granice, a nada ne prestaje da svetli ni u najmračnijim vremenima.
U susret Vaskrsu, tradicionalno se farbaju jaja - najčešće crvenom, ali i drugim bojama. Jedno posebno jaje izdvaja se i čuva u kući tokom cele godine kao tzv. čuvarkuća.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.
U svetinji na mestu Hristovog groba, pred hiljadama vernika i pod strogim merama bezbednosti, pojavio se sveti plamen – nevidljiv, neoskvrnjen, večan. Ovo čudo još jednom je potvrdilo da vera ne zna za granice, a nada ne prestaje da svetli ni u najmračnijim vremenima.
Prema predanju, Isus Hristos je na Veliku subotu telom u grobu, a dušom u Adu razrušio vrata pakla.
Dok društvene mreže i portali u trci za klikovima nude stotine savremenih načina da ispletete pogaču i ostala peciva za najveći hrišćanski praznik, na Svetoj gori se vekovima ne menja recept za Artos – sveti hleb koji se mesi u tišini, peva molitvama i čuva kao blagoslov.