NIKAD OVO NE TRAŽITE OD BLIŽNJIH: Starac Tadej je govorio da to svakako nećete dobiti, a poremetićete odnose sa njima!
Niko od ljudi nije savršen i niko ne može drugome pružiti sve ono za čim njegovo srce čezne.
Na praznik Svetog Prohora Pčinjskog vernici su se sabrali na svetoj liturgiji koju je služio episkop šabački Jerotej.
U hramu posvećenom Svetom Simeonu Stolpniku u Miloševcu, na praznik Svetog Prohora Pčinjskog, održana je Sveta arhijerejska liturgija, koju je služio episkop šabački Jerotej. Povod ovom sabranju bila je dolazak odeždi Svetog kralja Milutina, velikog ktitora i svetitelja iz loze Nemanjića, čije su svete mošti vekovima čuvane u Sofiji.
Liturgija je protekla u duhu dubokog bogosluženja i zahvalnosti, a vladici Jeroteju sasluživao je arhimandrit Mardarije, iguman Manastira Poganovo, sa sveštenstvom Eparhije šabačke. Vernici iz Miloševca i okolnih mesta sabrali su se da zajedno uznesu molitvu i dotaknu se blagodati svetinje, osećajući da je kroz odežde Svetog kralja Milutina u njihov hram stigla nebeska prisutnost.
U svojoj nadahnutoj besedi episkop Jerotej je podsetio vernike na duboku vezu između svetitelja i predmeta koji su ih okruživali:
– Danas se molitveno sećamo Svetog kralja Milutina, iako se on ne slavi na današnji dan, a razlog tome je što su ovde, u Hram Svetog Simeona Stolpnika, donete svete odežde koje su bile na njemu. Iz najstarije hrišćanske tradicije znamo da gde su predmeti i odeća vezani za svetitelja, tamo je i sam taj svetitelj prisutan – rekao je vladika.
Govoreći o blagodati koja prožima svete predmete, vladika Jerotej je vernicima približio tajnu netruležnosti svetitelja i večnog života:
– Blagodat Božija, koja na svakoj svetoj liturgiji silazi na sve nas i na svete darove, prožima i duše svetitelja, pa i njihova tela postaju ispunjena tom blagodaću, podražavajući buduće telo nakon Vaskrsenja. Zbog toga tela svetitelja ne trunu, već izlivaju blagoprijatni miris.
Vladika je naglasio da su mošti Svetog kralja Milutina i danas netruležne i da se čuvaju u hramu Svete Nedelje u Sofiji, te da je milošću Božijom i trudom vernih ljudi, odežda kojom su mošti bile obučene proteklu godinu dana, doneta u Miloševac.
– Kroz ovaj dragoceni dar, Sveti kralj Milutin nam je postao svakodnevno prisutan – zaključio je vladika Jerotej, prenoseći vernicima osećaj duhovne blizine sa svetiteljem koji je kroz vekove gradio crkve, manastire i duhovne mostove među ljudima.
Na kraju Svete liturgije episkop Jerotej je dodelio Arhijerejsku gramatu priznanja Željku Joviću iz Beograda, rodom iz Miloševca, koji je svojim zalaganjem omogućio da odežde Svetog kralja Milutina stignu u rodni kraj njegovih predaka. Takođe, Arhijerejsku zahvalnicu primili su Vladimir i Mirko Babić iz Čačka, kao znak blagodarnosti Crkve za njihovu pobožnost i doprinos.
U Miloševcu se toga dana nije sabrao samo narod – sabrao se i duh predaka, svetitelja i svih onih koji u veri prepoznaju most između neba i zemlje. Donošenjem svetih odeždi Svetog kralja Milutina, mali hram Svetog Simeona Stolpnika postao je još jedno živo svedočanstvo da svetost ne poznaje granice ni vreme – ona se vraća onima koji je čuvaju verom i ljubavlju.

"Gde su svetinje, tu je i sam svetitelj"

Priznanja za trud
Episkop šabački služio je liturgiju u hramu Sabora Srba Svetitelja i besedio o veri rimskog kapetana, smirenosti pred Bogom i čistoti duše koju Hristos traži od svakoga,
Mnoga deca u Beogradu, Nišu ili Novom Sadu nisu čula za Deževu i Miščiće. Vode ih na ekskurzije u Grčku i Tursku, a zaobilaze postojbinu Stefana Nemanje i Svetog Save, kazuje penzionisani profesor Mirko Popovac, koji svakodnevno prolazi pored ostataka Saborne crkve Nemanjića.
U atmosferi duboke molitve i zajedništva, sveštenici Eparhije šabačke koji su u mirovini, zajedno sa episkopom Jerotejem, obeležili su praznik Svetog Simeona, slaveći ljubav i snagu svoje službe.
Na liturgiji u hramu Svete Trojice episkopi šabački i moravički govorili su o značaju bogosluženja, snazi molitve i predstojećem Velikom postu kao duhovnom štitu u izazovnim vremenima.
Paroh podgorički govorio je o darovima koje čovek prima od Boga, odgovornosti koju oni nose, ali i o strahu koji ne sme da postane stanje iz kojeg čovek više ne vidi sopstvene mogućnosti.
Među sabranim narodom bilo je dosta bolesnih i nemoćnih, koji su u ovu svetinju došli na molitvu.
Bratstvo Sabornog hrama poziva vernike na večernje bogosluženje 18. septembra, uoči praznika Čuda Svetog arhangela Mihaila u Honi, dok će sutradan biti služena sveta liturgija.
Tokom pokloničkog putovanja kroz Srbiju, ruski arhijerej sa sveštenstvom posetio je jednu od najznačajnijih svetinja Srpske pravoslavne crkve i poklonio se njenim svetinjama.
Sedmi Festival manastirskih proizvoda održan je 19. i 20. septembra ispred Hrama Svetog Save, gde su posetioci mogli da upoznaju rad monaških zajednica i da na jednom mestu vide njihove brojne proizvode.
Reč greh dolazi od starog biblijskog izraza koji doslovno znači "promašiti cilj" ili pogrešiti put.
Iako krsni znak predstavlja univerzalni simbol hrišćanske vere, način na koji se vernici osenjuju njime razlikuje se među hrišćanskim tradicijama.
Među sabranim narodom bilo je dosta bolesnih i nemoćnih, koji su u ovu svetinju došli na molitvu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Malu Gospojinu, po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Kodrat. Katolička crkva obeležava Svetog apostola Mateja, dok Jevreji danas obeležavaju Jom Kipur, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Kada je imala tri godine, roditelji su je, prema zavetu, odveli u Jerusalimski hram.
Među sabranim narodom bilo je dosta bolesnih i nemoćnih, koji su u ovu svetinju došli na molitvu.