Na praznik Svetog Prohora Pčinjskog vernici su se sabrali na svetoj liturgiji koju je služio episkop šabački Jerotej.
U hramu posvećenom Svetom Simeonu Stolpniku u Miloševcu, na praznik Svetog Prohora Pčinjskog, održana je Sveta arhijerejska liturgija, koju je služio episkop šabački Jerotej. Povod ovom sabranju bila je dolazak odeždi Svetog kralja Milutina, velikog ktitora i svetitelja iz loze Nemanjića, čije su svete mošti vekovima čuvane u Sofiji.
Liturgija je protekla u duhu dubokog bogosluženja i zahvalnosti, a vladici Jeroteju sasluživao je arhimandrit Mardarije, iguman Manastira Poganovo, sa sveštenstvom Eparhije šabačke. Vernici iz Miloševca i okolnih mesta sabrali su se da zajedno uznesu molitvu i dotaknu se blagodati svetinje, osećajući da je kroz odežde Svetog kralja Milutina u njihov hram stigla nebeska prisutnost.
Foto: SPC
"Gde su svetinje, tu je i sam svetitelj"
U svojoj nadahnutoj besedi episkop Jerotej je podsetio vernike na duboku vezu između svetitelja i predmeta koji su ih okruživali:
– Danas se molitveno sećamo Svetog kralja Milutina, iako se on ne slavi na današnji dan, a razlog tome je što su ovde, u Hram Svetog Simeona Stolpnika, donete svete odežde koje su bile na njemu. Iz najstarije hrišćanske tradicije znamo da gde su predmeti i odeća vezani za svetitelja, tamo je i sam taj svetitelj prisutan – rekao je vladika.
Foto: SPC
Govoreći o blagodati koja prožima svete predmete, vladika Jerotej je vernicima približio tajnu netruležnosti svetitelja i večnog života:
– Blagodat Božija, koja na svakoj svetoj liturgiji silazi na sve nas i na svete darove, prožima i duše svetitelja, pa i njihova tela postaju ispunjena tom blagodaću, podražavajući buduće telo nakon Vaskrsenja. Zbog toga tela svetitelja ne trunu, već izlivaju blagoprijatni miris.
Vladika je naglasio da su mošti Svetog kralja Milutina i danas netruležne i da se čuvaju u hramu Svete Nedelje u Sofiji, te da je milošću Božijom i trudom vernih ljudi, odežda kojom su mošti bile obučene proteklu godinu dana, doneta u Miloševac.
– Kroz ovaj dragoceni dar, Sveti kralj Milutin nam je postao svakodnevno prisutan – zaključio je vladika Jerotej, prenoseći vernicima osećaj duhovne blizine sa svetiteljem koji je kroz vekove gradio crkve, manastire i duhovne mostove među ljudima.
Na kraju Svete liturgije episkop Jerotej je dodelio Arhijerejsku gramatu priznanja Željku Joviću iz Beograda, rodom iz Miloševca, koji je svojim zalaganjem omogućio da odežde Svetog kralja Milutina stignu u rodni kraj njegovih predaka. Takođe, Arhijerejsku zahvalnicu primili su Vladimir i Mirko Babić iz Čačka, kao znak blagodarnosti Crkve za njihovu pobožnost i doprinos.
U Miloševcu se toga dana nije sabrao samo narod – sabrao se i duh predaka, svetitelja i svih onih koji u veri prepoznaju most između neba i zemlje. Donošenjem svetih odeždi Svetog kralja Milutina, mali hram Svetog Simeona Stolpnika postao je još jedno živo svedočanstvo da svetost ne poznaje granice ni vreme – ona se vraća onima koji je čuvaju verom i ljubavlju.
U trenucima kada čovek ostaje bez unutrašnjeg oslonca, reči shiarhimandrita Joanikija podsećaju na snagu koja deluje neprimetno - tiho sabira, leči i dopire dalje nego što možemo da sagledamo.
Jevanđeljska poruka otkriva šta čovek zaista može da izgubi dok juri za prolaznim stvarima, a snažna pouka iz svakodnevnog života upozorava koliko odlaganje duhovnog buđenja može biti kobno.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U Kasarskim Livadama služen je pomen Radu Ćiriću, a vladika Jerotej poručio da njegov život ostaje svedočanstvo hrišćanske hrabrosti i primer koji nadahnjuje generacije.
Svenoćno bogosluženje, pesma hilandarskih monaha i miris tamjana ispunili su lavru dok su poklonici iz raznih zemalja slavili svog ktitora koji je verom i delom utisnuo neizbrisiv pečat u srpsku istoriju i duhovnost
Jevanđeljska poruka otkriva šta čovek zaista može da izgubi dok juri za prolaznim stvarima, a snažna pouka iz svakodnevnog života upozorava koliko odlaganje duhovnog buđenja može biti kobno.
Od rimskog vojnika koji je postao svetac do imperija i vođa koji su u njemu tražili moć - trag ove svetinje vodi od Jerusalima do Beča, Vatikana i Jermenije, dok nauka još nije dala poslednju reč.
Susreti sa srpskim svetinjama i razgovori sa monaštvom pokreću lične odluke koje prevazilaze vojnu misiju – jedan od njih već se priprema za krštenje u manastiru Draganac.
U nekoliko pažljivo biranih rečenica otvoren je prostor za razumevanje i priznanje duhovnog truda. Istovremeno, podseća se da poštovanje ne poznaje granice među ljudima.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Od rimskog vojnika koji je postao svetac do imperija i vođa koji su u njemu tražili moć - trag ove svetinje vodi od Jerusalima do Beča, Vatikana i Jermenije, dok nauka još nije dala poslednju reč.
Mnogi vernici ne znaju da morski plodovi bez kičme, poput lignji, nisu zabranjeni u danima posta na ulju – isprobajte tradicionalni recept koji spaja post i gozbu.