Na praznik Svetog Prohora Pčinjskog vernici su se sabrali na svetoj liturgiji koju je služio episkop šabački Jerotej.
U hramu posvećenom Svetom Simeonu Stolpniku u Miloševcu, na praznik Svetog Prohora Pčinjskog, održana je Sveta arhijerejska liturgija, koju je služio episkop šabački Jerotej. Povod ovom sabranju bila je dolazak odeždi Svetog kralja Milutina, velikog ktitora i svetitelja iz loze Nemanjića, čije su svete mošti vekovima čuvane u Sofiji.
Liturgija je protekla u duhu dubokog bogosluženja i zahvalnosti, a vladici Jeroteju sasluživao je arhimandrit Mardarije, iguman Manastira Poganovo, sa sveštenstvom Eparhije šabačke. Vernici iz Miloševca i okolnih mesta sabrali su se da zajedno uznesu molitvu i dotaknu se blagodati svetinje, osećajući da je kroz odežde Svetog kralja Milutina u njihov hram stigla nebeska prisutnost.
Foto: SPC
"Gde su svetinje, tu je i sam svetitelj"
U svojoj nadahnutoj besedi episkop Jerotej je podsetio vernike na duboku vezu između svetitelja i predmeta koji su ih okruživali:
– Danas se molitveno sećamo Svetog kralja Milutina, iako se on ne slavi na današnji dan, a razlog tome je što su ovde, u Hram Svetog Simeona Stolpnika, donete svete odežde koje su bile na njemu. Iz najstarije hrišćanske tradicije znamo da gde su predmeti i odeća vezani za svetitelja, tamo je i sam taj svetitelj prisutan – rekao je vladika.
Foto: SPC
Govoreći o blagodati koja prožima svete predmete, vladika Jerotej je vernicima približio tajnu netruležnosti svetitelja i večnog života:
– Blagodat Božija, koja na svakoj svetoj liturgiji silazi na sve nas i na svete darove, prožima i duše svetitelja, pa i njihova tela postaju ispunjena tom blagodaću, podražavajući buduće telo nakon Vaskrsenja. Zbog toga tela svetitelja ne trunu, već izlivaju blagoprijatni miris.
Vladika je naglasio da su mošti Svetog kralja Milutina i danas netruležne i da se čuvaju u hramu Svete Nedelje u Sofiji, te da je milošću Božijom i trudom vernih ljudi, odežda kojom su mošti bile obučene proteklu godinu dana, doneta u Miloševac.
– Kroz ovaj dragoceni dar, Sveti kralj Milutin nam je postao svakodnevno prisutan – zaključio je vladika Jerotej, prenoseći vernicima osećaj duhovne blizine sa svetiteljem koji je kroz vekove gradio crkve, manastire i duhovne mostove među ljudima.
Na kraju Svete liturgije episkop Jerotej je dodelio Arhijerejsku gramatu priznanja Željku Joviću iz Beograda, rodom iz Miloševca, koji je svojim zalaganjem omogućio da odežde Svetog kralja Milutina stignu u rodni kraj njegovih predaka. Takođe, Arhijerejsku zahvalnicu primili su Vladimir i Mirko Babić iz Čačka, kao znak blagodarnosti Crkve za njihovu pobožnost i doprinos.
U Miloševcu se toga dana nije sabrao samo narod – sabrao se i duh predaka, svetitelja i svih onih koji u veri prepoznaju most između neba i zemlje. Donošenjem svetih odeždi Svetog kralja Milutina, mali hram Svetog Simeona Stolpnika postao je još jedno živo svedočanstvo da svetost ne poznaje granice ni vreme – ona se vraća onima koji je čuvaju verom i ljubavlju.
Dok se rasprave najčešće vode oko marama i kapa, sveštenik pri hramu Svetog Ilije na Mirijevu objašnjava zašto upadljiva garderoba, neprimerene boje i zanemarivanje crkvenog bontona mnogo češće dovode do opomena u hramu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
U Kasarskim Livadama služen je pomen Radu Ćiriću, a vladika Jerotej poručio da njegov život ostaje svedočanstvo hrišćanske hrabrosti i primer koji nadahnjuje generacije.
Svenoćno bogosluženje, pesma hilandarskih monaha i miris tamjana ispunili su lavru dok su poklonici iz raznih zemalja slavili svog ktitora koji je verom i delom utisnuo neizbrisiv pečat u srpsku istoriju i duhovnost
Nakon godina nejasnih sudskih upisa i institucionalnih borbi, federalni sud priznao je istorijsko vlasništvo nad Sabornom crkvom Presvete Bogorodice, što se tumači kao važan signal za rešavanje i drugih otvorenih imovinskih pitanja SPC u BiH.
Na liturgiji u hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Mladenovcu, mitropolit šumadijski govorio o borbi sa strastima, smislu posta i pokajanju kao ličnom preokretu, a ne spoljašnjoj navici.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Manastiri koje su podizali srpski vladari, knjige pisane na srpskom i zadužbine koje su čuvale narod bez države danas se gotovo ne pominju, a većina hodočasnika i ne zna čijim stopama hoda.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
U besedi za sredu Sedmice Bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vraća pogled na mesto gde se život ne produžava strahom i brigom, već smirenjem.