Na praznik Svetog Prohora Pčinjskog vernici su se sabrali na svetoj liturgiji koju je služio episkop šabački Jerotej.
U hramu posvećenom Svetom Simeonu Stolpniku u Miloševcu, na praznik Svetog Prohora Pčinjskog, održana je Sveta arhijerejska liturgija, koju je služio episkop šabački Jerotej. Povod ovom sabranju bila je dolazak odeždi Svetog kralja Milutina, velikog ktitora i svetitelja iz loze Nemanjića, čije su svete mošti vekovima čuvane u Sofiji.
Liturgija je protekla u duhu dubokog bogosluženja i zahvalnosti, a vladici Jeroteju sasluživao je arhimandrit Mardarije, iguman Manastira Poganovo, sa sveštenstvom Eparhije šabačke. Vernici iz Miloševca i okolnih mesta sabrali su se da zajedno uznesu molitvu i dotaknu se blagodati svetinje, osećajući da je kroz odežde Svetog kralja Milutina u njihov hram stigla nebeska prisutnost.
Foto: SPC
"Gde su svetinje, tu je i sam svetitelj"
U svojoj nadahnutoj besedi episkop Jerotej je podsetio vernike na duboku vezu između svetitelja i predmeta koji su ih okruživali:
– Danas se molitveno sećamo Svetog kralja Milutina, iako se on ne slavi na današnji dan, a razlog tome je što su ovde, u Hram Svetog Simeona Stolpnika, donete svete odežde koje su bile na njemu. Iz najstarije hrišćanske tradicije znamo da gde su predmeti i odeća vezani za svetitelja, tamo je i sam taj svetitelj prisutan – rekao je vladika.
Foto: SPC
Govoreći o blagodati koja prožima svete predmete, vladika Jerotej je vernicima približio tajnu netruležnosti svetitelja i večnog života:
– Blagodat Božija, koja na svakoj svetoj liturgiji silazi na sve nas i na svete darove, prožima i duše svetitelja, pa i njihova tela postaju ispunjena tom blagodaću, podražavajući buduće telo nakon Vaskrsenja. Zbog toga tela svetitelja ne trunu, već izlivaju blagoprijatni miris.
Vladika je naglasio da su mošti Svetog kralja Milutina i danas netruležne i da se čuvaju u hramu Svete Nedelje u Sofiji, te da je milošću Božijom i trudom vernih ljudi, odežda kojom su mošti bile obučene proteklu godinu dana, doneta u Miloševac.
– Kroz ovaj dragoceni dar, Sveti kralj Milutin nam je postao svakodnevno prisutan – zaključio je vladika Jerotej, prenoseći vernicima osećaj duhovne blizine sa svetiteljem koji je kroz vekove gradio crkve, manastire i duhovne mostove među ljudima.
Na kraju Svete liturgije episkop Jerotej je dodelio Arhijerejsku gramatu priznanja Željku Joviću iz Beograda, rodom iz Miloševca, koji je svojim zalaganjem omogućio da odežde Svetog kralja Milutina stignu u rodni kraj njegovih predaka. Takođe, Arhijerejsku zahvalnicu primili su Vladimir i Mirko Babić iz Čačka, kao znak blagodarnosti Crkve za njihovu pobožnost i doprinos.
U Miloševcu se toga dana nije sabrao samo narod – sabrao se i duh predaka, svetitelja i svih onih koji u veri prepoznaju most između neba i zemlje. Donošenjem svetih odeždi Svetog kralja Milutina, mali hram Svetog Simeona Stolpnika postao je još jedno živo svedočanstvo da svetost ne poznaje granice ni vreme – ona se vraća onima koji je čuvaju verom i ljubavlju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Uspenje svete Ane, majke Presvete Bogorodice, po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobni Dometije. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog pape Siksta II, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Na skupu pro-LGBT katoličke organizacije u Meksiku, biskup Vera Lopes rekao je da seksualna orijentacija pripada ljudskoj prirodi, što je otvorilo raspravu o granicama pastoralnog pristupa i tradicionalnog crkvenog učenja.
Lopovi odneli mošti Svetog Martina Turskog iz hrama u Nemačkoj, a iza njih ostali razbijeno staklo i tragovi koji bi mogli pomoći istražiteljima da otkriju identitet osumnjičenih.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Nakon glasina o ukidanju bogosluženja i optužbi koje su se sa mreža prelile na teren, jerej iz Loznice objašnjava kako je nastala zabuna i zašto vernici, po crkvenom poretku, ne traže rešenja na ulici.
U Kasarskim Livadama služen je pomen Radu Ćiriću, a vladika Jerotej poručio da njegov život ostaje svedočanstvo hrišćanske hrabrosti i primer koji nadahnjuje generacije.
Na praznik Blage Marije mitropolit Atanasije osveštao je zemljište za budući hram i poručio da će ova svetinja biti svedočanstvo Hristove pobede nad smrću i mesto okupljanja budućih pokolenja.
Episkop bihaćko-petrovački ukazao na zavetnu ulogu Crkve u čuvanju uspomene na stradale, obnavljanju svetinja i prenošenju svedočanstva o stradanju srpskog naroda kroz molitvu i dela.
Patrijarh srpski istakao je da sećanje na nevine žrtve mora biti prožeto molitvom i ljubavlju, a ne mržnjom, i pozvao narod da u veri pronađe snagu za zajedništvo i nadu.
U saopštenju Mitropolija crnogorsko-primorska odbacila je navode o nestanku predmeta iz manastirske riznice i iznela detalje o pregledu zbirke, ranijim krađama i mogućim razlozima neslaganja u evidenciji.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.