Posle gotovo tri decenije tišine, zvona su ponovo prizvala molitvu u hramu Svetog Nikole u selu Ljubižda, nedaleko od Prizrena. Liturgija, prva nakon 27 godina, nije bila samo bogosluženje – bila je povratak pamćenja, dostojanstva i nade naroda koji je sa ovog prostora nasilno rasut, ali ne i iščupan iz svog duhovnog korena.
U Ljubiždi, selu čije ime danas više živi u sećanjima raseljenih nego u svakodnevici, organizovana je akcija čišćenja porte i crkve Svetog Nikole. Nakon toga usledili su osvećenje vode i zajednička molitva. Sve je učinjeno uz blagoslov paroha prizrenskog, oca Jovana Radića, a na inicijativu ljudi koji su, iako godinama daleko, ovaj hram nosili u sebi.
Hram natopljen suzama i molitvama
Otac Jovan je, obraćajući se okupljenima, podsetio da je upravo blagodat Božija ono što iznova okuplja zajednicu, čak i onda kada se čini da je sve izgubljeno.
- Neka je na zdravlje i na spasenje današnji dan kada smo se sabrali ovde u ovom hramu u kojem su se molili naši preci koji su živeli u ovom selu Ljubižda, u Hramu Svetog Nikolaja arhiepiskoga Mirlikijskog Čudotvorca. Nažalost, ovaj hram, kao i mnogi drugi hramovi u ovom selu i ovoj okolini, postradao je tokom prethodnih ratova. Ali, eto, opet blagodat i milost Božija nas je ponovo sabrala - rekao je paroh, dodavši da je ovaj hram „natopljen suzama i molitvama Svetom Nikolaju“.
Poruka koja nadilazi jedan crkveni dan
Za Srbe na Kosovu i Metohiji, ovakvi trenuci imaju težinu daleko veću od jednog dana u crkvenom kalendaru. Povratak liturgije u Ljubiždu znači potvrdu da svetinje nisu zaboravljene, da raseljeni nisu odustali i da je veza sa precima jača od godina pustošenja i stradanja. Svako zapaljeno kandilo i svaka izgovorena molitva ovde su tiha, ali postojana poruka opstanka.
Kako je saopštila Srpska pravoslavna crkvena opština Prizren, uz Božiju pomoć i želju raseljenih meštana, u planu je da se za praznik Svetog Nikole ponovo okupi narod u Ljubiždi i obnovi praznovanje ovog velikog svetitelja u hramu njemu posvećenom. Najavljen je i početak radova na obnovi same svetinje.
Liturgija posle 27 godina nije zatvorila jedno poglavlje – otvorila je novo. U hramu Svetog Nikole, među zidovima koji pamte i stradanje i molitvu, ponovo se čula reč koja okuplja. Za Srbe na Kosovu i Metohiji to je znak da povratak ne počinje korakom, već molitvom.
Posle još jednog nasrtaja na hram u sredini gde Srba jedva da je ostalo, iz Eparhije raško-prizrenske stiže oštro upozorenje o kontinuiranom zastrašivanju.
Iz pravoslavne crkve u severnom delu Kosovske Mitrovice nepoznati počinioci odneli priloge vernika, istraga je u toku.
Izgradnja monaškog konaka iskorišćena je za optužbe protiv Srpske pravoslavne crkve i opštine Gračanica, uz narativ o "zaštiti kulturnog nasleđa" koji dolazi iz sredine u kojoj su crkve paljene.
Nakon niza tvrdnji o"„selidbi" i navodnoj nelegalnoj izgradnji, Eparhija raško-prizrenska prvi put sistematski iznosi odluke Sabora, zakonske dozvole i stručna mišljenja, odbacujući optužbe koje su uzburkale javnost.