DANICA CRNOGORČEVIĆ SE OGLASILA - Dolazi na Kosovo i Metohiju, OTKRIVEN i povod: "Bože zdravlja da zajedno proslavimo"
"Veoma se radujem! Vidimo se, Bože zdravlja da zajedno proslavimo slavu manastira Svetih Arhangela na Kosovu i Metohiji."
Kako javljaju naši novinari, koji se nalaze u porti svetinje, veliki broj Srba je došao iz različitih krajeva i sve vrvi od srpskog roda, još od ranih jutarnjih sati.
Manastir Svetih Arhangela kod Prizrena i ove godine svečano i dostojanstveno proslavlja svoju hramovnu slavu. Na mestu gde je car Dušan podigao svoju zadužbinu, u subotu, 26. jula, okupio se verni narod da zajedno sa bratijom manastira uznese molitve Gospodu.
Portal religija.rs prati ovaj uzvišeni događaj.
Posle jutrenja, liturgija je započela u 8.00 časova, a nakon bogosluženja predviđen je i crkveno-narodni sabor.
Starešina manastira Sveti Arhangeli kod Prizrena - iguman Mihailo je ranije pozvao srpski narod da svojim prisustvom uveliča ovaj veliki događaj.
- Zapevajmo svi zajedno, neka propeva Bistrica, ali da nikoga ne povredimo - rekao je iguman tada i najavio bogat kulturno-duhovni program nakon liturgije.
Govoreći o životu u manastiru, otac Mihailo naglašava da bratija Svetih Arhangela nastoji da njihova svetinja bude dom za svakog čoveka, bio on dobronameran ili nedobronameran, ispunjavajući Gospodnju zapovest o ljubavi prema bližnjima:
- Radujmo se svakom čoveku i svoju radost pokažimo primerom: lepom rečju, osmehom, čašom vode i svojom ljubavlju. Imajmo poverenja u Boga. Ne bih mogao ni jedan dan da provedem na Kosovu i Metohiji da ne živim na ovaj način. Koliko god da su velika iskušenja, prepustimo u molitvi svoje živote Bogu i zamolimo ga da on upravlja životima nas i naših bližnjih. Bog od nas to i hoće. Ukoliko se više budemo oslanjali na Boga, i naš život će biti jednostavniji - poručio je otac Mihailo, pozivajući verni narod u Dušanove Arhangele sa molitvom da Bog pomogne svima, pa i nama.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Manastir Sveti Arhangeli podignut je na mestu jedne starije crkve, a građen je od 1343. do 1352. godine, kao zadužbina cara Dušana.
Kako i priliči monumentalnoj zadužbini najmoćnijeg balkanskog vladara onog doba, u njemu je živelo oko dvesta monaha sa prvim igumanom, blaženim mitropolitom Jakovom, koji se starao o izgradnji manastira.
Manastirska dobra prostirala su se od Šarplanine do Jadranskog mora. Car je osnivačkom poveljom Svetim Arhangelima poklonio 93 sela, rudnik gvožđa u Toplici, plodnu zemlju i vinograde.
Prihodi od bogatog prizrenskog trga pripadali su manasitiru, ulje je stizalo iz Bara, a riba iz Skadarskog i Plavskog jezera.
U glavnoj manastirskoj crkvi sahranjen je car Dušan, a pomirenje Srpske crkve i Carigradske patrijaršije, koje se dogodilo u manastiru, najznačajniji je događaj nakon Dušanove smrti..Istoričar Konstantin Jireček piše da su 1375. godine, posle izmirenja srpske i grčke crkve, izaslanici obeju crkava održali službu na grobu cara Dušana i skinuli anatemu sa njega, cara Uroša i patrijaraha Joanikija i Save. Jedno vreme je u manastiru boravio sveti Jefrem, srpski patrijarh u vreme Kosovskog boja.
U periodu nakon dolaska Turaka na Balkan, o životu manastira nema mnogo podataka. Padom Prizrena 1455. godine, manastir je zauzet i oštećen. Retki istorijski izvori i arheološka istraživanja kazuju da čitav kompleks propada, a od druge polovine 16. veka počinje njegovo temeljno rušenje. Crkvu je potpuno porušio Sinan paša, a materijal sa uništenog manastira koristio je 1615. godine za izgradnju svoje džamije u Prizrenu.
Napušten, sravnjen sa zemljom i zasut plavinom, spomenik je u takvom stanju ostao tri veka. Za sve to vreme, narod ga nikada nije izgubio iz pamćenja. I u tim smutnim vremenima na ruševinama su se okupljali Srbi dva puta godišnje, o letnjem i jesenjem Svetom Arhangelu, čuvajući srednjovekovnu tradiciju o sabo-rima u Prizrenu, od kojih su se dva održavala i tada u arhangelskom manastiru.
Dr Radoslav Grujić je 1927. godine izvršio obimna istraživanja i otkopavanja manastira, a nađeni materijal preneo je u današnji Arheološki muzej u Skoplju. Posle Drugog svetskog rata, sedamdesetih godina prošlog veka, obavljeni su obimni konzervatorski i restauratorski radovi, tako da su zaštićeni temelji i delovi zidova.
BONUS VIDEO: Presvlačenje moštiju Svetog Zosima u manastiru Tumane 2025.
"Veoma se radujem! Vidimo se, Bože zdravlja da zajedno proslavimo slavu manastira Svetih Arhangela na Kosovu i Metohiji." U svojoj besedi, otac Mihailo je poručio da su meštani Starog Grackog stradali samo zato što su nosili srpsko ime i prezime, što su sakupljali svoju letinu od koje su prehranjivali svoje porodice kako bi opstali na ovoj zemlji. Na slavi u manastiru Svete Nedelje, mitropolit raško-prizrenski poslao snažnu poruku o veri koja isceljuje, svetinji koja ne sme biti zaboravljena i ljubavi Hristovoj koja okuplja Srbe vekovima. Dok se srpski narod na Kosmetu suočava s pritiscima i neizvesnošću, arhimandrit Mihailo šalje snažnu poruku mira i opreza i ističe da će slava biti obeležena molitvom i sabornim duhom, daleko od sukoba i podela.
Manastir Svetih Arhangela kod Prizrena - svetinja koja odoleva vremenu


DANICA CRNOGORČEVIĆ SE OGLASILA - Dolazi na Kosovo i Metohiju, OTKRIVEN i povod: "Bože zdravlja da zajedno proslavimo"
26 GODINA OD KRVAVE ŽETVE, NAJMLAĐA ŽRTVA IMALA 17 GODINA: Narod se okupio u znak sećanja na srpske žrtve (VIDEO)
SRCE PRIZRENA KUCALO ZA SVETU NEDELJU! Snažne reči vladike Teodosija na Kosovu: “Ovaj manastir mora biti svetlost svima!”
“MORAMO VODITI RAČUNA O POSLEDICAMA”: Iguman manastira Svetih Arhangela otkriva zašto su morali da otkažu koncert Danice Crnogorčević na manastirskoj slavi
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
U Patrijaršiji SPC potpisan je Memorandum o osnivanju Univerziteta koji će spojiti teološke studije sa medicinom, pravom, umetnošću i tehničkim naukama, dok je patrijarh srpski poručio da obrazovanje mora da oblikuje i čoveka, a ne samo stručnjaka.
U prestonicu stižu relikvije neprocenjive vrednosti, vezane za Svetog Savu i najdublje slojeve srpske tradicije, uoči izložbe koja će trajati do sredine leta i koja se već najavljuje kao događaj koji prevazilazi uobičajene kulturne okvire.
Mnogi su pešačili do Ostroga kako bi se poklonili moštima Svetog Vasilija, dok su poruke sa liturgije i svedočenja vernika još jednom pokazali zašto je ova svetinja jedno od najvažnijih mesta pravoslavlja.
Nakon transplantacije jetre u Istanbulu, uprkos ogromnoj žrtvi prijatelja koji je pokušao da mu spasi život donacijom organa, jerej Bogdan Stjepanović okončao je svoj ovozemaljski život.
Predstojatelj Srpske pravoslavne crkve uputio je snažnu i emotivnu čestitku u kojoj ističe duhovno zajedništvo, istorijsku povezanost i poruku koja je odjeknula širom pravoslavnog sveta.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Od siromašnog dečaka iz Hercegovine do ostroškog čudotvorca čije mošti posećuju pravoslavci, katolici i muslimani — život Svetog Vasilija Ostroškog ostao je simbol istrajnosti, vere i nade u najtežim vremenima.
Predstojatelj Srpske pravoslavne crkve uputio je snažnu i emotivnu čestitku u kojoj ističe duhovno zajedništvo, istorijsku povezanost i poruku koja je odjeknula širom pravoslavnog sveta.
U molitvi upućenoj jednom od najvoljenijih srpskih svetitelja sabrane su nade, zahvalnosti i molbe koje vernici izgovaraju u najtežim životnim trenucima, tražeći mir u duši, zdravlje i duhovnu podršku.