"Veoma se radujem! Vidimo se, Bože zdravlja da zajedno proslavimo slavu manastira Svetih Arhangela na Kosovu i Metohiji."
Danica Crnogorčević, popadija i etno umetnica čije su pesme stekle veliku popularnost i van granica Balkana, tačnije svuda gde se govori srpski jezik, održala je stotine nastupa u Crnoj Gori, Republici Srbiji, Bosni i Hercegovini, kao i u dijaspori.
Ona je na svom Fejsbuk profilu poručila da uskoro dolazi u Srbiju, tačnije na sam jug - Kosmet.
"Draga braćo i sestre, na poziv našeg dragog igumana Mihaila, povodom hramovne slave, 26. jula, manastira Svetih Arhangela kod Prizrena, imaću čast da nastupim u porti manastira.
Veoma se radujem! Vidimo se, Bože zdravlja da zajedno proslavimo slavu manastira Svetih Arhangela na Kosovu i Metohiji.", poručila je na svom Fejsbuk profilu Danica Crnogorčević.
Čuvena svetinja na Kosmetu
Wikipedia/Sonaz
Manastir Sveti Arhangeli udaljen je tri kilometra od Prizrena. Podignut je u klisuri reke Bistrice, na temeljima starije crkve u periodu 1343 – 1352. godine, kao zadužbina cara Dušana. Po završetku izgradnje car Dušan je izdao povelju kojom je darivao svetinju sa 93 sela i svakim drugim dobrima. Nakon smrti 1355. godine, njegovo telo je preneto i sahranjeno u katolikonu posvećenom Svetim Arhanđelima Mihailu i Gavrilu.
Kroz istoriju o manastiru nema mnogo pisanih podataka. Konstantin Jiriček navodi da je nakon izmirenja srpske i grčke crkve 1375. godine, sveštenstvo obeju crkava održalo službu nad Dušanovim grobom i skinulo anatemu sa njega, njegovog sina cara Uroša i patrijarha Joanikija. Osvajanjem Prizrena 1455. godine Turci su manastiru naneli veliku štetu. Tesani kamen sa svetinje korišćen je za izgradnju džamije u Prizrenu.
Svetinja je u tišini, lišena molitve i pojanja u slavu neba čekala trenutak svoga Vaskrsenja. Godine 1927. akademik Radoslav Grujić izvršio je otkopavanje manastira i preneo nađeni materijal u Arheološki muzej u Skoplju. Tek sedamdesetih godina prošlog veka zaštićeni su temelji i sačuvani delovi zidova.
Crkva je bila oblika upisanog krsta sa tri oltarske apside. Njene dimenzije 28,5 h 16,75 metara ukazuju na monumentalni hram, čije su fasade bile obložene belim i crvenim mermerom. Crkvu je krasio kameni ikonostas, predivan mozaički pod, a unutrašnje zidove freskopis. Godine 1998. carski manastir je dočekao da se u njemu ponovo vaspostavi monaški život.
BONUS VIDEO: Popadija Višnja Kostić o životu pod lupom Crkve i Boga!
Kroz duhovnu muziku, ova umetnica anđeoskog glasa nas podseća na snagu ljubavi, vere i zajedništva kao temelja za očuvanje porodice u izazovnim vremenima.
Ivan Crnogorčevića je sveštenik, a njegova supruga etno-pevačica Danica je izvela numeru koja je obišla čitav svet. Njihov brak je jedinstven, a ljubav prema Bogu ih je spojila.
Neobičan specijalitet iz starih monaških rukopisa pokazuje da su manastirske kuhinje nekada bile mesta u kojima su nastajali iznenađujuće zanimljivi ukusi.
Misa u crkvi San Karlo al Lacareto održana je povodom praznika Presvetog Srca Isusovog, ali je pažnju javnosti privukla zbog duginih boja, spornog natpisa na majici učesnika i rasprava o promenama u delu Crkve u Italiji.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Umesto da ćuti na pklevete, pevačica duhovne muzike javno je otkrila kako zaista živi sa porodicom i pozvala vernike i poštovaoce na koncert koji priprema u Beogradu.
U ekskluzivnom intervjuu, starešina manastira Svetih arhangela kod Prizrena govori o duhovnoj snazi, teškim iskušenjima i rastućem značaju manastira za Srbe na Kosovu i Metohiji.
Dok se srpski narod na Kosmetu suočava s pritiscima i neizvesnošću, arhimandrit Mihailo šalje snažnu poruku mira i opreza i ističe da će slava biti obeležena molitvom i sabornim duhom, daleko od sukoba i podela.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U besedi za utorak 3. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači biblijsku sliku o čoveku koji sigurnost gradi na pogrešnom temelju i zato sopstveni mir pretvara u put ka propasti.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Lukilijana i druge s njim po starom, i Svetog Tihona Amatuntskog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Franje Regisa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka protojereja Valerijana Krečetova otkriva kako se duhovni život ne urušava naglo, već kroz male prekide koji deluju bezazleno, ali vremenom menjaju sve, i zašto je povratak moguć samo kroz upornost bez odlaganja.