"Veoma se radujem! Vidimo se, Bože zdravlja da zajedno proslavimo slavu manastira Svetih Arhangela na Kosovu i Metohiji."
Danica Crnogorčević, popadija i etno umetnica čije su pesme stekle veliku popularnost i van granica Balkana, tačnije svuda gde se govori srpski jezik, održala je stotine nastupa u Crnoj Gori, Republici Srbiji, Bosni i Hercegovini, kao i u dijaspori.
Ona je na svom Fejsbuk profilu poručila da uskoro dolazi u Srbiju, tačnije na sam jug - Kosmet.
"Draga braćo i sestre, na poziv našeg dragog igumana Mihaila, povodom hramovne slave, 26. jula, manastira Svetih Arhangela kod Prizrena, imaću čast da nastupim u porti manastira.
Veoma se radujem! Vidimo se, Bože zdravlja da zajedno proslavimo slavu manastira Svetih Arhangela na Kosovu i Metohiji.", poručila je na svom Fejsbuk profilu Danica Crnogorčević.
Čuvena svetinja na Kosmetu
Wikipedia/Sonaz
Manastir Sveti Arhangeli udaljen je tri kilometra od Prizrena. Podignut je u klisuri reke Bistrice, na temeljima starije crkve u periodu 1343 – 1352. godine, kao zadužbina cara Dušana. Po završetku izgradnje car Dušan je izdao povelju kojom je darivao svetinju sa 93 sela i svakim drugim dobrima. Nakon smrti 1355. godine, njegovo telo je preneto i sahranjeno u katolikonu posvećenom Svetim Arhanđelima Mihailu i Gavrilu.
Kroz istoriju o manastiru nema mnogo pisanih podataka. Konstantin Jiriček navodi da je nakon izmirenja srpske i grčke crkve 1375. godine, sveštenstvo obeju crkava održalo službu nad Dušanovim grobom i skinulo anatemu sa njega, njegovog sina cara Uroša i patrijarha Joanikija. Osvajanjem Prizrena 1455. godine Turci su manastiru naneli veliku štetu. Tesani kamen sa svetinje korišćen je za izgradnju džamije u Prizrenu.
Svetinja je u tišini, lišena molitve i pojanja u slavu neba čekala trenutak svoga Vaskrsenja. Godine 1927. akademik Radoslav Grujić izvršio je otkopavanje manastira i preneo nađeni materijal u Arheološki muzej u Skoplju. Tek sedamdesetih godina prošlog veka zaštićeni su temelji i sačuvani delovi zidova.
Crkva je bila oblika upisanog krsta sa tri oltarske apside. Njene dimenzije 28,5 h 16,75 metara ukazuju na monumentalni hram, čije su fasade bile obložene belim i crvenim mermerom. Crkvu je krasio kameni ikonostas, predivan mozaički pod, a unutrašnje zidove freskopis. Godine 1998. carski manastir je dočekao da se u njemu ponovo vaspostavi monaški život.
BONUS VIDEO: Popadija Višnja Kostić o životu pod lupom Crkve i Boga!
Kroz duhovnu muziku, ova umetnica anđeoskog glasa nas podseća na snagu ljubavi, vere i zajedništva kao temelja za očuvanje porodice u izazovnim vremenima.
Ivan Crnogorčevića je sveštenik, a njegova supruga etno-pevačica Danica je izvela numeru koja je obišla čitav svet. Njihov brak je jedinstven, a ljubav prema Bogu ih je spojila.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
U besedi za 27. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ochridski i Žički objašnjava kako raznovrsna zvanja oblikuju telo Crkve i vode verne ka spasenju.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Strah od nerazumevanja često zaustavlja vernike, ali jedna mudrost optinskog monaha pokazuje kako strpljenje i smirenje otvaraju vrata duhovnog mira i Božije blagodati.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Umesto da ćuti na pklevete, pevačica duhovne muzike javno je otkrila kako zaista živi sa porodicom i pozvala vernike i poštovaoce na koncert koji priprema u Beogradu.
U ekskluzivnom intervjuu, starešina manastira Svetih arhangela kod Prizrena govori o duhovnoj snazi, teškim iskušenjima i rastućem značaju manastira za Srbe na Kosovu i Metohiji.
Dok se srpski narod na Kosmetu suočava s pritiscima i neizvesnošću, arhimandrit Mihailo šalje snažnu poruku mira i opreza i ističe da će slava biti obeležena molitvom i sabornim duhom, daleko od sukoba i podela.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
U besedi za 27. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ochridski i Žički objašnjava kako raznovrsna zvanja oblikuju telo Crkve i vode verne ka spasenju.
Strah od nerazumevanja često zaustavlja vernike, ali jedna mudrost optinskog monaha pokazuje kako strpljenje i smirenje otvaraju vrata duhovnog mira i Božije blagodati.
Protinica Olga Jurevič otvoreno govori o preprekama koje stoje na putu ka odluci o sklapanju braka: od sumnje u izbor partnera do bojazni od ličnog sloma, i otkriva kojim putem se dolazi do sigurnosti, zrelosti i prave bliskosti.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.