Duhovna riznica 14.07.2025 | 09:49

DANICA CRNOGORČEVIĆ SE OGLASILA - Dolazi na Kosovo i Metohiju, OTKRIVEN i povod: "Bože zdravlja da zajedno proslavimo"

Slika Autora
Izvor: religija.rs
DANICA CRNOGORČEVIĆ SE OGLASILA - Dolazi na Kosovo i Metohiju, OTKRIVEN i povod: "Bože zdravlja da zajedno proslavimo"
Facebook/Danica Crnogorčević/Wikipedia/Sonaz

"Veoma se radujem! Vidimo se, Bože zdravlja da zajedno proslavimo slavu manastira Svetih Arhangela na Kosovu i Metohiji."

Danica Crnogorčević, popadija i etno umetnica čije su pesme stekle veliku popularnost i van granica Balkana, tačnije svuda gde se govori srpski jezik, održala je stotine nastupa u Crnoj Gori, Republici Srbiji, Bosni i Hercegovini, kao i u dijaspori.

 

 

Ona je na svom Fejsbuk profilu poručila da uskoro dolazi u Srbiju, tačnije na sam jug - Kosmet.

"Draga braćo i sestre, na poziv našeg dragog igumana Mihaila, povodom hramovne slave, 26. jula, manastira Svetih Arhangela kod Prizrena, imaću čast da nastupim u porti manastira. 

Veoma se radujem! Vidimo se, Bože zdravlja da zajedno proslavimo slavu manastira Svetih Arhangela na Kosovu i Metohiji.", poručila je na svom Fejsbuk profilu Danica Crnogorčević.

Čuvena svetinja na Kosmetu

Wikipedia/Sonaz
 

Manastir Sveti Arhangeli udaljen je tri kilometra od Prizrena. Podignut je u klisuri reke Bistrice, na temeljima starije crkve u periodu 1343 – 1352. godine, kao zadužbina cara Dušana. Po završetku izgradnje car Dušan je izdao povelju kojom je darivao svetinju sa 93 sela i svakim drugim dobrima. Nakon smrti 1355. godine, njegovo telo je preneto i sahranjeno u katolikonu posvećenom Svetim Arhanđelima Mihailu i Gavrilu.

Kroz istoriju o manastiru nema mnogo pisanih podataka. Konstantin Jiriček navodi da je nakon izmirenja srpske i grčke crkve 1375. godine, sveštenstvo obeju crkava održalo službu nad Dušanovim grobom i skinulo anatemu sa njega, njegovog sina cara Uroša i patrijarha Joanikija. Osvajanjem Prizrena 1455. godine Turci su manastiru naneli veliku štetu. Tesani kamen sa svetinje korišćen je za izgradnju džamije u Prizrenu.

Svetinja je u tišini, lišena molitve i pojanja u slavu neba čekala trenutak svoga Vaskrsenja. Godine 1927. akademik Radoslav Grujić izvršio je otkopavanje manastira i preneo nađeni materijal u Arheološki muzej u Skoplju. Tek sedamdesetih godina prošlog veka zaštićeni su temelji i sačuvani delovi zidova.

Crkva je bila oblika upisanog krsta sa tri oltarske apside. Njene dimenzije 28,5 h 16,75 metara ukazuju na monumentalni hram, čije su fasade bile obložene belim i crvenim mermerom. Crkvu je krasio kameni ikonostas, predivan mozaički pod, a unutrašnje zidove freskopis. Godine 1998. carski manastir je dočekao da se u njemu ponovo vaspostavi monaški život. 

BONUS VIDEO: Popadija Višnja Kostić o životu pod lupom Crkve i Boga!