Instagram/danica_crnogorcevicOtac ivan Crnogorčević sa suprugom Danicom
Ivan Crnogorčevića je sveštenik, a njegova supruga etno-pevačica Danica je izvela numeru koja je obišla čitav svet. Njihov brak je jedinstven, a ljubav prema Bogu ih je spojila.
Danica Crnogorčević postala je poznata široj javnosti nakon pevanja pesme "Veseli se srpski rode", čiji stihovi su obišli čitav svet. Ova pevačica duhovnih i etno pesama u braku je sa đakonom Ivanom Crnogorčevićem i u toj zajednici imaju četvoro dece.
Usmerenost na veru i poštovanje Boga je ovaj par uputila ka bračnoj zajednici punoj poštovanja, u kojoj kreativnosti ne manjka.
Spajajući Daničin lep glas i đakonov dar za pisanje nastala je pomenuta pesma posvećena srpskom rodu i vanvremenskim svetinjama, koje treba da nam budu na umu svakodnevno - Od Gračanice, Studenice, Ravanice...
Međutim, retko ko zna kako je Ivana Crnogorčevića privukla vera, ali i to da mu je hodočšće na Ostrog promenilo život.
YT/ Даница Црногорчевић
Otac ivan Crnogorčević sa suprugom Danicom
- Otkad sam spoznao sebe, razmišljao sam o smislu života. To pitanje me je uvek tištilo, kako bi Dostojevski rekao: „To su tragična pitanja”, koja nekog susretnu sa 40 godina, a mene, na sreću, u ranoj mladosti. Shvatio sam da mora postojati nešto izvan onog što mi telesnim očima vidimo. Kršten sam kao dete u Srbiji, u Omoljici, odakle je moja majka, a u crkvu sam prvi put otišao s bakom, naučio molitvu “Oče naš” - kaže i dodaje:
- Kada sam završavao osnovnu školu, počeo sam da čitam Stari zavet, koji je za mene bio otkrovenje, i te priče su me ispunjavale i motivisale. Kroz njih sam shvatio da Bog postoji i učestvuje u našem realnom životu - ispričao je jednom prilikom Ivan.
Tanjug Strahunja Aćimović/wikipedia
Hodočašće na Ostrog mu promenilo život.
Kako objašnjava do duhovne tranformacija došlo je nakon što je 40 dan čitao Akatist Svetom Vasiliju.
- U srednjoj školi su nastavila da tinjaju stara pitanja. Jednog dana kada je išla litija do manastira Ostrog od Podgorice, bio sam druga godina srednje škole, zakasnio sam i rekao da sutra idem sam. Zaputio sam se peške od Podgorice ka Ostrogu, da bih od Bogetića nastavio bos, po starom narodnom običaju. Rekao sam: “Sveti Vasilije, ako mi ti ne otkriješ pravu istinu, neće niko" - rekao je sveštenik.
Poznanstvo na Ostrogu mu je promenilo život, a lepotu koju doživljava u zajednici sa Bogom ne može rečima da opiše.
- Na Ostrogu zadesim jednog čoveka, koji mi kaže: „Evo, ako čitaš Akatist Svetom Vasiliju 40 dana, Bog će sigurno uslišiti molitvu za koju se molimo”, i ja sam ispoštovao to pravilo i nakon toga mi se put otvorio. Otišao sam kod kivota Svetog Simeona Dajbapskog, gde sam se prvi put ispovedio, pričestio, i tada je počeo moj intenzivni put ka veri i pravoj, istinskoj spoznaji Boga. U tom momentu kada sam spoznao Boga, za mene je sve bilo suvišno. Nijedna lepota ovoga sveta ne može da nadomesti tu lepotu koju doživimo kad smo u zajednici s Bogom - ispričao je otac Ivan Crnogorčević.
Mitropolit je istakao i značaj očuvanja i pravilne restauracije ove ikone koja je kroz vekove prešla dug put, od svetih mesta na istoku do današnjeg Cetinja.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Umesto da ćuti na pklevete, pevačica duhovne muzike javno je otkrila kako zaista živi sa porodicom i pozvala vernike i poštovaoce na koncert koji priprema u Beogradu.
U besedi za petak 15. sedmice po Duhovima svetitelj govori o ljudskoj nemoći, Hristovoj čistoti i sili Njegove žrtve, objašnjavajući zašto samo ono što je čisto može da isceli ono što je ranjeno grehom.
Pouka svetogorskog starca otvara pitanje zbog čega se greh više ne krije, već se često predstavlja kao sloboda, dok se moral, uzdržanje i pobožan život sve češće proglašavaju zaostalima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna Teodora Aleksandrijska. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih mučenika Prota i Hijacinta, dok Jevreji večeras dočekuju Roš Hašanu, a za muslimane je petak dan džuma-namaza.
Pouka svetogorskog starca otvara pitanje zbog čega se greh više ne krije, već se često predstavlja kao sloboda, dok se moral, uzdržanje i pobožan život sve češće proglašavaju zaostalima.
Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.