Instagram/danica_crnogorcevicOtac ivan Crnogorčević sa suprugom Danicom
Ivan Crnogorčevića je sveštenik, a njegova supruga etno-pevačica Danica je izvela numeru koja je obišla čitav svet. Njihov brak je jedinstven, a ljubav prema Bogu ih je spojila.
Danica Crnogorčević postala je poznata široj javnosti nakon pevanja pesme "Veseli se srpski rode", čiji stihovi su obišli čitav svet. Ova pevačica duhovnih i etno pesama u braku je sa đakonom Ivanom Crnogorčevićem i u toj zajednici imaju četvoro dece.
Usmerenost na veru i poštovanje Boga je ovaj par uputila ka bračnoj zajednici punoj poštovanja, u kojoj kreativnosti ne manjka.
Spajajući Daničin lep glas i đakonov dar za pisanje nastala je pomenuta pesma posvećena srpskom rodu i vanvremenskim svetinjama, koje treba da nam budu na umu svakodnevno - Od Gračanice, Studenice, Ravanice...
Međutim, retko ko zna kako je Ivana Crnogorčevića privukla vera, ali i to da mu je hodočšće na Ostrog promenilo život.
YT/ Даница Црногорчевић
Otac ivan Crnogorčević sa suprugom Danicom
- Otkad sam spoznao sebe, razmišljao sam o smislu života. To pitanje me je uvek tištilo, kako bi Dostojevski rekao: „To su tragična pitanja”, koja nekog susretnu sa 40 godina, a mene, na sreću, u ranoj mladosti. Shvatio sam da mora postojati nešto izvan onog što mi telesnim očima vidimo. Kršten sam kao dete u Srbiji, u Omoljici, odakle je moja majka, a u crkvu sam prvi put otišao s bakom, naučio molitvu “Oče naš” - kaže i dodaje:
- Kada sam završavao osnovnu školu, počeo sam da čitam Stari zavet, koji je za mene bio otkrovenje, i te priče su me ispunjavale i motivisale. Kroz njih sam shvatio da Bog postoji i učestvuje u našem realnom životu - ispričao je jednom prilikom Ivan.
Tanjug Strahunja Aćimović/wikipedia
Hodočašće na Ostrog mu promenilo život.
Kako objašnjava do duhovne tranformacija došlo je nakon što je 40 dan čitao Akatist Svetom Vasiliju.
- U srednjoj školi su nastavila da tinjaju stara pitanja. Jednog dana kada je išla litija do manastira Ostrog od Podgorice, bio sam druga godina srednje škole, zakasnio sam i rekao da sutra idem sam. Zaputio sam se peške od Podgorice ka Ostrogu, da bih od Bogetića nastavio bos, po starom narodnom običaju. Rekao sam: “Sveti Vasilije, ako mi ti ne otkriješ pravu istinu, neće niko" - rekao je sveštenik.
Poznanstvo na Ostrogu mu je promenilo život, a lepotu koju doživljava u zajednici sa Bogom ne može rečima da opiše.
- Na Ostrogu zadesim jednog čoveka, koji mi kaže: „Evo, ako čitaš Akatist Svetom Vasiliju 40 dana, Bog će sigurno uslišiti molitvu za koju se molimo”, i ja sam ispoštovao to pravilo i nakon toga mi se put otvorio. Otišao sam kod kivota Svetog Simeona Dajbapskog, gde sam se prvi put ispovedio, pričestio, i tada je počeo moj intenzivni put ka veri i pravoj, istinskoj spoznaji Boga. U tom momentu kada sam spoznao Boga, za mene je sve bilo suvišno. Nijedna lepota ovoga sveta ne može da nadomesti tu lepotu koju doživimo kad smo u zajednici s Bogom - ispričao je otac Ivan Crnogorčević.
Mitropolit je istakao i značaj očuvanja i pravilne restauracije ove ikone koja je kroz vekove prešla dug put, od svetih mesta na istoku do današnjeg Cetinja.
Dok se informacije i napetosti šire brže nego ikada, pouka ruskog svetitelja otkriva jednostavan, a moćan način da mir počne u čoveku i zahvati ceo svet.
Kao nastojateljica manastira Ljubostinja više od trideset godina, ostavila je duhovno nasleđe tihe požrtvovanosti, koje ostaje večni putokaz za sve koji traže mir i utehu.
Mnogi se pitaju da li moraju oba dana u crkvu, da li je kupanje obavezno i šta se zaista računa pred Bogom - evo šta kaže crkvena praksa, a šta narodno predanje.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Nekadašnji direktor Zavoda za zaštitu spomenika otkriva šokantnu devastaciju Jadranske straže i upozorava da svaka nepromišljena odluka može zauvek obezvrediti vekove vere i istorije.
Dok se informacije i napetosti šire brže nego ikada, pouka ruskog svetitelja otkriva jednostavan, a moćan način da mir počne u čoveku i zahvati ceo svet.
U besedi za 32. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas podseća da sva dela koja nemaju izvor u Hristu ostaju prazna, poput loze koja ne može doneti plod ako nije povezana sa čokotom.
U trenucima najtežih životnih iskušenja i porodičnih tragedija, princeza Ileana od Rumunije pronašla je nadu i utehu među srpskim monasima i sveštenstvom u Americi.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Hramovi širom zemlje otvaraju vrata vernicima koji se okupljaju da se prisete prvih hrišćana, učestvuju u vodoosvećenju i potvrde svoj duhovni put kroz post i molitvu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Krstovdan po starom kalendaru i Svetog Atanasija Velikog po novom. Katolici obeležavaju spomendan Svete Margarete Ugarske, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.