Printscreen/Youtube/RTS Mesto za nas - Zvanični kanalJeromonah Jefrem Dabanović, sadašnji iguman.
Prema predanju ovaj svetionik srpske duhovnost osnovao je u prvoj polovini 14.veka, plemić Nikola Stanjević čija bista krasi ulazak u manastir.
Manastir Svete Trojice – Stanjevići, nalazi se u ataru sela Pobori, kod Budve na 800 metara nadmorske visine. Obnova manastira završena je 2018. godine i danas je to jedano od mesta koje obilazi verni narod iz celog sveta.
Prema predanju, ovaj svetionik srpske duhovnost osnovao je u prvoj polovini 14.veka, plemić Nikola Stanjević čija bista krasi ulazak u manastir. Nakon turskih upada u Cetinje, vladika Danilo prelazi u manastir Stanjevići 1714. godine i tu gradi hram posvećen Svetoj Trojici, dok nekadašnji dvorac Crnojevića obnavlja i pretvara u manastirski konak.
U manastiru Stanjevići 1780. godine bila je otvorena bogoslovska škola koju je pohađao i Sveti Petar Cetinjski.
printskrin youtube Hram
Dr Pavle Kondić, monah manastira Stanjevići, kaže da je manastir pretrpeo velike štete, no ipak je opastao.
- Sedam vekova istorije našeg manastira, sa usponima i padovima, vremenom procvata, stradanja i razaranja su iza svetinje. Od 1869. godine je bio gomila kamenja, kao posledica razaranja.
Printscreen/Youtube/RTS Mesto za nas - Zvanični kanal
Dr Pavle Kondić, monah manastira Stanjevići.
Savremena obnova manastira otpočela je 1994. godine blagoslovom vladike Amfilohija i imenovanjem jeromonaha Dimitrija Blagojevića.
On je deset godina vodio obnovu manastira, sve do prerane smrti, 2004. godine. Njegov rad nastavio je jeromonah Jefrem Dabanović, sadašnji iguman.
- Te godine kada smo prišli svetinji osetili smo lepotu i snagu istorije ovog mesta. Želeo sam da bude obnovljena na visini ono što joj je pripadalo kroz istoriju. Bio sam na čelu kolone, tada sam okretao mešalicu, a sad okrećem brojanicu, pošto je manastir obnovljen. Elan koji mi je Bog dao je pokretao ljude - kaže iguman Jefrem.
Printscreen/Youtube/RTS Mesto za nas - Zvanični kanal
Jeromonah Jefrem Dabanović, sadašnji iguman.
U okviru manastira je vinarija, koja godišnje proizvede 3.000 litara vina, kao i radionica za izradu voštanih sveća.
Bibliotka puna zaveštanih knjiga
AP Darko Vojinovic
Četiri godine bez mitropolita Amfilohija, a njegov duh i dalje obasjava verni narod.
Bogatstvo manastira je i bilioteka sa oko 20.000 knjiga koje je vladika Amfilohije zaveštao manstiru kao i spomen-sobu s brojnim predmetima koje je vladika koristio za života.
Posle svake nedeljne liturgije u manastiru Stanjevići verujući narod iz čitavog sveta uz razgovor ostaje na Agape trpezi ljubavi. Mnogi verujući put ka svom duhovnom uzrastanju pronalaze i kroz duhovne razgovore s igumanom manastira ocem Jefremom.
- Sloboda je stvar kada čovek može da se izjasni, kada unutrašnje stanje može da iznese. Čovek je ono što je unutra, treba da pokaže lepo i ono što ga muči - govori duhovnik i napominje da se ovde izražavaju u umetnosti i umetnici, sviranjem instrumenata.
On kaže da kulturu naroda pokazuej groblje i muzika, koji sluša, ali i napominje da sva blaga sveta nisu vredna ako izgubimo svoju dušu u ovom vremenu burnih informacija, koje neprestano prolaze kroz naše umove.
Bratstvo manastira Stanjević svakog 6. maja održava i bogosluženje u takođe obnovljenoj crkvi Svetog Đorđa na obližnom brdu Đurđevac gde su i ostataci istoimene tvrđave koju je podigao vojvoda Đurđe Đurašković Crnojević.
Ovaj incident je deo tenzija između lokalne zajednice i vernika Srpske pravoslavne crkve, koji su ranije postavila jarbol sa trobojkom u skladu sa Temeljnim ugovorom.
U saopštenju se navodi, budući da su uhapšeni mladići vernici iz Eparhije budimljansko-nikšićke, ljudska je dužnost da se tim povodom uputi protest albanskim institucijama u južnoj srpskoj pokrajini.
Mitropolit je istakao i značaj očuvanja i pravilne restauracije ove ikone koja je kroz vekove prešla dug put, od svetih mesta na istoku do današnjeg Cetinja.
U besedi za sredu 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na čudesno javljanje koje je ujedinilo hrišćane i nevernike pred Julijanom Odstupnikom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetе mučenike Hrisanta i Dariju po starom i Svetu Mariju Egipćanku po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Huga iz Grenobla, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Višenedeljna neizvesnost okončana je dogovorom Jerusalimskog patrijarhata i izraelske policije - tradicionalne litije nema, a bogosluženja će biti, ali uz izmene.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Na Starom aerodromu svečano obavljen čin koji je okupio stotine vernika i dece – buduća svetinja dobila vidljive znakove vere, a mitropolit poručio da zajedništvo Crkve i škole vodi narod putem Hrista i svetosavskog predanja.
U nedelju, 1. marta, biće osveštani krstovi i zvona hrama Svetog Save na Starom aerodromu, u prisustvu mitropolita Joanikija i brojnih vernika, čime izgradnja ulazi u posebno svečanu fazu.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.