Printscreen/Youtube/RTS Mesto za nas - Zvanični kanalJeromonah Jefrem Dabanović, sadašnji iguman.
Prema predanju ovaj svetionik srpske duhovnost osnovao je u prvoj polovini 14.veka, plemić Nikola Stanjević čija bista krasi ulazak u manastir.
Manastir Svete Trojice – Stanjevići, nalazi se u ataru sela Pobori, kod Budve na 800 metara nadmorske visine. Obnova manastira završena je 2018. godine i danas je to jedano od mesta koje obilazi verni narod iz celog sveta.
Prema predanju, ovaj svetionik srpske duhovnost osnovao je u prvoj polovini 14.veka, plemić Nikola Stanjević čija bista krasi ulazak u manastir. Nakon turskih upada u Cetinje, vladika Danilo prelazi u manastir Stanjevići 1714. godine i tu gradi hram posvećen Svetoj Trojici, dok nekadašnji dvorac Crnojevića obnavlja i pretvara u manastirski konak.
U manastiru Stanjevići 1780. godine bila je otvorena bogoslovska škola koju je pohađao i Sveti Petar Cetinjski.
printskrin youtube Hram
Dr Pavle Kondić, monah manastira Stanjevići, kaže da je manastir pretrpeo velike štete, no ipak je opastao.
- Sedam vekova istorije našeg manastira, sa usponima i padovima, vremenom procvata, stradanja i razaranja su iza svetinje. Od 1869. godine je bio gomila kamenja, kao posledica razaranja.
Printscreen/Youtube/RTS Mesto za nas - Zvanični kanal
Dr Pavle Kondić, monah manastira Stanjevići.
Savremena obnova manastira otpočela je 1994. godine blagoslovom vladike Amfilohija i imenovanjem jeromonaha Dimitrija Blagojevića.
On je deset godina vodio obnovu manastira, sve do prerane smrti, 2004. godine. Njegov rad nastavio je jeromonah Jefrem Dabanović, sadašnji iguman.
- Te godine kada smo prišli svetinji osetili smo lepotu i snagu istorije ovog mesta. Želeo sam da bude obnovljena na visini ono što joj je pripadalo kroz istoriju. Bio sam na čelu kolone, tada sam okretao mešalicu, a sad okrećem brojanicu, pošto je manastir obnovljen. Elan koji mi je Bog dao je pokretao ljude - kaže iguman Jefrem.
Printscreen/Youtube/RTS Mesto za nas - Zvanični kanal
Jeromonah Jefrem Dabanović, sadašnji iguman.
U okviru manastira je vinarija, koja godišnje proizvede 3.000 litara vina, kao i radionica za izradu voštanih sveća.
Bibliotka puna zaveštanih knjiga
AP Darko Vojinovic
Četiri godine bez mitropolita Amfilohija, a njegov duh i dalje obasjava verni narod.
Bogatstvo manastira je i bilioteka sa oko 20.000 knjiga koje je vladika Amfilohije zaveštao manstiru kao i spomen-sobu s brojnim predmetima koje je vladika koristio za života.
Posle svake nedeljne liturgije u manastiru Stanjevići verujući narod iz čitavog sveta uz razgovor ostaje na Agape trpezi ljubavi. Mnogi verujući put ka svom duhovnom uzrastanju pronalaze i kroz duhovne razgovore s igumanom manastira ocem Jefremom.
- Sloboda je stvar kada čovek može da se izjasni, kada unutrašnje stanje može da iznese. Čovek je ono što je unutra, treba da pokaže lepo i ono što ga muči - govori duhovnik i napominje da se ovde izražavaju u umetnosti i umetnici, sviranjem instrumenata.
On kaže da kulturu naroda pokazuej groblje i muzika, koji sluša, ali i napominje da sva blaga sveta nisu vredna ako izgubimo svoju dušu u ovom vremenu burnih informacija, koje neprestano prolaze kroz naše umove.
Bratstvo manastira Stanjević svakog 6. maja održava i bogosluženje u takođe obnovljenoj crkvi Svetog Đorđa na obližnom brdu Đurđevac gde su i ostataci istoimene tvrđave koju je podigao vojvoda Đurđe Đurašković Crnojević.
Ovaj incident je deo tenzija između lokalne zajednice i vernika Srpske pravoslavne crkve, koji su ranije postavila jarbol sa trobojkom u skladu sa Temeljnim ugovorom.
U saopštenju se navodi, budući da su uhapšeni mladići vernici iz Eparhije budimljansko-nikšićke, ljudska je dužnost da se tim povodom uputi protest albanskim institucijama u južnoj srpskoj pokrajini.
Mitropolit je istakao i značaj očuvanja i pravilne restauracije ove ikone koja je kroz vekove prešla dug put, od svetih mesta na istoku do današnjeg Cetinja.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Nekadašnji direktor Zavoda za zaštitu spomenika otkriva šokantnu devastaciju Jadranske straže i upozorava da svaka nepromišljena odluka može zauvek obezvrediti vekove vere i istorije.
Potpisi mitropolita Joanikija i predsednika opštine Nikole Jovanovića otvorili su put projektu koji spaja predanje i savremeni razvoj, uz planiranu donaciju od milion evra, izradu dokumentacije i uređenje prostora za buduću svetinju.
Čudotvorna ikona Bogorodice Trojeručice iz Hilandara biće dočekana u Ulcinju i Baru, uz molitvenu pratnju vernog naroda i svečane liturgije povodom velikog praznika.
Današnja izgled crkva je dobila 1876. godine, kada je sazidana spoljašnja priprata, a osim crkve u manastirskom kompleksu izgrađeni su i sačuvani stari konaci i drugi prateći objekti.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.