U saopštenju se navodi, budući da su uhapšeni mladići vernici iz Eparhije budimljansko-nikšićke, ljudska je dužnost da se tim povodom uputi protest albanskim institucijama u južnoj srpskoj pokrajini.
Ovogodišnja proslava spomena srpskog kralja Svetog velikomučenika Stefana Dečanskog u njegovoj zadužbini, glasovitom manastiru Visoki Dečani na Kosovu i Metohiji, obeležena je hapšenjem trojice mladih Nikšićana od strane albanskih vlasti, pod optužbom da se na registarskim tablicama njihovog automobila našao natpis “Kosovo je Srbija”.
Ovim povodom se oglasila eparhija budimljansko-nikšićka, čiji apel vam prenosimo u celosti, onako kao su ga i izrekli.
"Budući da su uhapšeni mladići vernici iz eparhije budimljansko-nikšićke, ljudska nam je dužnost najsvetija da tim povodom uputimo protest albanskim institucijama u južnoj srpskoj pokrajini, koje ovom drakonskom merom pokušavaju da zastraše hodočasnike koji iz svih krajeva sveta godinama pohode svetinju hrama pod zaštitom Uneska. Pritvaranje trojice nikšićkih hodočasnika besmisleno je i uzaludno, tim više što je inkriminisani natpis urezan u srce i dušu svakog hodočasnika manastira Visoki Dečani koji poziva na duhovnu visinu i izdizanje iznad ljudskih slabosti svakog čoveka, pa bio on i trenutni vlastodržac na Kosovu i Metohiji.
No, ovaj incident iziskuje poseban osvrt i najoštriju osudu ponižavajućeg odsustva reakcije države Crne Gore, njenog ministarstva za spoljne poslove i njene vlade koji nisu stali u zaštitu svojih građana, nezakonito lišenih slobode i ljudskih prava za koja se, po svoj prilici, samo deklarativno i selektivno zalažu. Jednako je neobjašnjivo i neopravdano odsustvo predstavnika ambasade Crne Gore u Prištini na slavi manastira Visoki Dečani, zajedno sa svojim narodom čije interese i prava bi trebalo da štite.
Ničim opravdana pasivnost državnih institucija Crne Gore u ovom slučaju je još jedan pokazatelj nepravičnog odnosa prema građanima pravoslavne veroispovesti i srpske nacionalnosti, kojim se zapravo urušavaju državne institucije, a sama država desuverenizuje i unižava.Ukoliko državni organi Crne Gore ne stanu u zaštitu trojice mladića iz Nikšića, crnogorskih državljana, naših sugrađana i vernika, shvatićemo to kao poruku da je Crna Gora odustala od sebe kao suverene, pravne države koja postoji zbog svojih građana o čijem blagostanju, pravima i slobodama treba da brine, ma gde se nalazili.
U Boga se nadamo i njemu se molimo da se probudi glas savesti u srcu i umu onih koji su izabrani od naroda da služe narodu i državi, sledeći zakone, pravdu i istinu".
Osnovni sud u Peći odredio je juče pritvor do 30 dana trojici muškaraca, Crnogorskih državljana koji su u nedelju posle slave manastira Visoki Dečani uhapšeni na parkingu zbog natpisa na tablicama automobila „Kosovo je Srbija“.
U Hramu Hristovog Vakrsenja, vernici, arhijereji i sveštenstvo okupili su se da odaju počast duhovnom vođi, čija je posvećenost i ljubav prema narodu ostavila neizbrisiv trag.
Ovaj incident je deo tenzija između lokalne zajednice i vernika Srpske pravoslavne crkve, koji su ranije postavila jarbol sa trobojkom u skladu sa Temeljnim ugovorom.
Novi poglavar Katoličke crkve izazvao je lavinu reakcija nakon otkrića da su američki donatori obećali milijardu evra za izbor „pravog“ pape, dok deficit Svete Stolice prelazi 83 miliona evra.
Slavni glumac i reditelj primio je blagoslov igumana Metodija, napio se blagoslovene vode koja nikada ne presušuje, poškropio se i prekrstio, ostavljajući za sobom glamur sveta pred večnom tišinom Carske Lavre.
Slavni glumac i reditelj proveo je Vidovdan među monasima, slušajući o Kosovskom zavetu i žrtvi Svetog kneza Lazara, a iguman mu je otkrio tajne duhovnosti koje će uticati na njegov novi film „Vaskrsenje“.
Dečji rečnik, nekada pun radoznalih pitanja i igre, danas sve više podseća na sirov vokabular odraslih, koji deca usvajaju bez razumevanja težine i značenja izgovorenih reči.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Dok Mitropolija tvrdi da sabor na Tominu nedelju održava na svojoj zemlji u duhu tradicije, inspekcija Ministarstva kulture sumnja da je narušen zaštićeni arheološki lokalitet.
U crkvi Lazarici, iz koje je srpska vojska krenula ka Kosovu, služena je liturgija, a pomen svim stradalim junacima i litija do Spomenika kosovskim vitezovima sabrali su arhijereje, monahe, vojnike, državnike i verni narod.
Na centralnom obeležavanju Vidovdana u manastiru Ravanici, patrijarh srpski poručio je vernicima da svetost Kosova nije prošlost već poziv za spasenje duše i život u Hristovoj ljubavi.
Obred Havdale se izvodi subotom uveče, po završetku Šabata, što je trenutak kada nastupi noć - odnosno kada na nebu postanu vidljive tri srednje zvezde.
Vernici su telima branili svog duhovnika, sveštenstvo je blokiralo put policiji, a Mikael Adžapahjan je sa mirom u glasu poručio da pretnja Jerevanu ne dolazi od njega, već iz samog vrha vlasti.
Arhijerej Albanske pravoslavne crkve okončao je zemaljski put nakon duge borbe s bolešću, ostavljajući neizbrisiv trag u srcima vernika i bogatu ostavštinu obnove crkava i duhovnog života u Albaniji,
Ova izuzetno hranljiva čorba vekovima je služila ne samo za utolu gladi, već i kao simbol vere, posta i zahvalnosti — jelo koje spaja telo i duh kroz molitvu i tradiciju.