Predstavljajući svetu postavku posvećenu Visokim Dečanima, poglavar Srpske pravoslavne crkve podsetio je na neprocenjivu vrednost svetinja na Kosovu i Metohiji, koje su ujedno i simbol duhovne borbe i opstanka.
U svetlosti 20. godišnjice od upisa Manastira Visoki Dečani na Uneskovu listu svetske baštine, u Parizu je otvorena izložba koja se bavi nezamenjivim i univerzalnim vrednostima srpskih svetinja na Kosovu i Metohiji.
Ova izložba, koju je organizovalo Ministarstvo kulture Republike Srbije, u saradnji s Eparhijom raško-prizrenskom, ne samo da ukazuje na značaj srpskog kulturnog i duhovnog nasleđa već nosi i duboku emotivnu poruku za sve Srbe širom sveta, koji ne prestaju da čuvaju sećanje na svoju zemlju, svoju veru i svoje svetinje na ovom svetom tlu.
Foto: SPC
Dvorana Segur u sedištu Uneska u Parizu bila je mesto gde su se okupili predstavnici Srpske Pravoslavne Crkve, srpske diplomatije, kao i ljubitelji i zaštitnici kulture. Među njima, poseban trenutak bio je onaj kada je patrijarh Porfirije u svom nadahnutom govoru odao počast svetinjama Kosova i Metohije. Manastiri Visoki Dečani, Pećka patrijaršija, Gračanica i Bogorodica Ljeviška nisu samo srpski spomenici, već svetionici univerzalne kulture i duhovnosti.
Foto: SPC
Hor Bogoslovije Svetog Kirila i Metodija iz Prizrena
- Ne užiže se svetiljka i meće pod sud, nego na svećnjak, te svetli svima koji su u kući - citirao je patrijarh Porfirije reči iz Jevanđelja, podsećajući sve prisutne na vrednost svetlosti koja je, poput svetiljke, prožela svetove, povezujući Srbiju, Pariz, pa i ceo svet.
Za patrijarha Porfirija, Visoki Dečani nisu samo manastir, već su „tiha svetlost“ koja se nije ugasila ni u najmračnijim vremenima, uprkos sveopštem nasilju i pokušajima da se izbrišu srpske svetinje sa lica Kosova i Metohije.
Izložba u Parizu predstavlja svetionik nade, vernosti i istinske ljubavi prema pravdi. Uprkos neprekidnim napadima na srpske svetinje, koji nisu stali ni 2023. i 2024. godine, kada je zabeleženo 31 napad na verske i kulturne objekte na Kosovu, Unesko je stao na stranu istine, prepoznajući univerzalnu vrednost ovih manastira, koji su pod njegovom zaštitom. Ove svetinje, među kojima je i Visoki Dečani, čuvaju se za buduće generacije, za sve ljude koji veruju u svetlost, mir, ljubav i dobro.
Foto: SPC
Dvorana Segur u sedištu Uneska u Parizu bila je mesto gde su se okupili predstavnici Srpske Pravoslavne Crkve, srpske diplomatije, kao i ljubitelji i zaštitnici kulture
Manastiri na Kosovu i Metohiji poput Visokih Dečana predstavljaju ne samo duhovne svetionike, već su i materijalni odraz genijalnosti srpske srednjovekovne umetnosti, koja je duboko ukorenjena u tradiciji srpske crkve i naroda. Kroz svoja vekovna postojanja, ovi manastiri su svedočili o svetištima ujedinjenim u ljubavi prema Hristu, kao i o borbi za očuvanje vere i slobode.
Visoki Dečani, čije kandilo neprestano gori, govore o trajnoj svetlosti, o svetosti koja nije dovedena u pitanje, bez obzira na to koliko puta su ti svetionici pokušavali da ih sruše.
Foto: SPC
Izložba i srpskim svetinja na Kosmetu
U obraćanju okupljenima, ministar kulture Republike Srbije, dr Nikola Selaković, istakao je značaj ovih svetinja i borbu koju Srbija vodi kako bi ih zaštitila. On je podsetio sve prisutne da su manastiri na Kosovu i Metohiji duboko ukorenjeni u srpsku istoriju, ali i da su univerzalni, jer svetlost koju oni nose, pripada celom svetu.
Foto: SPC
Izložba i srpskim svetinja na Kosmetu
Ovaj događaj, ali i cela izložba, govore o nečemu mnogo dubljem i snažnijem od samih kamenih zidina i fresaka. Oni govore o postojanju, o borbi i ljubavi koja ne može biti potisnuta, ma koliko se svet trudio da izbriše svaki trag postojanja srpskog naroda na Kosovu i Metohiji. Izložba je podsetnik na to da srpska baština na ovim svetim prostorima nije samo duhovno bogatstvo, već je i kulturno dobro koje čini celokupnu evropsku baštinu.
Foto: SPC
Izložba i srpskim svetinja na Kosmetu
Na kraju, nakon svečanog otvaranja, hor Bogoslovije Svetog Kirila i Metodija iz Prizrena izveo je polusatni koncert, ostavljajući dubok utisak na sve prisutne. Ovaj događaj u Parizu nije bio samo kulturna manifestacija, već duhovno i emotivno okupljanje koje je još jednom podsetilo na nezamenjivu vrednost srpskih svetinja na Kosovu i Metohiji i njihovu ulogu u očuvanju svetlosti, mira i vere u svetu.
Kosovo i Metohija nisu samo geografska odrednica, to je srce, duša i simbol postojanja srpskog naroda, koji će uprkos svim nedaćama i napadima, zauvek biti svetionik vere, kulture i ljubavi prema svetu.
Po zauzeću Srbije, Osmanlije su mnoge srpske hramove pretvorili u svoje džamije, pa su to hteli da učine i sa dečanskom manastirskom crkvom, ali ih je čudesan događaj sprecio u tome.
Na dan kada se SPC molitveno seća Prepodobnog Ilariona Velikog, episkop novobrdski Ilarion obeležio je svoj imendan u pobožnoj atmosferi svetinje nadomak Gnjilana, gde je podsetio vernike da u ljubavi prema bližnjem pronalazimo put do večnog života.
Svetinje na Kosmetu predstavljaju stub srpske istorije i pravoslavlja, vekovima prkose neprijateljima, a duhovnim značajem čine neprocenjivu riznicu za srpski rod.
Ističući zajednički bol i podršku u teškim vremenima, mitropolit Antonije deli svoje utiske o poseti srpskim zemljama i razmišljanja o aktuelnim pitanjima pravoslavnog sveta, o Ukrajini i Kosovu i Metohiji, naglašavajući ulogu Crkve u očuvanju istine i pravde.
Vernici iz Srbije, Crne Gore i rasejanja okupili su se u duhovno uzvišenoj atmosferi Visokih Dečana kako bi zajedno proslavili ktitorsku slavu u molitvenom prisustvu episkopa i mitropolita.
Od brašna, kakaa, mineralne vode i nekoliko uobičajenih namirnica nastaje jednostavna poslastica koja se priprema bez mnogo truda, a ostaje vazdušasta, punog ukusa i prijatne voćne svežine.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Ministar kulture Nikola Selaković izvestio je patrijarha Porfirija o pripremama za predstavljanje umetničkog i duhovnog bogatstva srpske svetinje sa Kosova i Metohije, povodom dve decenije od uvrštavanja na Uneskovu Listu svetske baštine.
U prestonicu stižu relikvije neprocenjive vrednosti, vezane za Svetog Savu i najdublje slojeve srpske tradicije, uoči izložbe koja će trajati do sredine leta i koja se već najavljuje kao događaj koji prevazilazi uobičajene kulturne okvire.
Uz blagoslov patrijarha Porfirija u Kolarčevoj zadužbini otvara se međunarodna izložba “Svetlost Logosa” pod okriljem Uneska – 125 ikona iz 12 zemalja.
Protojerej Dejan Krstić razgovarao je sa štićenicima i vaspitačima o Kosovskoj etici, savesti i pokajanju, podsećajući da čovek nije određen samo svojim padovima, već i odlukama koje donosi posle njih.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Sveti vladika Nikolaj Velimirović zabeležio je priču o ruskom izbeglici koji je u Beogradu postao monah i kasnije episkop, a čije se mošti danas čuvaju u beogradskom Sabornom hramu.
U besedi za četvrtak 5. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zbog čega osveta nikada ne donosi pobedu i kako se čuva mir čak i kada nas drugi povrede.