Predstavljajući svetu postavku posvećenu Visokim Dečanima, poglavar Srpske pravoslavne crkve podsetio je na neprocenjivu vrednost svetinja na Kosovu i Metohiji, koje su ujedno i simbol duhovne borbe i opstanka.
U svetlosti 20. godišnjice od upisa Manastira Visoki Dečani na Uneskovu listu svetske baštine, u Parizu je otvorena izložba koja se bavi nezamenjivim i univerzalnim vrednostima srpskih svetinja na Kosovu i Metohiji.
Ova izložba, koju je organizovalo Ministarstvo kulture Republike Srbije, u saradnji s Eparhijom raško-prizrenskom, ne samo da ukazuje na značaj srpskog kulturnog i duhovnog nasleđa već nosi i duboku emotivnu poruku za sve Srbe širom sveta, koji ne prestaju da čuvaju sećanje na svoju zemlju, svoju veru i svoje svetinje na ovom svetom tlu.
Foto: SPC
Dvorana Segur u sedištu Uneska u Parizu bila je mesto gde su se okupili predstavnici Srpske Pravoslavne Crkve, srpske diplomatije, kao i ljubitelji i zaštitnici kulture. Među njima, poseban trenutak bio je onaj kada je patrijarh Porfirije u svom nadahnutom govoru odao počast svetinjama Kosova i Metohije. Manastiri Visoki Dečani, Pećka patrijaršija, Gračanica i Bogorodica Ljeviška nisu samo srpski spomenici, već svetionici univerzalne kulture i duhovnosti.
Foto: SPC
Hor Bogoslovije Svetog Kirila i Metodija iz Prizrena
- Ne užiže se svetiljka i meće pod sud, nego na svećnjak, te svetli svima koji su u kući - citirao je patrijarh Porfirije reči iz Jevanđelja, podsećajući sve prisutne na vrednost svetlosti koja je, poput svetiljke, prožela svetove, povezujući Srbiju, Pariz, pa i ceo svet.
Za patrijarha Porfirija, Visoki Dečani nisu samo manastir, već su „tiha svetlost“ koja se nije ugasila ni u najmračnijim vremenima, uprkos sveopštem nasilju i pokušajima da se izbrišu srpske svetinje sa lica Kosova i Metohije.
Izložba u Parizu predstavlja svetionik nade, vernosti i istinske ljubavi prema pravdi. Uprkos neprekidnim napadima na srpske svetinje, koji nisu stali ni 2023. i 2024. godine, kada je zabeleženo 31 napad na verske i kulturne objekte na Kosovu, Unesko je stao na stranu istine, prepoznajući univerzalnu vrednost ovih manastira, koji su pod njegovom zaštitom. Ove svetinje, među kojima je i Visoki Dečani, čuvaju se za buduće generacije, za sve ljude koji veruju u svetlost, mir, ljubav i dobro.
Foto: SPC
Dvorana Segur u sedištu Uneska u Parizu bila je mesto gde su se okupili predstavnici Srpske Pravoslavne Crkve, srpske diplomatije, kao i ljubitelji i zaštitnici kulture
Manastiri na Kosovu i Metohiji poput Visokih Dečana predstavljaju ne samo duhovne svetionike, već su i materijalni odraz genijalnosti srpske srednjovekovne umetnosti, koja je duboko ukorenjena u tradiciji srpske crkve i naroda. Kroz svoja vekovna postojanja, ovi manastiri su svedočili o svetištima ujedinjenim u ljubavi prema Hristu, kao i o borbi za očuvanje vere i slobode.
Visoki Dečani, čije kandilo neprestano gori, govore o trajnoj svetlosti, o svetosti koja nije dovedena u pitanje, bez obzira na to koliko puta su ti svetionici pokušavali da ih sruše.
Foto: SPC
Izložba i srpskim svetinja na Kosmetu
U obraćanju okupljenima, ministar kulture Republike Srbije, dr Nikola Selaković, istakao je značaj ovih svetinja i borbu koju Srbija vodi kako bi ih zaštitila. On je podsetio sve prisutne da su manastiri na Kosovu i Metohiji duboko ukorenjeni u srpsku istoriju, ali i da su univerzalni, jer svetlost koju oni nose, pripada celom svetu.
Foto: SPC
Izložba i srpskim svetinja na Kosmetu
Ovaj događaj, ali i cela izložba, govore o nečemu mnogo dubljem i snažnijem od samih kamenih zidina i fresaka. Oni govore o postojanju, o borbi i ljubavi koja ne može biti potisnuta, ma koliko se svet trudio da izbriše svaki trag postojanja srpskog naroda na Kosovu i Metohiji. Izložba je podsetnik na to da srpska baština na ovim svetim prostorima nije samo duhovno bogatstvo, već je i kulturno dobro koje čini celokupnu evropsku baštinu.
Foto: SPC
Izložba i srpskim svetinja na Kosmetu
Na kraju, nakon svečanog otvaranja, hor Bogoslovije Svetog Kirila i Metodija iz Prizrena izveo je polusatni koncert, ostavljajući dubok utisak na sve prisutne. Ovaj događaj u Parizu nije bio samo kulturna manifestacija, već duhovno i emotivno okupljanje koje je još jednom podsetilo na nezamenjivu vrednost srpskih svetinja na Kosovu i Metohiji i njihovu ulogu u očuvanju svetlosti, mira i vere u svetu.
Kosovo i Metohija nisu samo geografska odrednica, to je srce, duša i simbol postojanja srpskog naroda, koji će uprkos svim nedaćama i napadima, zauvek biti svetionik vere, kulture i ljubavi prema svetu.
Po zauzeću Srbije, Osmanlije su mnoge srpske hramove pretvorili u svoje džamije, pa su to hteli da učine i sa dečanskom manastirskom crkvom, ali ih je čudesan događaj sprecio u tome.
Na dan kada se SPC molitveno seća Prepodobnog Ilariona Velikog, episkop novobrdski Ilarion obeležio je svoj imendan u pobožnoj atmosferi svetinje nadomak Gnjilana, gde je podsetio vernike da u ljubavi prema bližnjem pronalazimo put do večnog života.
Svetinje na Kosmetu predstavljaju stub srpske istorije i pravoslavlja, vekovima prkose neprijateljima, a duhovnim značajem čine neprocenjivu riznicu za srpski rod.
Ističući zajednički bol i podršku u teškim vremenima, mitropolit Antonije deli svoje utiske o poseti srpskim zemljama i razmišljanja o aktuelnim pitanjima pravoslavnog sveta, o Ukrajini i Kosovu i Metohiji, naglašavajući ulogu Crkve u očuvanju istine i pravde.
Vernici iz Srbije, Crne Gore i rasejanja okupili su se u duhovno uzvišenoj atmosferi Visokih Dečana kako bi zajedno proslavili ktitorsku slavu u molitvenom prisustvu episkopa i mitropolita.
Sa kapacitetom od oko 1.300 mesta, prostranom kupolom visokom gotovo 50 metara i zadivljujućim unutrašnjošću, ostavlja snažan utisak već pri prvom koraku u njenu unutrašnjost.
U nadahnutoj besedi na Đurđic, prota Slobodan Zeković upozorio je vernike na posledice greha, zamke modernog sujeverja i prikrivene duhovne stranputice, podsećajući da pad nije kraj.
U besedi za 24. ponedeljak po Duhovima, Sveti vladika Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz Hrista dobijamo nasleđe carstva Božijeg i zašto ga ne smemo prokockati poput Isava.
Ajeti 51:20-23 pokazuju kako tragovi Božije prisutnosti postoje u zemlji, u čoveku i u nebesima, pozivajući na introspektivno otkrivanje sopstvene duhovne snage.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Ministar kulture Nikola Selaković izvestio je patrijarha Porfirija o pripremama za predstavljanje umetničkog i duhovnog bogatstva srpske svetinje sa Kosova i Metohije, povodom dve decenije od uvrštavanja na Uneskovu Listu svetske baštine.
Uz blagoslov patrijarha Porfirija u Kolarčevoj zadužbini otvara se međunarodna izložba “Svetlost Logosa” pod okriljem Uneska – 125 ikona iz 12 zemalja.
U Beogradu je otvorena postavka „Služitelj mira i ljubavi“ povodom 80 godina od upokojenja Svetog Dositeja Vasića, duhovnog gorostasa koji je verom i hrabrošću ostao uz narod i Crkvu u najmračnijim vremenima.
Tokom liturgije sa arhijerejima iz Gruzije na Staroj Bežaniji, poglavar SPC ogolio je duhovne zamke savremenog čoveka, upozorio na strasti koje razaraju slobodu i jasno poručio šta je smisao vere.
Mitropolit mileševski podsetio je da se patrijarh Pavle ne pamti zbog govora, već zbog života koji je i danas putokaz -skroman, postojan i nepogrešivo okrenut Hristu.
Donatorsko veče parohije Svetih Ćirila i Metodija pretvorilo se u svedočanstvo vere, nade i plana koji bi uskoro mogao da dovede do kupovine prvog pravoslavnog hrama u Konektikatu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Dok region obeležava 180 godina od objavljivanja njegovog kapitalnog dela, pitanje Njegoševe kanonizacije ponovo se vraća u fokus — zašto je inicijativa iz 2013. godine zaustavljena?
Urednik National Herald-a tvrdi da je Carigradska patrijaršija odgovorna za duboku krizu Arhiepiskopije Amerike, ukazujući na proteste vernika, finansijske tenzije i ozbiljne pukotine u načinu upravljanja.