Predstavljajući svetu postavku posvećenu Visokim Dečanima, poglavar Srpske pravoslavne crkve podsetio je na neprocenjivu vrednost svetinja na Kosovu i Metohiji, koje su ujedno i simbol duhovne borbe i opstanka.
U svetlosti 20. godišnjice od upisa Manastira Visoki Dečani na Uneskovu listu svetske baštine, u Parizu je otvorena izložba koja se bavi nezamenjivim i univerzalnim vrednostima srpskih svetinja na Kosovu i Metohiji.
Ova izložba, koju je organizovalo Ministarstvo kulture Republike Srbije, u saradnji s Eparhijom raško-prizrenskom, ne samo da ukazuje na značaj srpskog kulturnog i duhovnog nasleđa već nosi i duboku emotivnu poruku za sve Srbe širom sveta, koji ne prestaju da čuvaju sećanje na svoju zemlju, svoju veru i svoje svetinje na ovom svetom tlu.
Foto: SPC
Dvorana Segur u sedištu Uneska u Parizu bila je mesto gde su se okupili predstavnici Srpske Pravoslavne Crkve, srpske diplomatije, kao i ljubitelji i zaštitnici kulture. Među njima, poseban trenutak bio je onaj kada je patrijarh Porfirije u svom nadahnutom govoru odao počast svetinjama Kosova i Metohije. Manastiri Visoki Dečani, Pećka patrijaršija, Gračanica i Bogorodica Ljeviška nisu samo srpski spomenici, već svetionici univerzalne kulture i duhovnosti.
Foto: SPC
Hor Bogoslovije Svetog Kirila i Metodija iz Prizrena
- Ne užiže se svetiljka i meće pod sud, nego na svećnjak, te svetli svima koji su u kući - citirao je patrijarh Porfirije reči iz Jevanđelja, podsećajući sve prisutne na vrednost svetlosti koja je, poput svetiljke, prožela svetove, povezujući Srbiju, Pariz, pa i ceo svet.
Za patrijarha Porfirija, Visoki Dečani nisu samo manastir, već su „tiha svetlost“ koja se nije ugasila ni u najmračnijim vremenima, uprkos sveopštem nasilju i pokušajima da se izbrišu srpske svetinje sa lica Kosova i Metohije.
Izložba u Parizu predstavlja svetionik nade, vernosti i istinske ljubavi prema pravdi. Uprkos neprekidnim napadima na srpske svetinje, koji nisu stali ni 2023. i 2024. godine, kada je zabeleženo 31 napad na verske i kulturne objekte na Kosovu, Unesko je stao na stranu istine, prepoznajući univerzalnu vrednost ovih manastira, koji su pod njegovom zaštitom. Ove svetinje, među kojima je i Visoki Dečani, čuvaju se za buduće generacije, za sve ljude koji veruju u svetlost, mir, ljubav i dobro.
Foto: SPC
Dvorana Segur u sedištu Uneska u Parizu bila je mesto gde su se okupili predstavnici Srpske Pravoslavne Crkve, srpske diplomatije, kao i ljubitelji i zaštitnici kulture
Manastiri na Kosovu i Metohiji poput Visokih Dečana predstavljaju ne samo duhovne svetionike, već su i materijalni odraz genijalnosti srpske srednjovekovne umetnosti, koja je duboko ukorenjena u tradiciji srpske crkve i naroda. Kroz svoja vekovna postojanja, ovi manastiri su svedočili o svetištima ujedinjenim u ljubavi prema Hristu, kao i o borbi za očuvanje vere i slobode.
Visoki Dečani, čije kandilo neprestano gori, govore o trajnoj svetlosti, o svetosti koja nije dovedena u pitanje, bez obzira na to koliko puta su ti svetionici pokušavali da ih sruše.
Foto: SPC
Izložba i srpskim svetinja na Kosmetu
U obraćanju okupljenima, ministar kulture Republike Srbije, dr Nikola Selaković, istakao je značaj ovih svetinja i borbu koju Srbija vodi kako bi ih zaštitila. On je podsetio sve prisutne da su manastiri na Kosovu i Metohiji duboko ukorenjeni u srpsku istoriju, ali i da su univerzalni, jer svetlost koju oni nose, pripada celom svetu.
Foto: SPC
Izložba i srpskim svetinja na Kosmetu
Ovaj događaj, ali i cela izložba, govore o nečemu mnogo dubljem i snažnijem od samih kamenih zidina i fresaka. Oni govore o postojanju, o borbi i ljubavi koja ne može biti potisnuta, ma koliko se svet trudio da izbriše svaki trag postojanja srpskog naroda na Kosovu i Metohiji. Izložba je podsetnik na to da srpska baština na ovim svetim prostorima nije samo duhovno bogatstvo, već je i kulturno dobro koje čini celokupnu evropsku baštinu.
Foto: SPC
Izložba i srpskim svetinja na Kosmetu
Na kraju, nakon svečanog otvaranja, hor Bogoslovije Svetog Kirila i Metodija iz Prizrena izveo je polusatni koncert, ostavljajući dubok utisak na sve prisutne. Ovaj događaj u Parizu nije bio samo kulturna manifestacija, već duhovno i emotivno okupljanje koje je još jednom podsetilo na nezamenjivu vrednost srpskih svetinja na Kosovu i Metohiji i njihovu ulogu u očuvanju svetlosti, mira i vere u svetu.
Kosovo i Metohija nisu samo geografska odrednica, to je srce, duša i simbol postojanja srpskog naroda, koji će uprkos svim nedaćama i napadima, zauvek biti svetionik vere, kulture i ljubavi prema svetu.
Po zauzeću Srbije, Osmanlije su mnoge srpske hramove pretvorili u svoje džamije, pa su to hteli da učine i sa dečanskom manastirskom crkvom, ali ih je čudesan događaj sprecio u tome.
Na dan kada se SPC molitveno seća Prepodobnog Ilariona Velikog, episkop novobrdski Ilarion obeležio je svoj imendan u pobožnoj atmosferi svetinje nadomak Gnjilana, gde je podsetio vernike da u ljubavi prema bližnjem pronalazimo put do večnog života.
Svetinje na Kosmetu predstavljaju stub srpske istorije i pravoslavlja, vekovima prkose neprijateljima, a duhovnim značajem čine neprocenjivu riznicu za srpski rod.
Ističući zajednički bol i podršku u teškim vremenima, mitropolit Antonije deli svoje utiske o poseti srpskim zemljama i razmišljanja o aktuelnim pitanjima pravoslavnog sveta, o Ukrajini i Kosovu i Metohiji, naglašavajući ulogu Crkve u očuvanju istine i pravde.
Vernici iz Srbije, Crne Gore i rasejanja okupili su se u duhovno uzvišenoj atmosferi Visokih Dečana kako bi zajedno proslavili ktitorsku slavu u molitvenom prisustvu episkopa i mitropolita.
Portal Religija.rs objavljuje faksimil odluke kojom je Hrvatska zaštitila "slavu", "krsnicu" i "krsno ime", uz običaje i simbole vekovima vezane za srpsku pravoslavnu tradiciju.
U nastavku zasedanja Svetog arhijerejskog sabora SPC, prema informacijama iz više izvora, doneta je odluka o razrešenju mitropolita Justina, dok se istovremeno otvaraju pitanja o različitim stavovima unutar crkvenog vrha.
U pravoslavnoj tradiciji hleb je svetinja koja se poštuje kao plod rada i blagoslova. Iz tog odnosa nastali su starinski recepti poput uštipaka od bajatog hleba koji vraćaju miris doma i podsećaju na vreme bez bacanja hrane.
Jevanđeljska priča o sleporođenom koga je Hristos iscelio zauzima posebno mesto u pravoslavlju jer, osim čuda progledanja, nosi snažnu poruku o veri, patnji, nadi i duhovnoj svetlosti koja menja čovekov život.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ministar kulture Nikola Selaković izvestio je patrijarha Porfirija o pripremama za predstavljanje umetničkog i duhovnog bogatstva srpske svetinje sa Kosova i Metohije, povodom dve decenije od uvrštavanja na Uneskovu Listu svetske baštine.
U prestonicu stižu relikvije neprocenjive vrednosti, vezane za Svetog Savu i najdublje slojeve srpske tradicije, uoči izložbe koja će trajati do sredine leta i koja se već najavljuje kao događaj koji prevazilazi uobičajene kulturne okvire.
Uz blagoslov patrijarha Porfirija u Kolarčevoj zadužbini otvara se međunarodna izložba “Svetlost Logosa” pod okriljem Uneska – 125 ikona iz 12 zemalja.
U nastavku zasedanja Svetog arhijerejskog sabora SPC, prema informacijama iz više izvora, doneta je odluka o razrešenju mitropolita Justina, dok se istovremeno otvaraju pitanja o različitim stavovima unutar crkvenog vrha.
Jevanđeljska priča o sleporođenom koga je Hristos iscelio zauzima posebno mesto u pravoslavlju jer, osim čuda progledanja, nosi snažnu poruku o veri, patnji, nadi i duhovnoj svetlosti koja menja čovekov život.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.