Predstavljajući svetu postavku posvećenu Visokim Dečanima, poglavar Srpske pravoslavne crkve podsetio je na neprocenjivu vrednost svetinja na Kosovu i Metohiji, koje su ujedno i simbol duhovne borbe i opstanka.
U svetlosti 20. godišnjice od upisa Manastira Visoki Dečani na Uneskovu listu svetske baštine, u Parizu je otvorena izložba koja se bavi nezamenjivim i univerzalnim vrednostima srpskih svetinja na Kosovu i Metohiji.
Ova izložba, koju je organizovalo Ministarstvo kulture Republike Srbije, u saradnji s Eparhijom raško-prizrenskom, ne samo da ukazuje na značaj srpskog kulturnog i duhovnog nasleđa već nosi i duboku emotivnu poruku za sve Srbe širom sveta, koji ne prestaju da čuvaju sećanje na svoju zemlju, svoju veru i svoje svetinje na ovom svetom tlu.
Foto: SPC
Dvorana Segur u sedištu Uneska u Parizu bila je mesto gde su se okupili predstavnici Srpske Pravoslavne Crkve, srpske diplomatije, kao i ljubitelji i zaštitnici kulture. Među njima, poseban trenutak bio je onaj kada je patrijarh Porfirije u svom nadahnutom govoru odao počast svetinjama Kosova i Metohije. Manastiri Visoki Dečani, Pećka patrijaršija, Gračanica i Bogorodica Ljeviška nisu samo srpski spomenici, već svetionici univerzalne kulture i duhovnosti.
Foto: SPC
Hor Bogoslovije Svetog Kirila i Metodija iz Prizrena
- Ne užiže se svetiljka i meće pod sud, nego na svećnjak, te svetli svima koji su u kući - citirao je patrijarh Porfirije reči iz Jevanđelja, podsećajući sve prisutne na vrednost svetlosti koja je, poput svetiljke, prožela svetove, povezujući Srbiju, Pariz, pa i ceo svet.
Za patrijarha Porfirija, Visoki Dečani nisu samo manastir, već su „tiha svetlost“ koja se nije ugasila ni u najmračnijim vremenima, uprkos sveopštem nasilju i pokušajima da se izbrišu srpske svetinje sa lica Kosova i Metohije.
Izložba u Parizu predstavlja svetionik nade, vernosti i istinske ljubavi prema pravdi. Uprkos neprekidnim napadima na srpske svetinje, koji nisu stali ni 2023. i 2024. godine, kada je zabeleženo 31 napad na verske i kulturne objekte na Kosovu, Unesko je stao na stranu istine, prepoznajući univerzalnu vrednost ovih manastira, koji su pod njegovom zaštitom. Ove svetinje, među kojima je i Visoki Dečani, čuvaju se za buduće generacije, za sve ljude koji veruju u svetlost, mir, ljubav i dobro.
Foto: SPC
Dvorana Segur u sedištu Uneska u Parizu bila je mesto gde su se okupili predstavnici Srpske Pravoslavne Crkve, srpske diplomatije, kao i ljubitelji i zaštitnici kulture
Manastiri na Kosovu i Metohiji poput Visokih Dečana predstavljaju ne samo duhovne svetionike, već su i materijalni odraz genijalnosti srpske srednjovekovne umetnosti, koja je duboko ukorenjena u tradiciji srpske crkve i naroda. Kroz svoja vekovna postojanja, ovi manastiri su svedočili o svetištima ujedinjenim u ljubavi prema Hristu, kao i o borbi za očuvanje vere i slobode.
Visoki Dečani, čije kandilo neprestano gori, govore o trajnoj svetlosti, o svetosti koja nije dovedena u pitanje, bez obzira na to koliko puta su ti svetionici pokušavali da ih sruše.
Foto: SPC
Izložba i srpskim svetinja na Kosmetu
U obraćanju okupljenima, ministar kulture Republike Srbije, dr Nikola Selaković, istakao je značaj ovih svetinja i borbu koju Srbija vodi kako bi ih zaštitila. On je podsetio sve prisutne da su manastiri na Kosovu i Metohiji duboko ukorenjeni u srpsku istoriju, ali i da su univerzalni, jer svetlost koju oni nose, pripada celom svetu.
Foto: SPC
Izložba i srpskim svetinja na Kosmetu
Ovaj događaj, ali i cela izložba, govore o nečemu mnogo dubljem i snažnijem od samih kamenih zidina i fresaka. Oni govore o postojanju, o borbi i ljubavi koja ne može biti potisnuta, ma koliko se svet trudio da izbriše svaki trag postojanja srpskog naroda na Kosovu i Metohiji. Izložba je podsetnik na to da srpska baština na ovim svetim prostorima nije samo duhovno bogatstvo, već je i kulturno dobro koje čini celokupnu evropsku baštinu.
Foto: SPC
Izložba i srpskim svetinja na Kosmetu
Na kraju, nakon svečanog otvaranja, hor Bogoslovije Svetog Kirila i Metodija iz Prizrena izveo je polusatni koncert, ostavljajući dubok utisak na sve prisutne. Ovaj događaj u Parizu nije bio samo kulturna manifestacija, već duhovno i emotivno okupljanje koje je još jednom podsetilo na nezamenjivu vrednost srpskih svetinja na Kosovu i Metohiji i njihovu ulogu u očuvanju svetlosti, mira i vere u svetu.
Kosovo i Metohija nisu samo geografska odrednica, to je srce, duša i simbol postojanja srpskog naroda, koji će uprkos svim nedaćama i napadima, zauvek biti svetionik vere, kulture i ljubavi prema svetu.
Po zauzeću Srbije, Osmanlije su mnoge srpske hramove pretvorili u svoje džamije, pa su to hteli da učine i sa dečanskom manastirskom crkvom, ali ih je čudesan događaj sprecio u tome.
Na dan kada se SPC molitveno seća Prepodobnog Ilariona Velikog, episkop novobrdski Ilarion obeležio je svoj imendan u pobožnoj atmosferi svetinje nadomak Gnjilana, gde je podsetio vernike da u ljubavi prema bližnjem pronalazimo put do večnog života.
Svetinje na Kosmetu predstavljaju stub srpske istorije i pravoslavlja, vekovima prkose neprijateljima, a duhovnim značajem čine neprocenjivu riznicu za srpski rod.
Ističući zajednički bol i podršku u teškim vremenima, mitropolit Antonije deli svoje utiske o poseti srpskim zemljama i razmišljanja o aktuelnim pitanjima pravoslavnog sveta, o Ukrajini i Kosovu i Metohiji, naglašavajući ulogu Crkve u očuvanju istine i pravde.
Vernici iz Srbije, Crne Gore i rasejanja okupili su se u duhovno uzvišenoj atmosferi Visokih Dečana kako bi zajedno proslavili ktitorsku slavu u molitvenom prisustvu episkopa i mitropolita.
Novi poglavar Katoličke crkve izazvao je lavinu reakcija nakon otkrića da su američki donatori obećali milijardu evra za izbor „pravog“ pape, dok deficit Svete Stolice prelazi 83 miliona evra.
Slavni glumac i reditelj primio je blagoslov igumana Metodija, napio se blagoslovene vode koja nikada ne presušuje, poškropio se i prekrstio, ostavljajući za sobom glamur sveta pred večnom tišinom Carske Lavre.
Slavni glumac i reditelj proveo je Vidovdan među monasima, slušajući o Kosovskom zavetu i žrtvi Svetog kneza Lazara, a iguman mu je otkrio tajne duhovnosti koje će uticati na njegov novi film „Vaskrsenje“.
Dečji rečnik, nekada pun radoznalih pitanja i igre, danas sve više podseća na sirov vokabular odraslih, koji deca usvajaju bez razumevanja težine i značenja izgovorenih reči.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Ministar kulture Nikola Selaković izvestio je patrijarha Porfirija o pripremama za predstavljanje umetničkog i duhovnog bogatstva srpske svetinje sa Kosova i Metohije, povodom dve decenije od uvrštavanja na Uneskovu Listu svetske baštine.
U Beogradu je otvorena postavka „Služitelj mira i ljubavi“ povodom 80 godina od upokojenja Svetog Dositeja Vasića, duhovnog gorostasa koji je verom i hrabrošću ostao uz narod i Crkvu u najmračnijim vremenima.
U Istorijskom muzeju Srbije predstavljaju se dela pedeset i dva umetnika, koju će svečano otvoriti patrijarh srpski Porfirije. Izložba će biti dostupna do marta 2025. godine, uz bogat prateći program.
U crkvi Lazarici, iz koje je srpska vojska krenula ka Kosovu, služena je liturgija, a pomen svim stradalim junacima i litija do Spomenika kosovskim vitezovima sabrali su arhijereje, monahe, vojnike, državnike i verni narod.
Na centralnom obeležavanju Vidovdana u manastiru Ravanici, patrijarh srpski poručio je vernicima da svetost Kosova nije prošlost već poziv za spasenje duše i život u Hristovoj ljubavi.
Obred Havdale se izvodi subotom uveče, po završetku Šabata, što je trenutak kada nastupi noć - odnosno kada na nebu postanu vidljive tri srednje zvezde.
Vernici su telima branili svog duhovnika, sveštenstvo je blokiralo put policiji, a Mikael Adžapahjan je sa mirom u glasu poručio da pretnja Jerevanu ne dolazi od njega, već iz samog vrha vlasti.
Arhijerej Albanske pravoslavne crkve okončao je zemaljski put nakon duge borbe s bolešću, ostavljajući neizbrisiv trag u srcima vernika i bogatu ostavštinu obnove crkava i duhovnog života u Albaniji,
Ova izuzetno hranljiva čorba vekovima je služila ne samo za utolu gladi, već i kao simbol vere, posta i zahvalnosti — jelo koje spaja telo i duh kroz molitvu i tradiciju.