U Galeriji Kolarčeve zadužbine prikazano 125 ikona 97 autora iz sveta, pod okrinjem UNESCO.
U tišini koju krasi blagost svetlosti i boja, u Galeriji Kolarčeve zadužbine zapevao je duh umetnosti i molitve: patrijarh srpski Porfirije svečano je otvorio međunarodnu izložbu sakralne umetnosti i multidisciplinarni događaj „Svetlost Logosa“. Događaj je okupio predstavnike crkvenog i kulturnog života Srbije i regiona, umetnike i ljubitelje duhovnog stvaralaštva, pred čijim očima se razotkrivala harmonija svetlosti, boja i molitve.
Foto: SPC
Galerija Kolarčeve zadužbije
Među prisutnima bili su vikarni episkop moravički Tihon, sveštenstvo Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, kao i jedan od najznačajnijih savremenih sakralnih umetnika sveta, Grigori Popesku Mušel, čiji radovi nose duboku duhovnu težinu i univerzalnu poruku vere.
Foto: SPC
Muzički program upotpunio je duhovni doživljaj
U svom obraćanju, patrijarh Porfirije je naglasio:
- Ova izložba je izraz želje da se u naše vreme umetničkim stvaranjem, kao posebnom vrstom podviga, približimo svetlosti i svetosti Hrista Boga Logosa, kog je Sveti Sava svojom rečju veličao i svedočio životom. Ne samo da bismo svedočili pravoslavlje kroz umetničko stvaralaštvo danas, već da bismo ispovedali i prinosili ličnim životom Hrista.
Foto: SPC
Patrijarh srpski Porfirije i vladiika moravički Tihon
Vladika Tihon, kao član žirija, uručio je nagrade zaslužnim autorima, a posle svečanog otvaranja usledio je prigodan muzički program koji je dodatno oplemenio duhovni doživljaj prisutnih.
Ovaj multidisciplinarni događaj, pod okriljem UNESCO-a, u okviru kojeg će biti realizovana dva masterklasa, posvećen je obeležavanju 850. godišnjice rođenja Svetog Save. Publika može da vidi 125 ikona 97 autora iz Grčke, SAD, Kube, Rumunije, Bugarske, Italije, Belorusije, Republike Srpske, Nemačke, Letonije i sa Filipina.
Izložba će biti otvorena do 11. septembra 2025. godine, pružajući jedinstvenu priliku da se umetnost i vera susretnu u svetlosti Logosa, baš kao što je Sveti Sava učio svojim životom i delom.
Sa blagoslovom vladike Arsenija, galerija Sinagoga postala je mesto gde fotografije, rukopisi i liturgijski predmeti pričaju priču o veri, ljubavi i nesebičnom služenju Svetog Dositeja Niškog i Zagrebačkog.
Uz blagoslov patrijarha Porfirija u Kolarčevoj zadužbini otvara se međunarodna izložba “Svetlost Logosa” pod okriljem Uneska – 125 ikona iz 12 zemalja.
Ikonopisac Mijalko Đunisijević lik Svetog Vasilija prenеo je sa crkvenih fresaka na javni zid u Nikšiću, stvarajući prostor gde se vera i umetnost susreću i gde prolaznici svakodnevno pronalaze duhovnu inspiraciju.
Ona je bila luda Hrista radi, a to je najveća ljubav, i proživela je svoj život u velikom poniženju i stradanju, odbačena od ljudi, ali prihvaćena od Boga, poručio je vladika.
Bez bacanja, bez raskoši i bez suvišnih reči – male pitice nastajale iz poštovanja prema hrani i blagoslovu trpeze, a nestajale brže od „prave“ pite, dok je dom još mirisao na testo i sir.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Predstavljajući svetu postavku posvećenu Visokim Dečanima, poglavar Srpske pravoslavne crkve podsetio je na neprocenjivu vrednost svetinja na Kosovu i Metohiji, koje su ujedno i simbol duhovne borbe i opstanka.
Ona je bila luda Hrista radi, a to je najveća ljubav, i proživela je svoj život u velikom poniženju i stradanju, odbačena od ljudi, ali prihvaćena od Boga, poručio je vladika.
Jedan apel poglavara Srpske pravoslavne crkve pretvara molitvu u konkretno delo: krv koja se daruje u beogradskim hramovima postaje nada za nečiji novi početak.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnu Kseniju Petrogradsku po starom i Svetog Fotija Velikog po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Pavla Mikija i drugove mučenike, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.