Ova svetinja, uklesana visoko u steni iznad Bjelopavlićke ravnice, već vekovima privlači hodočasnike iz svih krajeva, bez obzira na veru, poreklo ili životne okolnosti.
Manastir Ostrog, jedan od najposećenijih pravoslavnih svetilišta na Balkanu, za verni narod predstavlja mnogo više od duhovne destinacije. To je mesto gde vera dobija oblik tišine, molitve i traganja - ne samo telom, već i dušom.
Ova svetinja, uklesana visoko u steni iznad Bjelopavlićke ravnice, već vekovima privlači hodočasnike iz svih krajeva, bez obzira na veru, poreklo ili životne okolnosti.
Zvanični turistički sajt me.visit-montenegro objavio je smernice koje osvetljavaju nepisana pravila i običaje koji prate dolazak u Ostrog i odlazak iz ove svetinje.
Dolazak u ovaj manastir, kako navode, nije rezervisan samo za velike praznike – njegova vrata otvorena su svakog dana, svakog sata, svima koji dolaze s verom. Sam uspon do Gornjeg manastira za mnoge je više od fizičkog puta - to je lično hodočašće.
- Sam odlazak do Gornjeg manastira je i malo hodočasništvo. Od vernika je za očekivati da se bosi uspnu od Donjeg do Gornjeg manastira, a nisu retki ni primeri kada su na ovaj put pročišćenja ljudi polazili i dolazili na kolenima. Iz Manastira Ostrog nosi se osvećena vodica, ulje, tamjan, nafora ili pak ikonica ili krst načinjeni od tisovine - navedeno je.
Tanjug Strahunja Aćimović/wikipedia
Manastir Ostrog
Ovim osvećenim stvarima, kako ističu, mažu se i poskrope svi oni koji nisu mogli doći svecu na poklonjenje. Pred ćivot ovog sveca dolaze ljudi u potrazi za duhovnom utehom te lekom za fizičku i duhovnu bol, a slučajevi ozdravljenja toliko su brojni da se prenose u vidu zapisa i priča kroz crnogorski narod već vekovima.
- Za posetioca Manastira Ostrog interesantno je da može da na parčetu papira napiše želje za svoje žive i upokojene koje će tokom neke od liturgija sveštenici ovog manastira pročitati pred Bogom i Svetim Vasilijem Ostroškim.
Takođe, pored manastira postoji prostorija koja se nalazi u pećini koja je predviđena za paljenje sveća za žive i upokojene. Svece za žive se mogu zapaliti na jednoj strani, što je ispisano na zidu, dok se sveće za upokojene mogu zapaliti na drugoj strani, što je takođe propraćeno natpisom na zidu.
Smernice sajta me.visit-montenegro podsećaju i na običaj da posetioci, pre nego što priđu ćivotu, mogu ostaviti skroman dar - peškir, sapun ili ulje - kao izraz poštovanja prema monasima koji žive i služe u manastiru.
Rina
Ostrog
- Na ulazu u portu Gornjeg manastira postoji izvor sa koga možete, a i preporučljivo je, poneti osveštanu vodu koja se čuva u domu kao zaštitnik doma i porodice.
Kao i većini pravoslavnih hramova i u Ostrogu se može ostaviti simboličan novčani prilog koji će biti upotrebljen za pomoć onima kojima je ta pomoć najpotrebnija.
Ime Svetog Vasilija Ostroškog, kako ističu u objavljenim smernicama, izgovara se sa dubokim poštovanjem - uz ustajanje, krštenje i reči: "Slava mu i milost“.
Vasu priliku da upotpunite Manastir Ostrog daće vam konak u kome možete provesti noć. Tu ćete dobiti krevet za spavanje, ćebe i jastuk, kao i duhovni savet nekog od sveštenih lica ukoliko to poželite.
Kratka i snažna, molitva Proroku Iliji vekovima se prenosila usmenim predanjem, ali je tokom vremena često bila skraćivana i menjana. Donosimo autentične reči koje monasi uznose pred tron Božiji u tišini manastira Ostrog.
Ikonopisac Mijalko Đunisijević lik Svetog Vasilija prenеo je sa crkvenih fresaka na javni zid u Nikšiću, stvarajući prostor gde se vera i umetnost susreću i gde prolaznici svakodnevno pronalaze duhovnu inspiraciju.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Sagrađen tamo gde se planinska reka gubi pod zemljom, a stena postaje zid crkve, manastir Crna Reka čuva mošti Svetog Petra Koriškog i jedinstveno nasleđe srpskog pećinskog monaštva.
U besedi za četvrtak 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da niko ne zna koliko mu je vremena ostalo za pokajanje i objašnjava zašto je odlaganje pokajanja opasna zabluda.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Jakova Alfejevog po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Averikija. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Pavla II, dok Jevreji i muslimani nemaju veći verski praznik.
Veliki svetitelj našeg vrmena savetovao je da se svaka reč, pa i znak interpukcije u Bibliji proučava sa ljubavlju i pažnjom, sve do najsitnijih detalja.
Kad je došla, dobila je svoju keliju u kojoj su bili samo krevet bez dušeka, peć i ćebe preko kreveta. To je simbol početka prilagođavanja asketskom životu.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.