Ova svetinja, uklesana visoko u steni iznad Bjelopavlićke ravnice, već vekovima privlači hodočasnike iz svih krajeva, bez obzira na veru, poreklo ili životne okolnosti.
Manastir Ostrog, jedan od najposećenijih pravoslavnih svetilišta na Balkanu, za verni narod predstavlja mnogo više od duhovne destinacije. To je mesto gde vera dobija oblik tišine, molitve i traganja - ne samo telom, već i dušom.
Ova svetinja, uklesana visoko u steni iznad Bjelopavlićke ravnice, već vekovima privlači hodočasnike iz svih krajeva, bez obzira na veru, poreklo ili životne okolnosti.
Zvanični turistički sajt me.visit-montenegro objavio je smernice koje osvetljavaju nepisana pravila i običaje koji prate dolazak u Ostrog i odlazak iz ove svetinje.
Dolazak u ovaj manastir, kako navode, nije rezervisan samo za velike praznike – njegova vrata otvorena su svakog dana, svakog sata, svima koji dolaze s verom. Sam uspon do Gornjeg manastira za mnoge je više od fizičkog puta - to je lično hodočašće.
- Sam odlazak do Gornjeg manastira je i malo hodočasništvo. Od vernika je za očekivati da se bosi uspnu od Donjeg do Gornjeg manastira, a nisu retki ni primeri kada su na ovaj put pročišćenja ljudi polazili i dolazili na kolenima. Iz Manastira Ostrog nosi se osvećena vodica, ulje, tamjan, nafora ili pak ikonica ili krst načinjeni od tisovine - navedeno je.
Tanjug Strahunja Aćimović/wikipedia
Manastir Ostrog
Ovim osvećenim stvarima, kako ističu, mažu se i poskrope svi oni koji nisu mogli doći svecu na poklonjenje. Pred ćivot ovog sveca dolaze ljudi u potrazi za duhovnom utehom te lekom za fizičku i duhovnu bol, a slučajevi ozdravljenja toliko su brojni da se prenose u vidu zapisa i priča kroz crnogorski narod već vekovima.
- Za posetioca Manastira Ostrog interesantno je da može da na parčetu papira napiše želje za svoje žive i upokojene koje će tokom neke od liturgija sveštenici ovog manastira pročitati pred Bogom i Svetim Vasilijem Ostroškim.
Takođe, pored manastira postoji prostorija koja se nalazi u pećini koja je predviđena za paljenje sveća za žive i upokojene. Svece za žive se mogu zapaliti na jednoj strani, što je ispisano na zidu, dok se sveće za upokojene mogu zapaliti na drugoj strani, što je takođe propraćeno natpisom na zidu.
Smernice sajta me.visit-montenegro podsećaju i na običaj da posetioci, pre nego što priđu ćivotu, mogu ostaviti skroman dar - peškir, sapun ili ulje - kao izraz poštovanja prema monasima koji žive i služe u manastiru.
Rina
Ostrog
- Na ulazu u portu Gornjeg manastira postoji izvor sa koga možete, a i preporučljivo je, poneti osveštanu vodu koja se čuva u domu kao zaštitnik doma i porodice.
Kao i većini pravoslavnih hramova i u Ostrogu se može ostaviti simboličan novčani prilog koji će biti upotrebljen za pomoć onima kojima je ta pomoć najpotrebnija.
Ime Svetog Vasilija Ostroškog, kako ističu u objavljenim smernicama, izgovara se sa dubokim poštovanjem - uz ustajanje, krštenje i reči: "Slava mu i milost“.
Vasu priliku da upotpunite Manastir Ostrog daće vam konak u kome možete provesti noć. Tu ćete dobiti krevet za spavanje, ćebe i jastuk, kao i duhovni savet nekog od sveštenih lica ukoliko to poželite.
Kratka i snažna, molitva Proroku Iliji vekovima se prenosila usmenim predanjem, ali je tokom vremena često bila skraćivana i menjana. Donosimo autentične reči koje monasi uznose pred tron Božiji u tišini manastira Ostrog.
Ikonopisac Mijalko Đunisijević lik Svetog Vasilija prenеo je sa crkvenih fresaka na javni zid u Nikšiću, stvarajući prostor gde se vera i umetnost susreću i gde prolaznici svakodnevno pronalaze duhovnu inspiraciju.
U besedi za 33. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da neznatne brige i sitni luksuzi često odvlače pažnju od onoga što je istinski važno.
Pravoslavci slave Svetog mučenika Grigorija Niskog po starom kalendaru i Svetog Dionisija Olimpskog po novom. Katolici se sećaju Svete Emerencijane, dok muslimani i Jevreji danas nemaju veliki verski praznik
U jednoj od svojih pouka veliki duhovnik 20. veka objasnio je kako anđeli čuvari vode dušu ka spasenju i kako njihova ljubav ostaje skrivena, ali moćna.
Francuski predsednik još uvek nije dobio audijenciju kod pape Lava XIV, a prema izveštajima, razlog nije administrativni propust, već svesna odluka Svetog Oca.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Kad je došla, dobila je svoju keliju u kojoj su bili samo krevet bez dušeka, peć i ćebe preko kreveta. To je simbol početka prilagođavanja asketskom životu.
Bez pompe i velikih reči, u molitvi i sabranosti, Sabor Svetog Jovana Krstitelja u ostroškoj svetinji protekao je kao retka prilika da se vera ne objašnjava - već doživi.
Na praznik Prepodobne Efrosinije i Prepodobnog Sergija Radonješkog u Crkvi Svete Trojice u Donjem Ostrogu služena je zaupokojena liturgija za pokoj duše oca Ilije.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, postoji svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
Na uzvišenju kod Novog Pazara nalazi se drevni hram čiji slojeviti zidovi, jedinstvena osnova i živopis pamte odricanje vladara, rađanje monaštva i kontinuitet vere duži od jednog milenijuma.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Zašto tuga nije samo prolazno raspoloženje, kako prerasta u depresiju i duhovnu krizu i na koji način, po svedočanstvu Svetih otaca, čovek može ponovo da se uspravi.