Ova svetinja, uklesana visoko u steni iznad Bjelopavlićke ravnice, već vekovima privlači hodočasnike iz svih krajeva, bez obzira na veru, poreklo ili životne okolnosti.
Manastir Ostrog, jedan od najposećenijih pravoslavnih svetilišta na Balkanu, za verni narod predstavlja mnogo više od duhovne destinacije. To je mesto gde vera dobija oblik tišine, molitve i traganja - ne samo telom, već i dušom.
Ova svetinja, uklesana visoko u steni iznad Bjelopavlićke ravnice, već vekovima privlači hodočasnike iz svih krajeva, bez obzira na veru, poreklo ili životne okolnosti.
Zvanični turistički sajt me.visit-montenegro objavio je smernice koje osvetljavaju nepisana pravila i običaje koji prate dolazak u Ostrog i odlazak iz ove svetinje.
Dolazak u ovaj manastir, kako navode, nije rezervisan samo za velike praznike – njegova vrata otvorena su svakog dana, svakog sata, svima koji dolaze s verom. Sam uspon do Gornjeg manastira za mnoge je više od fizičkog puta - to je lično hodočašće.
- Sam odlazak do Gornjeg manastira je i malo hodočasništvo. Od vernika je za očekivati da se bosi uspnu od Donjeg do Gornjeg manastira, a nisu retki ni primeri kada su na ovaj put pročišćenja ljudi polazili i dolazili na kolenima. Iz Manastira Ostrog nosi se osvećena vodica, ulje, tamjan, nafora ili pak ikonica ili krst načinjeni od tisovine - navedeno je.
Tanjug Strahunja Aćimović/wikipedia
Manastir Ostrog
Ovim osvećenim stvarima, kako ističu, mažu se i poskrope svi oni koji nisu mogli doći svecu na poklonjenje. Pred ćivot ovog sveca dolaze ljudi u potrazi za duhovnom utehom te lekom za fizičku i duhovnu bol, a slučajevi ozdravljenja toliko su brojni da se prenose u vidu zapisa i priča kroz crnogorski narod već vekovima.
- Za posetioca Manastira Ostrog interesantno je da može da na parčetu papira napiše želje za svoje žive i upokojene koje će tokom neke od liturgija sveštenici ovog manastira pročitati pred Bogom i Svetim Vasilijem Ostroškim.
Takođe, pored manastira postoji prostorija koja se nalazi u pećini koja je predviđena za paljenje sveća za žive i upokojene. Svece za žive se mogu zapaliti na jednoj strani, što je ispisano na zidu, dok se sveće za upokojene mogu zapaliti na drugoj strani, što je takođe propraćeno natpisom na zidu.
Smernice sajta me.visit-montenegro podsećaju i na običaj da posetioci, pre nego što priđu ćivotu, mogu ostaviti skroman dar - peškir, sapun ili ulje - kao izraz poštovanja prema monasima koji žive i služe u manastiru.
Rina
Ostrog
- Na ulazu u portu Gornjeg manastira postoji izvor sa koga možete, a i preporučljivo je, poneti osveštanu vodu koja se čuva u domu kao zaštitnik doma i porodice.
Kao i većini pravoslavnih hramova i u Ostrogu se može ostaviti simboličan novčani prilog koji će biti upotrebljen za pomoć onima kojima je ta pomoć najpotrebnija.
Ime Svetog Vasilija Ostroškog, kako ističu u objavljenim smernicama, izgovara se sa dubokim poštovanjem - uz ustajanje, krštenje i reči: "Slava mu i milost“.
Vasu priliku da upotpunite Manastir Ostrog daće vam konak u kome možete provesti noć. Tu ćete dobiti krevet za spavanje, ćebe i jastuk, kao i duhovni savet nekog od sveštenih lica ukoliko to poželite.
Kratka i snažna, molitva Proroku Iliji vekovima se prenosila usmenim predanjem, ali je tokom vremena često bila skraćivana i menjana. Donosimo autentične reči koje monasi uznose pred tron Božiji u tišini manastira Ostrog.
Ikonopisac Mijalko Đunisijević lik Svetog Vasilija prenеo je sa crkvenih fresaka na javni zid u Nikšiću, stvarajući prostor gde se vera i umetnost susreću i gde prolaznici svakodnevno pronalaze duhovnu inspiraciju.
Duhovnik Ruske pravoslavne crkve ostavio je kratku, ali snažnu pouku o tome kako male slabosti mogu da promene čovekov odnos prema drugima, materijalnom i Bogu.
Samozvani „arhiepiskop“ Nikola Džufka pokušava da prisvoji crkvu u Rakitnici, dok stručnjaci upozoravaju da istorijski tragovi potvrđuju njenu vezu sa vremenom kneza Lazara i srpskim nasleđem.
Devetog dana meseca ava jevrejska zajednica seća se razaranja Prvog i Drugog hrama u Jerusalimu, progona i odaje poštu žrtvama najvećih tragedija svoje istorije.
Veliki srpski duhovnik kroz reči Svetog apostola Petra otkriva zašto gordost, srebroljublje i vlastoljublje udaljavaju čoveka od istinske službe i spasenja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Kad je došla, dobila je svoju keliju u kojoj su bili samo krevet bez dušeka, peć i ćebe preko kreveta. To je simbol početka prilagođavanja asketskom životu.
Samozvani „arhiepiskop“ Nikola Džufka pokušava da prisvoji crkvu u Rakitnici, dok stručnjaci upozoravaju da istorijski tragovi potvrđuju njenu vezu sa vremenom kneza Lazara i srpskim nasleđem.
Sagrađen tamo gde se planinska reka gubi pod zemljom, a stena postaje zid crkve, manastir Crna Reka čuva mošti Svetog Petra Koriškog i jedinstveno nasleđe srpskog pećinskog monaštva.
Meštani ovog sela veruju u čudotvorne moći ove crkve, tvrdeći da mnogi posetioci, zahvaljujući veri, ubrzo dobiju potomstvo ili dožive poboljšanje u životu.
Tokom poslednje obnove Bešanova, otkriveni su rimski grobovi iz 1. veka, što sugeriše da je ovo mesto bilo sveto još u vreme najranijeg hrišćanstva, a smatra se da je upravo zbog toga Dragutin odlučio da ovde podigne manastir.
Policija sumnjiči 29-godišnjeg muškarca za krađu iz Sabornog hrama Svete Trojice, a pažnju javnosti privukao je snimak na kojem se vidi njegova navodna ravnodušnost dok zna da ga neko snima.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Poznati istoričar ukazuje na sporne kanonske i pravne momente odluke suda, ali i na, kako navodi, širi pritisak na srpski narod, tradiciju i identitet.