Vernici iz Srbije, Crne Gore i rasejanja okupili su se u duhovno uzvišenoj atmosferi Visokih Dečana kako bi zajedno proslavili ktitorsku slavu u molitvenom prisustvu episkopa i mitropolita.
Verni narod iz Srbije, Crne Gore i rasejanja okupili su se u duhovno uzvišenoj atmosferi Visokih Dečana kako bi zajedno proslavili ktitorsku slavu. U molitvenom prisustvu episkopa i mitropolita, zvuci anđeoskog pojanja odjekivali su svodovima ovog srednjovekovnog dragulja, podsećajući na duboku veru i kulturno nasleđe srpskog naroda.
Foto: SPC
Praznično bdenje uoči ktitorske slave u Visokim Dečanima
U predvečerje ktitorske slave, praznika Svetog kralja Stefana Dečanskog, u Visokim Dečanima sabrao se veliki broj vernika na večernjoj službi sa petohlebnicom, koju je predvodio mitropolit zahumsko-hercegovački Dimitrije, dok je jutarnju službu služio episkop novobrdski Ilarion, vikar patrijarha srpskog. Bogosluženju su molitveno prisustvovali mitropolit raško-prizrenski Teodosije i episkop humski Jovan, čineći ovaj događaj duhovno uzvišenim trenutkom za sve sabrane.
Foto: SPC
Kivot sa moštima Svetog Stefana Dečanskog
Anđeoske melodije za pevnicom izvodili su učenici i profesori bogoslovija iz Prizrena i Niša, predvođeni sadašnjim i bivšim rektorima — protojerejem Dejanom Krstićem i protojerejem-stavroforom Milutinom Timotijevićem. Njihovi glasovi ispunili su svodove manastira, spajajući vekove u molitvi upućenoj Svetom kralju Stefanu.
Foto: SPC
Praznično bdenje uoči ktitorske slave u Visokim Dečanima
Manastir Visoki Dečani, zadužbina Svetog kralja Stefana Dečanskog, predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika srpske srednjovekovne kulture i duhovnosti. Podignut u prvoj polovini 14. veka, manastir je upisan na Listu svetske baštine UNESKO-a kao remek-delo arhitekture.
Njegova monumentalna crkva, posvećena Vaznesenju Gospodnjem, ukrašena je freskama izuzetne umetničke vrednosti, koje oslikavaju duboku veru i kulturnu zrelost srednjovekovne Srbije. Manastir je i danas mesto žive molitve i svedok vekovnog trajanja srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.
Visoki Dečani ostaju duhovni centar i nadahnuće za sve verujuće, pokazujući kako vera neraskidivo povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost srpskog naroda. Ktitorska slava nas podseća na blagodat i žrtvu Svetog kralja Stefana, čiji je život večiti primer ljubavi, milosrđa i vere u Gospoda.
Po zauzeću Srbije, Osmanlije su mnoge srpske hramove pretvorili u svoje džamije, pa su to hteli da učine i sa dečanskom manastirskom crkvom, ali ih je čudesan događaj sprecio u tome.
Na dan kada se odaje počast preminulima, pravoslavni vernici iz severnog dela Kosovske Mitrovice kreću u emotivno putovanje ka grobovima svojih voljenih, prevazilazeći etničke podele i obnavljajući vezu s prošlošću na mestima koja su svedoci patnje i nade.
Na dan kada se SPC molitveno seća Prepodobnog Ilariona Velikog, episkop novobrdski Ilarion obeležio je svoj imendan u pobožnoj atmosferi svetinje nadomak Gnjilana, gde je podsetio vernike da u ljubavi prema bližnjem pronalazimo put do večnog života.
Ističući zajednički bol i podršku u teškim vremenima, mitropolit Antonije deli svoje utiske o poseti srpskim zemljama i razmišljanja o aktuelnim pitanjima pravoslavnog sveta, o Ukrajini i Kosovu i Metohiji, naglašavajući ulogu Crkve u očuvanju istine i pravde.
Sa liturgijskog sabranja na Sretenje u Podgorici upućena je jasna poruka o odgovornosti, pokajanju i delima koja ostaju zapisana, ne pred ljudima, već pred Bogom, kao priprema za post koji traži više od forme i navike.
U besedi za ponedeljak siropusne sedmice Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da oni ispunjeni Svetim Duhom postaju nepogrešivi glasnici Božjih tajni, čija skrušenost rađa moć i unutrašnji mir.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Simeona Bogoprimca i Svetu prorokinju Anu po starom i Svetog Pamfila po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Julija I, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Vernici iz mnogih krajeva okupili su se u manastiru da prisustvuju svečanom bdeniju, celivaju netljene mošti Svetog Stefana Dečanskog i osete duhovnu tišinu kojom drevna lavra obavija ovaj veliki praznik.
Dok se društvene mreže dele na one koji osuđuju i one koji podržavaju, arhimandrit Janjić naglašava da je molitva na više jezika deo vekovne tradicije Crkve, a ne politička poruka – i podseća na reči Psalma: „Sve što diše neka hvali Gospoda“.
Dok Srpska pravoslavna crkva 3. juna slavi Svetog cara Konstantina i caricu Jelenu, tiho i dostojanstveno slavi se i sveta podvižnica iz Dečana - kćerka kralja Milutina i sestra Svetog Stefana Dečanskog, čije su svete mošti vekovima svedočile čuda i čuvale svetinju od zla.
Sa liturgijskog sabranja na Sretenje u Podgorici upućena je jasna poruka o odgovornosti, pokajanju i delima koja ostaju zapisana, ne pred ljudima, već pred Bogom, kao priprema za post koji traži više od forme i navike.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
U selu Ljubižda, nakon gotovo tri decenije tišine, raseljeni meštani su se ponovo sabrali oko svog hrama, pretvarajući bogosluženje u snažnu poruku opstanka Srba na Kosovu i Metohiji.
Nakon niza tvrdnji o"„selidbi" i navodnoj nelegalnoj izgradnji, Eparhija raško-prizrenska prvi put sistematski iznosi odluke Sabora, zakonske dozvole i stručna mišljenja, odbacujući optužbe koje su uzburkale javnost.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.