Vernici iz Srbije, Crne Gore i rasejanja okupili su se u duhovno uzvišenoj atmosferi Visokih Dečana kako bi zajedno proslavili ktitorsku slavu u molitvenom prisustvu episkopa i mitropolita.
Verni narod iz Srbije, Crne Gore i rasejanja okupili su se u duhovno uzvišenoj atmosferi Visokih Dečana kako bi zajedno proslavili ktitorsku slavu. U molitvenom prisustvu episkopa i mitropolita, zvuci anđeoskog pojanja odjekivali su svodovima ovog srednjovekovnog dragulja, podsećajući na duboku veru i kulturno nasleđe srpskog naroda.
Foto: SPC
Praznično bdenje uoči ktitorske slave u Visokim Dečanima
U predvečerje ktitorske slave, praznika Svetog kralja Stefana Dečanskog, u Visokim Dečanima sabrao se veliki broj vernika na večernjoj službi sa petohlebnicom, koju je predvodio mitropolit zahumsko-hercegovački Dimitrije, dok je jutarnju službu služio episkop novobrdski Ilarion, vikar patrijarha srpskog. Bogosluženju su molitveno prisustvovali mitropolit raško-prizrenski Teodosije i episkop humski Jovan, čineći ovaj događaj duhovno uzvišenim trenutkom za sve sabrane.
Foto: SPC
Kivot sa moštima Svetog Stefana Dečanskog
Anđeoske melodije za pevnicom izvodili su učenici i profesori bogoslovija iz Prizrena i Niša, predvođeni sadašnjim i bivšim rektorima — protojerejem Dejanom Krstićem i protojerejem-stavroforom Milutinom Timotijevićem. Njihovi glasovi ispunili su svodove manastira, spajajući vekove u molitvi upućenoj Svetom kralju Stefanu.
Foto: SPC
Praznično bdenje uoči ktitorske slave u Visokim Dečanima
Manastir Visoki Dečani, zadužbina Svetog kralja Stefana Dečanskog, predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika srpske srednjovekovne kulture i duhovnosti. Podignut u prvoj polovini 14. veka, manastir je upisan na Listu svetske baštine UNESKO-a kao remek-delo arhitekture.
Njegova monumentalna crkva, posvećena Vaznesenju Gospodnjem, ukrašena je freskama izuzetne umetničke vrednosti, koje oslikavaju duboku veru i kulturnu zrelost srednjovekovne Srbije. Manastir je i danas mesto žive molitve i svedok vekovnog trajanja srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.
Visoki Dečani ostaju duhovni centar i nadahnuće za sve verujuće, pokazujući kako vera neraskidivo povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost srpskog naroda. Ktitorska slava nas podseća na blagodat i žrtvu Svetog kralja Stefana, čiji je život večiti primer ljubavi, milosrđa i vere u Gospoda.
Po zauzeću Srbije, Osmanlije su mnoge srpske hramove pretvorili u svoje džamije, pa su to hteli da učine i sa dečanskom manastirskom crkvom, ali ih je čudesan događaj sprecio u tome.
Na dan kada se odaje počast preminulima, pravoslavni vernici iz severnog dela Kosovske Mitrovice kreću u emotivno putovanje ka grobovima svojih voljenih, prevazilazeći etničke podele i obnavljajući vezu s prošlošću na mestima koja su svedoci patnje i nade.
Na dan kada se SPC molitveno seća Prepodobnog Ilariona Velikog, episkop novobrdski Ilarion obeležio je svoj imendan u pobožnoj atmosferi svetinje nadomak Gnjilana, gde je podsetio vernike da u ljubavi prema bližnjem pronalazimo put do večnog života.
Ističući zajednički bol i podršku u teškim vremenima, mitropolit Antonije deli svoje utiske o poseti srpskim zemljama i razmišljanja o aktuelnim pitanjima pravoslavnog sveta, o Ukrajini i Kosovu i Metohiji, naglašavajući ulogu Crkve u očuvanju istine i pravde.
Oni su bili muž i žena, koji su dvadeset dana nakon venčanja, za vreme vladavine Dioklecijana, izvedeni pred sud, pred tivaidskog namesnika Ariana, zbog hrišćanske vere.
U Beogradu je otvorena postavka „Služitelj mira i ljubavi“ povodom 80 godina od upokojenja Svetog Dositeja Vasića, duhovnog gorostasa koji je verom i hrabrošću ostao uz narod i Crkvu u najmračnijim vremenima.
Neprimereno topli tonovi u izjavama pojedinih pravoslavnih jerarha upućenih novom papi, izazvali su buru među vernicima i teolozima, koji sve glasnije upozoravaju na opasnost od zamućivanja identiteta i odstupanja od Svetog Predanja.
Na praznik Svetog Atanasija Velikog, u hramu Svetog Save na Vračaru, liturgijsko sabranje okupilo je arhijereje iz više krajeva sveta, a duhovna poruka slavljenika dotakla je srca svih prisutnih: da živimo rukovođeni svetiteljskom mudrošću i božanskom ljubavlju.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Drugog dana svoje posete južnoj srpskoj pokrajini, poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je Liturgiju u manastiru Visoki Dečani, poručivši vernicima da neprijatelji nisu ljudi, već smrt – jedini istinski protivnik, koga je Hristos pobedio iz ljubavi prema svakome od nas.
Više od pet stotina Srba sabralo se u Visokim Dečanima na prazničnoj liturgiji koju je služio mitropolit Teodosije. Dolazak vernog naroda doneo je duhovnu snagu i ohrabrenje onima koji istrajavaju na svojim ognjištima na Kosovu i Metohiji.
U Beogradu je otvorena postavka „Služitelj mira i ljubavi“ povodom 80 godina od upokojenja Svetog Dositeja Vasića, duhovnog gorostasa koji je verom i hrabrošću ostao uz narod i Crkvu u najmračnijim vremenima.
Na praznik Svetog Atanasija Velikog, u hramu Svetog Save na Vračaru, liturgijsko sabranje okupilo je arhijereje iz više krajeva sveta, a duhovna poruka slavljenika dotakla je srca svih prisutnih: da živimo rukovođeni svetiteljskom mudrošću i božanskom ljubavlju.
Ove crkve svedoče o različitosti izraza hrišćanske vere kroz vreme i prostor. Bilo da su uklesane u stenu, sagrađene od kostiju ili skrivene u drvetu, sve one predstavljaju mesto susreta čoveka sa Bogom – u tišini, divljenju i molitvi.