Vernici iz Srbije, Crne Gore i rasejanja okupili su se u duhovno uzvišenoj atmosferi Visokih Dečana kako bi zajedno proslavili ktitorsku slavu u molitvenom prisustvu episkopa i mitropolita.
Verni narod iz Srbije, Crne Gore i rasejanja okupili su se u duhovno uzvišenoj atmosferi Visokih Dečana kako bi zajedno proslavili ktitorsku slavu. U molitvenom prisustvu episkopa i mitropolita, zvuci anđeoskog pojanja odjekivali su svodovima ovog srednjovekovnog dragulja, podsećajući na duboku veru i kulturno nasleđe srpskog naroda.
Foto: SPC
Praznično bdenje uoči ktitorske slave u Visokim Dečanima
U predvečerje ktitorske slave, praznika Svetog kralja Stefana Dečanskog, u Visokim Dečanima sabrao se veliki broj vernika na večernjoj službi sa petohlebnicom, koju je predvodio mitropolit zahumsko-hercegovački Dimitrije, dok je jutarnju službu služio episkop novobrdski Ilarion, vikar patrijarha srpskog. Bogosluženju su molitveno prisustvovali mitropolit raško-prizrenski Teodosije i episkop humski Jovan, čineći ovaj događaj duhovno uzvišenim trenutkom za sve sabrane.
Foto: SPC
Kivot sa moštima Svetog Stefana Dečanskog
Anđeoske melodije za pevnicom izvodili su učenici i profesori bogoslovija iz Prizrena i Niša, predvođeni sadašnjim i bivšim rektorima — protojerejem Dejanom Krstićem i protojerejem-stavroforom Milutinom Timotijevićem. Njihovi glasovi ispunili su svodove manastira, spajajući vekove u molitvi upućenoj Svetom kralju Stefanu.
Foto: SPC
Praznično bdenje uoči ktitorske slave u Visokim Dečanima
Manastir Visoki Dečani, zadužbina Svetog kralja Stefana Dečanskog, predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika srpske srednjovekovne kulture i duhovnosti. Podignut u prvoj polovini 14. veka, manastir je upisan na Listu svetske baštine UNESKO-a kao remek-delo arhitekture.
Njegova monumentalna crkva, posvećena Vaznesenju Gospodnjem, ukrašena je freskama izuzetne umetničke vrednosti, koje oslikavaju duboku veru i kulturnu zrelost srednjovekovne Srbije. Manastir je i danas mesto žive molitve i svedok vekovnog trajanja srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.
Visoki Dečani ostaju duhovni centar i nadahnuće za sve verujuće, pokazujući kako vera neraskidivo povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost srpskog naroda. Ktitorska slava nas podseća na blagodat i žrtvu Svetog kralja Stefana, čiji je život večiti primer ljubavi, milosrđa i vere u Gospoda.
Po zauzeću Srbije, Osmanlije su mnoge srpske hramove pretvorili u svoje džamije, pa su to hteli da učine i sa dečanskom manastirskom crkvom, ali ih je čudesan događaj sprecio u tome.
Na dan kada se odaje počast preminulima, pravoslavni vernici iz severnog dela Kosovske Mitrovice kreću u emotivno putovanje ka grobovima svojih voljenih, prevazilazeći etničke podele i obnavljajući vezu s prošlošću na mestima koja su svedoci patnje i nade.
Na dan kada se SPC molitveno seća Prepodobnog Ilariona Velikog, episkop novobrdski Ilarion obeležio je svoj imendan u pobožnoj atmosferi svetinje nadomak Gnjilana, gde je podsetio vernike da u ljubavi prema bližnjem pronalazimo put do večnog života.
Ističući zajednički bol i podršku u teškim vremenima, mitropolit Antonije deli svoje utiske o poseti srpskim zemljama i razmišljanja o aktuelnim pitanjima pravoslavnog sveta, o Ukrajini i Kosovu i Metohiji, naglašavajući ulogu Crkve u očuvanju istine i pravde.
Sa kapacitetom od oko 1.300 mesta, prostranom kupolom visokom gotovo 50 metara i zadivljujućim unutrašnjošću, ostavlja snažan utisak već pri prvom koraku u njenu unutrašnjost.
U nadahnutoj besedi na Đurđic, prota Slobodan Zeković upozorio je vernike na posledice greha, zamke modernog sujeverja i prikrivene duhovne stranputice, podsećajući da pad nije kraj.
U besedi za 24. ponedeljak po Duhovima, Sveti vladika Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz Hrista dobijamo nasleđe carstva Božijeg i zašto ga ne smemo prokockati poput Isava.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Dok se društvene mreže dele na one koji osuđuju i one koji podržavaju, arhimandrit Janjić naglašava da je molitva na više jezika deo vekovne tradicije Crkve, a ne politička poruka – i podseća na reči Psalma: „Sve što diše neka hvali Gospoda“.
Dok Srpska pravoslavna crkva 3. juna slavi Svetog cara Konstantina i caricu Jelenu, tiho i dostojanstveno slavi se i sveta podvižnica iz Dečana - kćerka kralja Milutina i sestra Svetog Stefana Dečanskog, čije su svete mošti vekovima svedočile čuda i čuvale svetinju od zla.
Drugog dana svoje posete južnoj srpskoj pokrajini, poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je Liturgiju u manastiru Visoki Dečani, poručivši vernicima da neprijatelji nisu ljudi, već smrt – jedini istinski protivnik, koga je Hristos pobedio iz ljubavi prema svakome od nas.
Tokom liturgije sa arhijerejima iz Gruzije na Staroj Bežaniji, poglavar SPC ogolio je duhovne zamke savremenog čoveka, upozorio na strasti koje razaraju slobodu i jasno poručio šta je smisao vere.
Mitropolit mileševski podsetio je da se patrijarh Pavle ne pamti zbog govora, već zbog života koji je i danas putokaz -skroman, postojan i nepogrešivo okrenut Hristu.
Donatorsko veče parohije Svetih Ćirila i Metodija pretvorilo se u svedočanstvo vere, nade i plana koji bi uskoro mogao da dovede do kupovine prvog pravoslavnog hrama u Konektikatu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Dok region obeležava 180 godina od objavljivanja njegovog kapitalnog dela, pitanje Njegoševe kanonizacije ponovo se vraća u fokus — zašto je inicijativa iz 2013. godine zaustavljena?
Urednik National Herald-a tvrdi da je Carigradska patrijaršija odgovorna za duboku krizu Arhiepiskopije Amerike, ukazujući na proteste vernika, finansijske tenzije i ozbiljne pukotine u načinu upravljanja.