Vernici iz Srbije, Crne Gore i rasejanja okupili su se u duhovno uzvišenoj atmosferi Visokih Dečana kako bi zajedno proslavili ktitorsku slavu u molitvenom prisustvu episkopa i mitropolita.
Verni narod iz Srbije, Crne Gore i rasejanja okupili su se u duhovno uzvišenoj atmosferi Visokih Dečana kako bi zajedno proslavili ktitorsku slavu. U molitvenom prisustvu episkopa i mitropolita, zvuci anđeoskog pojanja odjekivali su svodovima ovog srednjovekovnog dragulja, podsećajući na duboku veru i kulturno nasleđe srpskog naroda.
Foto: SPC
Praznično bdenje uoči ktitorske slave u Visokim Dečanima
U predvečerje ktitorske slave, praznika Svetog kralja Stefana Dečanskog, u Visokim Dečanima sabrao se veliki broj vernika na večernjoj službi sa petohlebnicom, koju je predvodio mitropolit zahumsko-hercegovački Dimitrije, dok je jutarnju službu služio episkop novobrdski Ilarion, vikar patrijarha srpskog. Bogosluženju su molitveno prisustvovali mitropolit raško-prizrenski Teodosije i episkop humski Jovan, čineći ovaj događaj duhovno uzvišenim trenutkom za sve sabrane.
Foto: SPC
Kivot sa moštima Svetog Stefana Dečanskog
Anđeoske melodije za pevnicom izvodili su učenici i profesori bogoslovija iz Prizrena i Niša, predvođeni sadašnjim i bivšim rektorima — protojerejem Dejanom Krstićem i protojerejem-stavroforom Milutinom Timotijevićem. Njihovi glasovi ispunili su svodove manastira, spajajući vekove u molitvi upućenoj Svetom kralju Stefanu.
Foto: SPC
Praznično bdenje uoči ktitorske slave u Visokim Dečanima
Manastir Visoki Dečani, zadužbina Svetog kralja Stefana Dečanskog, predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika srpske srednjovekovne kulture i duhovnosti. Podignut u prvoj polovini 14. veka, manastir je upisan na Listu svetske baštine UNESKO-a kao remek-delo arhitekture.
Njegova monumentalna crkva, posvećena Vaznesenju Gospodnjem, ukrašena je freskama izuzetne umetničke vrednosti, koje oslikavaju duboku veru i kulturnu zrelost srednjovekovne Srbije. Manastir je i danas mesto žive molitve i svedok vekovnog trajanja srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.
Visoki Dečani ostaju duhovni centar i nadahnuće za sve verujuće, pokazujući kako vera neraskidivo povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost srpskog naroda. Ktitorska slava nas podseća na blagodat i žrtvu Svetog kralja Stefana, čiji je život večiti primer ljubavi, milosrđa i vere u Gospoda.
Po zauzeću Srbije, Osmanlije su mnoge srpske hramove pretvorili u svoje džamije, pa su to hteli da učine i sa dečanskom manastirskom crkvom, ali ih je čudesan događaj sprecio u tome.
Na dan kada se odaje počast preminulima, pravoslavni vernici iz severnog dela Kosovske Mitrovice kreću u emotivno putovanje ka grobovima svojih voljenih, prevazilazeći etničke podele i obnavljajući vezu s prošlošću na mestima koja su svedoci patnje i nade.
Na dan kada se SPC molitveno seća Prepodobnog Ilariona Velikog, episkop novobrdski Ilarion obeležio je svoj imendan u pobožnoj atmosferi svetinje nadomak Gnjilana, gde je podsetio vernike da u ljubavi prema bližnjem pronalazimo put do večnog života.
Ističući zajednički bol i podršku u teškim vremenima, mitropolit Antonije deli svoje utiske o poseti srpskim zemljama i razmišljanja o aktuelnim pitanjima pravoslavnog sveta, o Ukrajini i Kosovu i Metohiji, naglašavajući ulogu Crkve u očuvanju istine i pravde.
Sveta knjiga islama u rukama prvog čoveka najvećeg američkog grada pokreće debate o religijskoj raznolikosti, javnom životu i mestu muslimana u društvu.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Episkop iz Antiohije mirno je odbio carsku ponudu, krenuo okovan ka Rimu i svojim stradanjem pokazao da hrišćanstvo nije stvar pogodnosti, već vernosti do poslednjeg daha.
Od Adama do proroka Danila, kroz rodoslov, oganj peći i tiho iščekivanje Mesije otkriva se kako je nada sačuvana u vremenima kada je ljudski život malo vredeo, a vera se prenosila kao upaljena sveća kroz mrak.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Vernici iz mnogih krajeva okupili su se u manastiru da prisustvuju svečanom bdeniju, celivaju netljene mošti Svetog Stefana Dečanskog i osete duhovnu tišinu kojom drevna lavra obavija ovaj veliki praznik.
Dok se društvene mreže dele na one koji osuđuju i one koji podržavaju, arhimandrit Janjić naglašava da je molitva na više jezika deo vekovne tradicije Crkve, a ne politička poruka – i podseća na reči Psalma: „Sve što diše neka hvali Gospoda“.
Dok Srpska pravoslavna crkva 3. juna slavi Svetog cara Konstantina i caricu Jelenu, tiho i dostojanstveno slavi se i sveta podvižnica iz Dečana - kćerka kralja Milutina i sestra Svetog Stefana Dečanskog, čije su svete mošti vekovima svedočile čuda i čuvale svetinju od zla.
Poglavar SPC u svom obraćanju istakao primer mirenja braće nad moštima Svetog Simeona i podsetio da kroz duhovno nasleđe našeg prosvetitelja narod može pronaći put u složenim civilizacijskim i istorijskim iskušenjima.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.