Na dan kada se SPC molitveno seća Prepodobnog Ilariona Velikog, episkop novobrdski Ilarion obeležio je svoj imendan u pobožnoj atmosferi svetinje nadomak Gnjilana, gde je podsetio vernike da u ljubavi prema bližnjem pronalazimo put do večnog života.
Na praznik Prepodobnog Ilariona Velikog, u manastiru Draganac arhijerejsku liturgiju služio je episkop novobrdski Ilarion, vikar patrijarha srpskog. Na ovaj sveti dan, vladika Ilarion obeležio je i svoj imendan, uz prisustvo mnogobrojnih vernika i monaštva koji su se okupili kako bi zajednički proslavili ime svetitelja poznatog po smirenosti, veri i duhovnoj snazi.
Manastir Draganac, skriven u šumovitom predelu u blizini Gnjilana, na uzvišenju od 800 metara nadmorske visine, stoji kao duhovni biser Kosovskog pomoravlja. Na jednom hektaru manastirske zemlje prostire se porta u čijem središtu dominira hram posvećen Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu. Ova jednobrodna građevina, podignuta 1868. godine na temeljima stare srednjovekovne svetinje, okružena je manastirskim objektima koji u potpunosti zatvaraju krug oko svetog hrama, stvarajući osećaj mira i zaštićenosti u srcu prirodne tišine.
Foto: SPC / TV Hram
Episkom novobrdski Ilarion, vikar patrijarha srpskog Porfirija, obeleop je imendan na Kosmetu
Tokom bogosluženja, episkop Ilarion nadahnutom besedom preneo je duboku poruku o suštini hrišćanskog pristupa bližnjem. U svojoj besedi istakao je važnost sagledavanja drugog čoveka kroz ljubav, a ne kroz prizmu interesa i koristi:
- Ako posmatramo drugog kroz interes, kroz korist, mi sebe ograničavamo, sebe lišavamo, zato što smo od tog čoveka mogli da dobijemo tajnu večnoga života, mogli smo da sagledamo živoga Boga u njemu - rekao je vladika.
Foto: SPC / TV Hram
Ikona Prepodobnog Ilariona Velikog
- Nije nam bitno koliko taj ima novca, ili koliko je taj ugledan, ili koliko je taj pametan pa hoćemo da u nekom daru njegovom uživamo, nego da osetimo da je taj čovek u celini prevelika tajna Božja i da se toga ne lišimo. Ne težimo samo jednom deliću čoveka, nego čoveku u celosti, po ugledu na našeg Gospoda Boga - poručio je episkop Ilarion.
Duhovno slavlje u manastiru Draganac počelo je još prethodnog dana kada je služeno praznično bdenije. Na ovom svečanom bogosluženju pridružio se starac Teologos iz kelije Svetog Jovana Bogoslova sa Svete gore, donoseći blagoslov ove svete obitelji.
Foto: SPC / TV Hram
Vladika Ilarion u Manastiru Draganac
Ovogodišnje slavlje imendana episkopa Ilariona i praznika Svetog Ilariona Velikog proteklo je u duhu zajedništva i molitve, pružajući vernicima priliku da se nadahnu i ponovo uvere u neiscrpne izvore vere i ljubavi prema bližnjem, podsećajući na suštinsku snagu i lepotu hrišćanskog života.
Po zauzeću Srbije, Osmanlije su mnoge srpske hramove pretvorili u svoje džamije, pa su to hteli da učine i sa dečanskom manastirskom crkvom, ali ih je čudesan događaj sprecio u tome.
Srpska pravoslavna crkva 26. oktobra proslavlja ovu svetiteljku, mladu devojku iz Kosovskog Pomoravlja koja je odbacila zavođenja i pretnje, hrabro branila svoju veru i podnela stradanje. Njeno postojano "ne dam veru svoju" postalo je zavet budućim pokolenjima.
Sveštenik Trajko Vlajković sa Kosmeta, apelovao je na pravoslavne vernike da milosrđem i donacijama pomognu izgradnju gorionika u Hramu Svetog Cara Uroša, kako bi se očuvale freske i obezbedila bolja funkcionalnost svetinje.
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na Kosovu i Metohiji, u Ukrajini i Moldaviji pokrenuti su koordinisani pokušaji razbijanja crkvenog jedinstva, upozoravaju sveštenici i istoričari. Meta su pravoslavni Sloveni, a cilj je potkopavanje njihove vere, identiteta i svetinja.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Transplantacija organa menja sudbinu Nemca Johana Vagnera, otkrivajući mu snove o krvavoj prošlosti Balkana, duhovnim iskušenjima i ljubavi koja je prešla granice naroda.
U rečima koje su odjeknule daleko izvan hrama Vaskrsenja Hristovog u Valjevu, episkop valjevski podseća da se istinska promena ne meri danima posta, već davanjem ljubavi i osloncem na Crkvu.
Izložba "Game changers2 uvodi decu u učenja stranog duhovnog sveta, dok Eparhija zvorničko-tuzlanska upozorava na opasnost od duhovne obmane i psiholoških posledica, pozivajući nastavnike da preispitaju ovakve odluke.
Završena obnova i živopis Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice svedoče o istrajnosti srpske zajednice u Argentini i nasleđu koje i danas živi kroz veru, umetnost i zajedništvo
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.
U besedi za sredu 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na čudesno javljanje koje je ujedinilo hrišćane i nevernike pred Julijanom Odstupnikom.