Na dan kada se SPC molitveno seća Prepodobnog Ilariona Velikog, episkop novobrdski Ilarion obeležio je svoj imendan u pobožnoj atmosferi svetinje nadomak Gnjilana, gde je podsetio vernike da u ljubavi prema bližnjem pronalazimo put do večnog života.
Na praznik Prepodobnog Ilariona Velikog, u manastiru Draganac arhijerejsku liturgiju služio je episkop novobrdski Ilarion, vikar patrijarha srpskog. Na ovaj sveti dan, vladika Ilarion obeležio je i svoj imendan, uz prisustvo mnogobrojnih vernika i monaštva koji su se okupili kako bi zajednički proslavili ime svetitelja poznatog po smirenosti, veri i duhovnoj snazi.
Manastir Draganac, skriven u šumovitom predelu u blizini Gnjilana, na uzvišenju od 800 metara nadmorske visine, stoji kao duhovni biser Kosovskog pomoravlja. Na jednom hektaru manastirske zemlje prostire se porta u čijem središtu dominira hram posvećen Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu. Ova jednobrodna građevina, podignuta 1868. godine na temeljima stare srednjovekovne svetinje, okružena je manastirskim objektima koji u potpunosti zatvaraju krug oko svetog hrama, stvarajući osećaj mira i zaštićenosti u srcu prirodne tišine.
Foto: SPC / TV Hram
Episkom novobrdski Ilarion, vikar patrijarha srpskog Porfirija, obeleop je imendan na Kosmetu
Tokom bogosluženja, episkop Ilarion nadahnutom besedom preneo je duboku poruku o suštini hrišćanskog pristupa bližnjem. U svojoj besedi istakao je važnost sagledavanja drugog čoveka kroz ljubav, a ne kroz prizmu interesa i koristi:
- Ako posmatramo drugog kroz interes, kroz korist, mi sebe ograničavamo, sebe lišavamo, zato što smo od tog čoveka mogli da dobijemo tajnu večnoga života, mogli smo da sagledamo živoga Boga u njemu - rekao je vladika.
Foto: SPC / TV Hram
Ikona Prepodobnog Ilariona Velikog
- Nije nam bitno koliko taj ima novca, ili koliko je taj ugledan, ili koliko je taj pametan pa hoćemo da u nekom daru njegovom uživamo, nego da osetimo da je taj čovek u celini prevelika tajna Božja i da se toga ne lišimo. Ne težimo samo jednom deliću čoveka, nego čoveku u celosti, po ugledu na našeg Gospoda Boga - poručio je episkop Ilarion.
Duhovno slavlje u manastiru Draganac počelo je još prethodnog dana kada je služeno praznično bdenije. Na ovom svečanom bogosluženju pridružio se starac Teologos iz kelije Svetog Jovana Bogoslova sa Svete gore, donoseći blagoslov ove svete obitelji.
Foto: SPC / TV Hram
Vladika Ilarion u Manastiru Draganac
Ovogodišnje slavlje imendana episkopa Ilariona i praznika Svetog Ilariona Velikog proteklo je u duhu zajedništva i molitve, pružajući vernicima priliku da se nadahnu i ponovo uvere u neiscrpne izvore vere i ljubavi prema bližnjem, podsećajući na suštinsku snagu i lepotu hrišćanskog života.
Po zauzeću Srbije, Osmanlije su mnoge srpske hramove pretvorili u svoje džamije, pa su to hteli da učine i sa dečanskom manastirskom crkvom, ali ih je čudesan događaj sprecio u tome.
Srpska pravoslavna crkva 26. oktobra proslavlja ovu svetiteljku, mladu devojku iz Kosovskog Pomoravlja koja je odbacila zavođenja i pretnje, hrabro branila svoju veru i podnela stradanje. Njeno postojano "ne dam veru svoju" postalo je zavet budućim pokolenjima.
Sveštenik Trajko Vlajković sa Kosmeta, apelovao je na pravoslavne vernike da milosrđem i donacijama pomognu izgradnju gorionika u Hramu Svetog Cara Uroša, kako bi se očuvale freske i obezbedila bolja funkcionalnost svetinje.
Da li je dovoljno da čoveku bude žao zbog učinjenog ili se od njega traži mnogo dublja promena? Svetogorski starac ukazuje gde počinje istinsko preobraženje i čemu ono vodi.
Jedna kratka pouka ruskog svetitelja govori o trenutku kada razgovor prestaje da bude razgovor i postaje borba za prevlast u kojoj na kraju svi nešto izgube.
Na Kosovu i Metohiji, u Ukrajini i Moldaviji pokrenuti su koordinisani pokušaji razbijanja crkvenog jedinstva, upozoravaju sveštenici i istoričari. Meta su pravoslavni Sloveni, a cilj je potkopavanje njihove vere, identiteta i svetinja.
Jedan od simbola svetosavlja zasijao je na Kosovu i Metohiji svečanim povodom, a to je proslava ktitorske slave kojoj su prisustvovali brojni vernici, sveštenstvo i monaštvo.
Pomoćnik direktora Kancelarije za KiM, Miloš Terzić, naglasio je da Pećka patrijaršija predstavlja centar srpske duhovnosti već skoro 800 godina, uz obećanje da će se nastaviti borba za očuvanje srpskih vrednosti na tom prostoru.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Autori pisma traže da poglavar Carigradske patrijaršije otkaže posetu Rilskom manastiru, navodeći primedbe na ekumenizam, Ukrajinu i međureligijski dijalog.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenice Veru, Nadu i Ljubav i majku im Sofiju po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog Grigorija Jermenskog. Katolička crkva obeležava Svetog Jeronima. Jevreji obeležavaju peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik.