Praznici i sveci 03.06.2025 | 12:03

OGANJ IZ NJENOG GROBA OTERAO NAPADAČE KOJI SU HTELI DA UNIŠTE DEČANE: Danas slavimo princezu iz loze Nemanjića koju je muž proterao, a Bog proslavio

Slika Autora
Izvor: religija.rs
Autor: Saša Tošić
OGANJ IZ NJENOG GROBA OTERAO NAPADAČE KOJI SU HTELI DA UNIŠTE DEČANE: Danas slavimo princezu iz loze Nemanjića koju je muž proterao, a Bog proslavio
SPC/ Aleksandar Trifunović

Dok Srpska pravoslavna crkva 3. juna slavi Svetog cara Konstantina i caricu Jelenu, tiho i dostojanstveno slavi se i sveta podvižnica iz Dečana - kćerka kralja Milutina i sestra Svetog Stefana Dečanskog, čije su svete mošti vekovima svedočile čuda i čuvale svetinju od zla.

Na dan kada Srpska pravoslavna crkva proslavlja Svetog cara Konstantina i caricu Jelenu - 3. juna, u senci velikog praznika, obeleženog crvenim slovom u crkvenom kalendaru, obasjava i svetlost jedne srpske svetiteljke, tihe podvižnice i mučenice duhovne borbe - Prepodobne Jelene Dečanske.

Foto: Aleksandar Trifunović
Visoki Dečani

 

Rođena kao Ana-Neda, ćerka slavnog kralja Milutina i sestra Svetog kralja Stefana Dečanskog, sudbina je ovu srpsku princezu povela van granica njenog naroda – u Bugarsku, kao suprugu cara Mihaila Šišmana Drugog. Njena životna priča, međutim, nije priča o dvorovima, već o progonstvu, tišini i svetosti. Kada je bugarski car odlučio da zarati sa Srbijom, odbacio je Jelenu i prisilno je zamonašio u manastir. Nije znao da upravo tada započinje njeno uzvišeno duhovno putovanje.

Nakon Šišmanovog poraza u sukobu sa srpskom vojskom, Neda je oslobođena i vratila se u otadžbinu. Tu, u zagrljaju srpske zemlje, zamonašila se pod imenom Jelena i povukla u isposnički život u blizini Manastira Visoki Dečani. Njen podvig bio je tih, ali pun svetlosti – duhovna borba vođena u senkama svetog hrama. Iako nije poznato kada se tačno upokojila, znamo da su njene svete mošti položene u dečanski hram, gde i danas, kroz vekove, odišu svetinjom i mirom.

SPC
Ikona Prepodobne Jelene Dečanske

 

Jedna od najpotresnijih predanja vezanih za Prepodobnu Jelenu svedoči o čudu iz vremena kada su Turci pokušali da unište Manastir Dečane. Tada je, iz grobnica Prepodobne Jelene i Svetog kralja Stefana, izbio oganj koji je naterao neprijatelje u bekstvo – plamen koji nije sagorevao, već je štitio, kao oganj Božije prisutnosti.

Njena svetost i božji blagoslov ostali su utkani i u njenoj zadužbini – Manastiru Budisavci kod Kline, koji je građen uporedo sa Dečanima, ali u manjoj meri. Danas je Budisavci metoh Pećke Patrijaršije, sa tri monahinje koje čuvaju tihi plamen molitve. Ipak, istorija i tu ostavlja trag bola – upravo u Budisavcima je, nakon rata, kidnapovan jeromonah Stefan Purić, o kome se i dalje ništa ne zna. To mesto ostaje rana i podsetnik, ali i molitveni stub nade i vere.

Foto: Aleksandar Trifunović
Ikonostas u Visokim Dečanima i kivot sa svetim moštima

 

Prepodobna Jelena Dečanska nije ostavila za sobom svetovne titule ni zemaljske dvorove, već svetost življenja, svetlost tišine i snagu molitve. Zato je Srpska pravoslavna crkva danas slavi u zajednici sa caricom Jelenom i carem Konstantinom – jer svetost nije u veličini trona, već u dubini predanja Bogu.

U vremenu koje često zaboravlja tišinu, Jelena Dečanska nas podseća da postoji snaga u molitvi, svetost u povučenosti i večnost u svakom podvigu učinjenom iz ljubavi prema Hristu.