Krst, ilustracija
Ovo nije prvi put da se svetinja našla na meti neovlašćenih i nedozvoljenih radnji. Prvi upad dogodio se 28. novembra 2023. godine, kada je Džufka, prema tvrdnjama eparhije, u pratnji dvadesetak lica nasilno ušao u crkvu i tada je nazvao – crkvom Fana Nolija, uz isticanje albanske nacionalne zastave i javno objavljivanje fotografija i video izjava kojima je potvrdio čin zauzimanja i menjanja identiteta svetinje.
Nakon tog skrnavljenja, Eparhija raško-prizrenska je u prisustvu policije, kao i predstavnika OEBS-a i Euleksa, izvršila osvećenje narušenog hrama i služila svetu liturgiju, postavivši novu bravu na crkvena vrata. Pokušaj podnošenja prijave Kosovskoj policiji u Podujevu tada je odbijen, te je prijava direktno predata nadležnom tužilaštvu.
Prema saopštenju eparhije, tužilaštvo je 27. maja 2024. godine podiglo optužnicu, a prvo saslušanje pred Osnovnim sudom u Prištini održano je 14. oktobra iste godine. Optuženi Džufka, u prisustvu advokata, negirao je sve navode. Međutim, eparhija ističe da njen predstavnik nije bio pozvan na saslušanje kao oštećena strana, te je za odbacivanje optužnice od strane suda – koje se dogodilo 14. decembra – saznala isključivo putem medija. Dan ranije, 13. decembra, tužilaštvo je podnelo žalbu, pa se postupak i dalje vodi.
Uprkos tome što se protiv njega vodi postupak, Džufka se, kako se navodi, ponovo drznuo da naruši mir svetog mesta – pre nekoliko dana nasilno je ušao u hram, postavio svoj katanac i unutar crkve okačio fotografije pomoću tiplova, nanoseći time novu štetu ovom svetom zdanju iz 14. veka. Reakcija Eparhije raško-prizrenske bila je brza i odlučna – uklonjeni su nelegalno postavljeni predmeti, a originalna brava Srpske pravoslavne crkve vraćena je na vrata svetinje.
Eparhija posebno upozorava da se Nikola Džufka lažno predstavlja kao svešteno lice samozvane – Albanske nacionalne pravoslavne crkve – i da vodi takozvanu – katakombnu crkvu – u Elbasanu. Kanonska Pravoslavna crkva Albanije već se ranije jasno ogradila od njega, ističući da je reč o samozvanom svešteniku i verskom fanatiku koji ne pripada nijednoj pravoslavnoj pomesnoj crkvi.
Na svetogrdan način, Džufka je krajem prošle godine čak sebe proglasio za – episkopa Kosovskog, a 20. maja ove godine objavio je i osnivanje tobožnje – Mitropolije Kosovske – u privatnom stambenom objektu u Prištini. Srpska pravoslavna crkva ističe da ovaj čin nema nikakav pravni niti kanonski značaj, te da predstavlja običan pokušaj civilnog okupljanja pod verskim plaštom, s ciljem izazivanja sablazni i napetosti.
Eparhija sa žalošću konstatuje da je sav ovaj niz zloupotreba posledica pasivnosti i nereagovanja kosovskih pravosudnih organa. – Smatramo da je ovo najnovije krivično delo direktna posledica neadekvatne reakcije institucija, koje nisu pokrenule sveobuhvatnu istragu, nisu identifikovale sve učesnike prethodnog upada, niti su Srpsku pravoslavnu crkvu priznali kao oštećenu stranu i omogućili joj zakonsko učešće u procesu, čime se pokušava obesmisliti ozbiljnost incidenta – navodi se u saopštenju.
Takvi institucionalni propusti, upozorava eparhija, stvaraju atmosferu nekažnjivosti i podstiču dalje napade na svetinje, ugrožavajući temeljno pravo Srpske pravoslavne crkve da slobodno koristi i štiti svoje duhovno nasleđe. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da je u pitanju lice poznato po ekstremističkim stavovima i otvorenim pretnjama.
Na kraju, Eparhija raško-prizrenska upućuje snažan apel lokalnim i međunarodnim činiocima:
– Pozivamo nadležne da ovom slučaju pristupe s punom pažnjom i odgovornošću, kako bi se sprečilo dalje obesvećivanje svetinja i obesmišljavanje prava Crkve. Svaki novi propust u institucionalnom delovanju samo dodatno ohrabruje one koji teže prisvajanju svetih mesta Srpske pravoslavne crkve.
Jer, kako eparhija jasno poručuje, ovaj slučaj prevazilazi okvire jednog hrama – on je ogledalo volje i snage da se na Kosovu i Metohiji očuva zakon, dostojanstvo vere i nepokolebljivi duh svetosavlja.
Uz miris tamjana, liturgijsko pojanje bogoslova i svečanu litiju, proslavljena je slava jedne od najsvetijih svetinja Prizrena, podsetivši vernike na snagu zaveta koji spaja prošlost, sadašnjost i budućnost srpskog naroda na Kosmetu.
U manastiru Devič na Kosmetu, gde počivaju mošti Svetog Joanikija, zabeleženo je svedočanstvo iz Prvog svetskog rata koje je ostavio Sveti Nikolaj Žički – o tome kako se Božija pravda sručila na ruku podignutu protiv svetinje.
Veteran američke vojske ispričao je kako se na Kosovu prvi put upoznao sa srpskim pravoslavljem.
Bojan Malešević i Bora Klepić, već hapšeni zbog brojnih krađa i razbojništava, sada se terete da su provalili u Manastir Liplje i odneli 500 KM. Svetinja koja vekovima okuplja vernike ponovo je postala meta onih koji ne prezaju ni pred Bogom ni pred zakonom.