Uz miris tamjana, liturgijsko pojanje bogoslova i svečanu litiju, proslavljena je slava jedne od najsvetijih svetinja Prizrena, podsetivši vernike na snagu zaveta koji spaja prošlost, sadašnjost i budućnost srpskog naroda na Kosmetu.
U starom gradu Prizrenu, u svetinji koja, kao stražar večnosti, odoleva vremenu i zaboravu, sabrao se verni narod da proslavi slavu Sabornog hrama – praznik Svetog velikomučenika Georgija. I ove godine, kao i vekovima unazad, kroz prizrenske ulice nije samo prošla litija, već je odzvanjao i duboki eho zaveta – svedočanstvo neugasle vere naroda čija je duša satkana od molitve, tuge i nade.
Svetu liturgiju služio je arhimandrit Sava, iguman manastira Visoki Dečani, zajedno sa igumanima i sveštenoslužiteljima Eparhije raško-prizrenske. Njihovo prisustvo u ovoj svetinji, kroz molitvu i činodejstvovanje, bila je i tiha potvrda istrajnosti Crkve na Kosovu i Metohiji – u zemlji gde je svaka stopa natopljena krvlju svetih i uspomenom na neprolazne borbe duha.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Porta prizrenskog Sabornog hrama
Besedu o Svetom Georgiju izgovorio je arhimandrit Andrej, iguman manastira Crna Reka, podsećajući sabrane na svetla čudesa ovog Hristovog pobedonosca.
- Proslavljamo svedoka radosti... Onoga koji nam pokazuje da Hristovom silom pobeđujemo i smrt, i mučenje, i svaku silu ovog palog i u grehu ogrezlog sveta - rekao je iguman Andrej, prenoseći prisutnima ne samo pouku, već i utehu. Reči o koplju nade i ljubavi, kojim Sveti Georgije na ikonama pobeđuje aždaju, odzvanjale su snažno među zidinama hrama, ali i u srcima svih onih koji su Kosovski zavet primili kao lični amanet.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Liturgija na Đurđevdan u prizrenskom Sabornom hramu
Nakon liturgije, verni su u tišini i molitvi pošli u litiju oko hrama, dok su učenici Prizrenske bogoslovije svojim anđeoskim pojanjima unosili nežnu svetlost u dan prožet duhovnim slavljenjem. Njihovi mladi glasovi, školovani u senci Svetih Arhangela i pod okriljem neba koje čuva Dušanove zadužbine, nosili su poruku da vera ne samo da opstaje, već i raste – tiho, ali nepokolebljivo, baš poput ljubavi prema ovom svetom prostoru.
Slavski darovi su osveštani, ali ono što je zaista blagosloveno toga dana bila je nevidljiva nit koja povezuje vernike iz svih krajeva sa svojim ognjištima na Kosovu i Metohiji. Jer Prizren nije samo grad – on je molitva pretvorena u kamen, suza pretočena u fresku, reč pretvorena u zavet.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Liturgija na Đurđevdan u prizrenskom Sabornom hramu
Slava Sabornog hrama Svetog Georgija u Prizrenu, u svakom svom delu, bila je podsećanje da je Kosovski zavet i dalje živ – u liturgiji, u besedi, u litiji i u tihom poklonu svakog vernika. Dokle god se u Prizrenu čuje liturgijsko pojanje, dotle će i srpski narod imati duhovni oslonac – temelj na kojem se gradi vera i kroz koji se pobeđuje svaka aždaja savremenog sveta.
Jer Sveti Georgije ne prestaje da vodi – ne samo kopljem, već i molitvom, ne samo na ikonama, već i kroz veru naroda koji, iako razasuti, nikada nisu prestali da ljube Kosovo svojim srcem.
Advokat Aleksandar Radovanović, glavni pravni savetnik Eparhije raško-prizrenske, u svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, analizira novi napad na crkvu Hrista Spasitelja u Prištini kroz lažne optužbe i razotkriva skrivene motive šovinističke propagande.
Na Lazarevu subotu, u manastiru Svetih Arhangela kod Prizrena, vladika Teodosije služio je svetu liturgiju, a mnogobrojni vernici, pristigli iz raznih krajeva Kosmeta, još jednom su posvedočili kome pripada ova svetinja i koliko traje srpski koren pod njenim svodovima.
Više od pet stotina Srba sabralo se u Visokim Dečanima na prazničnoj liturgiji koju je služio mitropolit Teodosije. Dolazak vernog naroda doneo je duhovnu snagu i ohrabrenje onima koji istrajavaju na svojim ognjištima na Kosovu i Metohiji.
U svetoj tišini svetinje, gde vekovima kuca srce srpskog pravoslavlja, poglavar Srpske pravoslavne crkve bogoslužio je u prisustvu monaštva, sveštenstva i vernog naroda, uz pojanje hora iz Beograda.
Drugog dana svoje posete južnoj srpskoj pokrajini, poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je Liturgiju u manastiru Visoki Dečani, poručivši vernicima da neprijatelji nisu ljudi, već smrt – jedini istinski protivnik, koga je Hristos pobedio iz ljubavi prema svakome od nas.
Sve više pravoslavaca iz Srbije i sveta dolazi na Kosovo i Metohiju — ne kao turisti, već kao hodočasnici koji tragaju za svetlošću, utehom i korenima. U svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, Maria Vasić, otkriva se kako meštani, zatečeni tom radošću, širom otvaraju vrata svojih domova — i svojih srca.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne Isakija, Dalmata i Favsta po starom, dok se po novom kalendaru obeležava praznik Nerukotvorene ikone Isusa Hrista. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Roka, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada dođu razočaranje, gubitak i neizvesnost, lako je zaboraviti na zahvalnost, a pouka velikog ruskog duhovnika podseća zašto ni u najtežim danima ne treba izgubiti blagodarno srce.
Žena je mesecima gledala iste jezive prizore čim bi sklopila oči, a vladika Nikolaj Velimirović ponudio joj je drugačije objašnjenje i ukazao na greh od kojeg čovek ne može jednostavno pobeći.
Vlasti Jordana najavile su da će uoči jubileja 2030. godine biti izgrađeni kompleks za hodočasnike i muzej, uz velika ulaganja u Al-Magtas, tradicionalno mesto Hristovog krštenja
Više pravoslavnih crkava pozvalo je vernike da precizno navedu poreklo i versku pripadnost, što bi moglo da pruži jasniju sliku o brojnosti pravoslavaca na petom kontinentu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Na slavi u manastiru Svete Nedelje, mitropolit raško-prizrenski poslao snažnu poruku o veri koja isceljuje, svetinji koja ne sme biti zaboravljena i ljubavi Hristovoj koja okuplja Srbe vekovima.
Porodice koje su se posle rata vratile na svoja ognjišta ostale su bez domova i uspomena – monahinje i meštani rizikovali živote da spasu selo od potpunog uništenja.
Eparhija raško-prizrenska podnela novu krivičnu prijavu protiv Nikole Džufke, Albanca koji godinama nasilno upada u pravoslavne hramove i pokušava da ih prisvoji za svoju organizaciju, dok SPC upozorava da kosovske institucije godinama ćute na njegove napade.
Prema predanju, za istoriju ovog manastira vezuju se Sveti Sava, kralj Dragutin i despot Đurađ Branković, a upravo je u vreme Brankovića Sveti Stefan postao njegov nebeski zaštitnik.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Gradimir Stanić ostavio je dubok trag u crkvenom izdavaštvu i saradnji sa najznačajnijim srpskim duhovnicima, a iza njega su ostala brojna izdanja posvećena veri, predanju i kulturnom nasleđu.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Prema predanju, za istoriju ovog manastira vezuju se Sveti Sava, kralj Dragutin i despot Đurađ Branković, a upravo je u vreme Brankovića Sveti Stefan postao njegov nebeski zaštitnik.
Shiarhimandrit Zosima Sokur govori o značaju molitve, ispovesti, pričešća i duhovne pripreme pred Uspenje Presvete Bogorodice, podsećajući da uzdržanje nije samo pitanje hrane, već i pitanje promene života.