Eparhija raško-prizrenska podnela novu krivičnu prijavu protiv Nikole Džufke, Albanca koji godinama nasilno upada u pravoslavne hramove i pokušava da ih prisvoji za svoju organizaciju, dok SPC upozorava da kosovske institucije godinama ćute na njegove napade.
Na prostoru Kosova i Metohije ponovo je narušen mir pravoslavnih svetinja. Eparhija raško-prizrenska saopštila je da je po treći put bila prinuđena da podnese krivičnu prijavu protiv Nikole Džufke, državljanina Republike Albanije, koji, kako navode, već godinama širi versku mržnju i provaljuje u hramove Srpske pravoslavne crkve, lažno se predstavljajući kao episkop.
Eparhija raško-prizrenska
Brava na vratima hrama Svetog arhangela Mihaila, na kojoj je bio katanac, obijena je
Tri puta provalio u crkvu iz 14. veka
– Eparhija raško–prizrenska je podnela treću po redu prijavu protiv Nikole Džufke, državljanina Republike Albanije koji se lažno predstavlja kao pravoslavni episkop i protiv kog se već vode dva postupka za isto krivično delo – stoji u saopštenju.
Prema navodima Eparhije, Džufka je ponovo nasilno upao u crkvu Svetog Arhangela Mihaila iz 14. veka, koja je u vlasništvu Eparhije raško-prizrenske, razbivši katanac i pokušavajući da je prisvoji za svoju organizaciju.
– Pomenuti je ponovo razbio katanac na crkvi Svetog Arhangela Mihaila iz 14. veka i po treći put nezakonito zauzeo crkvu u vlasništvu Eparhije raško–prizrenske, koju želi da prisvoji za svoju lažnu organizaciju – naglašavaju iz Eparhije.
U saopštenju se podseća da Nikola Džufka nije priznat ni od ijedne pravoslavne crkve, dok je u Albaniji, kako navode, često prozivan u medijima zbog širenja mržnje i netrpeljivosti.
Eparhija raško-prizrenska
Lažni sveštenik Nikola Džufka, ogrnut zastavom sa velikoalbanskim simbolima, ispred srpske svetinje
Apel međunarodnoj zajednici
Eparhija raško-prizrenska uputila je dramatičan apel međunarodnoj zajednici, zahtevajući da utiče na kosovske institucije da, kako kažu, „konačno ulože makar minimum rada i volje“ kako bi se Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi obezbedila zakonom garantovana zaštita.
– Činjenica je da lice iz Albanije, koje nesumnjivo širi versku mržnju, može nekažnjeno već tri puta da provaljuje u naš verski objekat koji je pritom i kulturno dobro, i da ga prisvaja za svoju organizaciju koja zakonski ne postoji – ističu.
Eparhija raško-prizrenska
Nikola Džufka je ranije dva puta skrnavio i pokušavao da prisvoji hram Svetog Arhangela Mihaila
"Crta metu na SPC, institucije ćute"
U Eparhiji upozoravaju i da Džufka preko društvenih mreža „crta metu na pripadnicima SPC i SPC u celini“, dok kosovske vlasti već dve godine, kako navode, ne preduzimaju ništa da ga zaustave.
– Istovremeno Srpska Pravoslavna Crkva se bori za minimum poštovanja svojih prava, kao što je upotreba verskih simbola i unutrašnje uređenje svojih objekata. Sve ovo govori o teškim i sistematskim nedostacima kosovskog pravnog sistema – poručuju iz Eparhije.
Eparhija raško-prizrenska
Nikola Džufka je ranije dva puta skrnavio i pokušavao da prisvoji hram Svetog Arhangela Mihaila
Opstanak SPC zavisi od rešavanja statusa
Na kraju saopštenja Eparhija raško-prizrenska naglašava da je pitanje njenog pravnog položaja pitanje opstanka srpskog naroda i vere na tim prostorima.
– Imajući u vidu da nam kosovske institucije sve vreme pokazuju da nisu zainteresovane za poštovanje naših prava, kako minimuma zaštite od ovakvih maltretiranja, tako i vraćanja svih prava koja su nam bila garantovana, ali oduzeta u međuvremenu, pozivamo da se pitanje pravnog položaja Srpske Pravoslavne Crkve na Kosovu što pre uzme u razmatranje, jer je sada već svima jasno da nam od rešavanja tog pitanja, dobijanja posebnih i međunarodno garantovanih prava, zavisi i sam opstanak na ovim prostorima – zaključuje se u obraćanju Eparhije.
Jedan od najstarijih srpskih manastirskih kompleksa, uklesan u stenu pre osam vekova, postaje žrtva nemara i nelegalnih radova. Hoće li biti kasno kada se svi konačno osvrnemo?
Incident u Severnoj Mitrovici izazvao je buru u javnosti i oštar odgovor Crkve, koja upozorava na rastuće pritiske nad Srbima na Kosovu i apeluje da hitno reaguju kako bi se sprečila dalja eskalacija.
Na dan kada Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Justina Ćelijskog, podsećamo se besede koja je izazvala šok u tadašnjoj Jugoslaviji. Pred stotinama ljudi, a pod prismotrom vlasti, tada mladi profesor Amfilohije izgovorio je istinu koju mnogi nisu smeli ni da pomisle.
Na Kosovu i Metohiji, u Ukrajini i Moldaviji pokrenuti su koordinisani pokušaji razbijanja crkvenog jedinstva, upozoravaju sveštenici i istoričari. Meta su pravoslavni Sloveni, a cilj je potkopavanje njihove vere, identiteta i svetinja.
Kroz svetu tajnu ispovesti, razgovore, savete o molitvi i postu, duhovnik bi trebalo da pomogne čoveku da prepozna sopstvene slabosti, pobedi greh i napreduje u hrišćanskom životu.
U besedi za nedelju 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta apostol Filip nije mogao da vidi i zašto telesne oči nisu dovoljne da čovek prepozna Božije prisustvo.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog starca otkriva zašto i mali prinos pred Bogom ima posebnu vrednost kada se uz sveću setimo onih koji prolaze kroz patnju, nevolju i teške životne trenutke.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Na slavi u manastiru Svete Nedelje, mitropolit raško-prizrenski poslao snažnu poruku o veri koja isceljuje, svetinji koja ne sme biti zaboravljena i ljubavi Hristovoj koja okuplja Srbe vekovima.
Porodice koje su se posle rata vratile na svoja ognjišta ostale su bez domova i uspomena – monahinje i meštani rizikovali živote da spasu selo od potpunog uništenja.
U selu gde još odjekuju molitve predaka, pravoslavni vernici okupili su se oko igumana Save da pokažu kako crkva nije samo građevina, već zavet – i da će, ako zatreba, služiti i u šumi, kao u prvim hrišćanskim vremenima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.