Razvaljena vrata i razbacani bogoslužbeni predmeti sablaznili su jutros građane Ulcinja, dok Crkvena opština traži hitno otkrivanje počinilaca i jasnu poruku da se udar na svetinju neće tolerisati.
Pod okriljem noći, u ulcinjskom naselju Meterizi, obijen je i oskrnavljen hram Svetog Nikolaja, jedna od najvažnijih pravoslavnih svetinja u ovom delu grada. Jutro je vernicima donelo prizor koji teško može ostaviti ikoga ravnodušnim: nasilno obijena vrata, prevrnuti bogoslužbeni predmeti i razbacani delovi crkvenog inventara u unutrašnjosti hrama, potvrdila je Mitropolija crnogorsko-primorska.
Reakcije Crkvene opštine i prvi nalazi policije
Policija je odmah obaveštena i tokom noći je izvršila uviđaj na mestu događaja, dok iz Crkvene opštine Ulcinj poručuju da veruju da će nadležni organi pronaći i procesuirati počinioce ovog gnusnog dela. Kako naglašavaju, napad na hram nije samo napad na imovinu, već i na duhovni identitet pravoslavnih vernika u Ulcinju.
mitropolija.com
Hram Svetog Nikolaja, podignut krajem 19. veka na temeljima starije svetinje, nosi slojevitu istoriju: od pravoslavnog manastira iz 15. veka, preko perioda kada je na tom mestu postojala džamija, do obnove koju je 1890. godine naredio knjaz Nikola Petrović, u slavu Božiju i u sećanje na poginule crnogorske vojnike iz 1878. godine.
U njegovoj porti nalaze se grobovi istaknutih ličnosti crnogorske istorije, uključujući vojvodu Simu Popovića i mitropolita Savu Kosanovića, što dodatno potvrđuje značaj ovog hrama za lokalnu zajednicu.
Duboka uznemirenost među vernicima i poziv na zaštitu svetinja
Današnje oskrnavljenje, stoga, ne doživljava se samo kao incident, već kao duboko uznemirujući čin prema mestu koje decenijama predstavlja duhovno utočište pravoslavnih vernika u Ulcinju. Hram, poznat po svojoj beloj fasadi, kupoli i visokom zvoniku, oštećen je, ali njegova simbolična uloga ostaje netaknuta.
U Crkvenoj opštini ističu da se nadaju brzom rasvetljavanju slučaja, kako bi se poslala jasna poruka da skrnavljenje svetinje ne može i ne sme proći nekažnjeno. Vernici, međutim, poručuju ono najvažnije — da se molitve u hramu Svetog Nikolaja neće prekidati ni posle ovog napada, kao i da će svetinja nastaviti da živi uprkos onima koji su pokušali da je ponize.
U saopštenju koje odjekuje kao opomena Mitropolija crnogorsko-primorska poziva na razboritost, smirenost i vraćanje temeljnim hrišćanskim vrednostima, ističući da je nasilje uvek lični, a ne kolektivni greh.
U selu Višnjeva – Donji Grbalj, u obnovljenom hramu iz vremena Nemanjića, na praznik Svetog mučenika Nestora služena je prva liturgija posle više od jednog veka.
Ministarstvo Crne Gore usvojilo je inicijativu Mitropolije crnogorsko-primorske da se vrh Rumije ucrta kao prostor namenjen verskim objektima, čime je Crkva Svete Trojice dobila mogućnost da stekne pun pravni status.
Potpisi mitropolita Joanikija i predsednika opštine Nikole Jovanovića otvorili su put projektu koji spaja predanje i savremeni razvoj, uz planiranu donaciju od milion evra, izradu dokumentacije i uređenje prostora za buduću svetinju.
Jedna od pouka svetogorskog starca otkriva zašto i mali prinos pred Bogom ima posebnu vrednost kada se uz sveću setimo onih koji prolaze kroz patnju, nevolju i teške životne trenutke.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Poslednji ispraćaj Maise i Meri Daoud okupio je porodicu, prijatelje i vernike u Hramu Svetog Porfirija u Gazi, dok je Jerusalimska patrijaršija uputila molitvu za pokoj njihovih duša i utehu najbližima.
Pojedini mediji objavili da bi rad Mitropolije mogao da bude predmet posebne provere, dok izvor blizak mitropolitu Joanikiju tvrdi da nikakva zvanična najava nije stigla i da se takav potez za sada ne očekuje.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Od Hristovih reči o Pričešću do Tomine sumnje i pažljivo usmerene svetlosti, svaki prizor na čuvenom remek-delu ima svoje značenje, a perspektiva stvara utisak da se i posmatrač nalazi za trpezom.
U besedi za subotu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički donosi snažno razmišljanje o onome što ljudi smatraju najvećim blagom i o putu kojim se, prema Hristovim rečima, dolazi do Oca.