Postavljanje skulpture vile Fločke na ušću Bojane izazvalo je reakciju oca Siniše, koji je ukazao na njenu simboliku iz ugla pravoslavnog hrišćanstva.
U trenutku kada je Ulcinj predstavljen kao mesto novog umetničkog i festivalskog sadržaja, pažnju javnosti privukla je monumentalna statua mitološke vile Fločke postavljena na području ušća Bojane. Autori projekta njenu simboliku povezuju sa ženom, majkom, sestrom i životom, dok je protojerej Siniša Smiljić izrazio zabrinutost zbog poruka koje, kako smatra, ovakav simbol može poslati, posebno u kontekstu pravoslavnog duhovnog predanja.
Statua koja je otvorila pitanje granice između umetnosti i simbolike
Smiljić je ocenio da se ne radi samo o umetničkom elementu festivalskog prostora, već o simbolu koji nosi dublje značenje.
- Ovih dana, preko različitih medija, informisani smo o jednom događaju koji je predstavljen kao nešto dobro za Ulcinj. Neupućeni, kojih ima mnogo iz različitih razloga, pomislili su da je reč o umetničkom delu - naveo je protojerej Siniša Smiljić, prenosi portal Mitropolije crnogorsko-primorske.
Prema njegovim rečima, postavljanje figure mitološke vile nije samo pitanje estetike, već i vrednosti koje jedan javni simbol predstavlja.
- Postavljanje monumentalne statue mitološke vile Fločke na ušću Bojane predstavlja mnogo više od jednog umetničkog projekta. Ona nije samo dekorativni element festivalske scenografije, već snažan simbol koji šalje određenu duhovnu i kulturnu poruku - istakao je otac Siniša.
Govoreći iz perspektive pravoslavne teologije, protojerej je podsetio da Crkva od svojih najranijih vremena odbacuje pagansku mitologiju kao oblik duhovnog skretanja.
- Bića poput vila, sirena, nimfi i sličnih mitoloških stvorenja u narodnom i svetootačkom predanju nisu shvatana kao bezazlene bajkovite ličnosti, već kao pojave koje mogu odvesti čoveka u duhovnu prelest i udaljiti ga od Boga - naveo je on.
mitropolija.com
Sveštenik Siniša Smiljić
Zašto je mesto postavljanja statue dodatno privuklo pažnju
Posebnu pažnju posvetio je mestu na kojem je figura postavljena. Ada Bojana i prostor oko ušća godinama su povezani sa različitim muzičkim događajima i festivalima, a upravo taj kontekst, prema njegovoj oceni, dodatno pojačava simboličku poruku statue.
- Čak i ako niko nije imao nameru da time promoviše okultizam, simbolika postaje veoma snažna: mitološko biće koje je u predanju dovođeno u vezu sa omađijanošću i gubitkom razuma postavlja se kao zaštitni znak mesta na kojem se mnogi upravo dobrovoljno prepuštaju stanju izmenjene svesti - rekao je sveštenik.
On se osvrnuo i na obrazloženje autora da statua predstavlja ženu, majku, sestru i život, postavljajući pitanje na koji način se danas prikazuje dostojanstvo žene.
- Da li se istinsko dostojanstvo žene zaista predstavlja nagim telom? Da li se majčinstvo, požrtvovanost, čistota i sestrinska ljubav izražavaju kroz naglašenu erotizaciju ženske figure? Pravoslavlje odgovara odlučno: ne –- naveo je protojerej Siniša Smiljić.
Prema njegovom tumačenju, hrišćanski pogled na ženstvenost ne počiva na telesnosti, već na vrlini, žrtvi i ljubavi.
- Najuzvišeniji lik ženstvenosti jeste Presveta Bogorodica, oličenje smirenja, čistote i poslušnosti Bogu - rekao je otac Siniša, dodajući da simboli u javnom prostoru mogu imati snažan uticaj na oblikovanje vrednosti, naročito među mladima.
Poruka sveštenika o umetnosti, veri i simbolima koji oblikuju vrednosti
Protojerej je naglasio da hrišćanski odnos prema umetnosti ne podrazumeva odbacivanje svake statue ili umetničkog izraza, već potrebu za rasuđivanjem o porukama koje takvi simboli nose.
- Hrišćanin ne treba da živi u strahu od statua, niti da u svakom umetničkom delu vidi demonsku silu, ali je pozvan da rasuđuje - istakao je.
Svoju poruku zaključio je podsećanjem na osnovnu hrišćansku razliku između prolaznih simbola i vere u Hrista.
- Čovek nije stvoren da bude opijen mitom, čulnošću i prolaznim zanosom. Stvoren je za Istinu. A Istina nije mitološka vila, nego Ličnost Gospoda Isusa Hrista, koji jedini čoveku daruje istinsku slobodu, dostojanstvo i večni život - zaključio je protojerej Siniša Smiljić.
Obeležavanje svetitelja zaštitnika porodice kroz vekove je sačuvalo svoje mesto u životu srpskih porodica, ali su se uz molitvu, slavski kolač i sveću razvili i brojni narodni običaji koji nisu deo crkvenog učenja
Božić, Vaskrs, Bogojavljenje i druge velike praznike prate brojna narodna tumačenja i običaji, ali crkveno učenje njihov smisao vidi u duhovnoj poruci, a ne u predskazanjima.
Društvene mreže, pa i neki sajtovi, puni su „pravila“ koja se predstavljaju kao pravoslavna tradicija. Otkud toliko zabrana, zašto ih ljudi prihvataju kao istinu i šta zapravo poručuje Crkva o postu, praznicima i hrani?
Veliki duhovnik sa Svete Gore objasnio je da se promena ponašanja najmlađih ne traži samo u njihovim postupcima, već i u preispitivanju odraslih, jer iskreno pokajanje roditelja može doneti blagoslov celoj kući.
Tursko tužilaštvo tvrdi da su opštinski funkcioneri od pravoslavne crkvene fondacije, koja je po zakonu bila oslobođena plaćanja opštinskih taksi, tražili i uzeli gotovo tri miliona turskih lira za izdavanje dozvola.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Razvaljena vrata i razbacani bogoslužbeni predmeti sablaznili su jutros građane Ulcinja, dok Crkvena opština traži hitno otkrivanje počinilaca i jasnu poruku da se udar na svetinju neće tolerisati.
Francuski predsednik obišao je jednu od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u regionu, a nakon razgovora sa mitropolitom Joanikijem usledio je gest koji je obeležio čitavu posetu.
Na Starom aerodromu svečano obavljen čin koji je okupio stotine vernika i dece – buduća svetinja dobila vidljive znakove vere, a mitropolit poručio da zajedništvo Crkve i škole vodi narod putem Hrista i svetosavskog predanja.
U nedelju, 1. marta, biće osveštani krstovi i zvona hrama Svetog Save na Starom aerodromu, u prisustvu mitropolita Joanikija i brojnih vernika, čime izgradnja ulazi u posebno svečanu fazu.
Veliki duhovnik sa Svete Gore objasnio je da se promena ponašanja najmlađih ne traži samo u njihovim postupcima, već i u preispitivanju odraslih, jer iskreno pokajanje roditelja može doneti blagoslov celoj kući.
Tursko tužilaštvo tvrdi da su opštinski funkcioneri od pravoslavne crkvene fondacije, koja je po zakonu bila oslobođena plaćanja opštinskih taksi, tražili i uzeli gotovo tri miliona turskih lira za izdavanje dozvola.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Od Kosovskog boja i opredeljenja kneza Lazara za carstvo nebesko do pokušaja da se promeni istorijsko sećanje na ovaj dan, Vidovdan vekovima ostaje simbol vere, žrtve i zaveta duboko ukorenjenog u srpskom narodu.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.